Članovi posade "Med trejdera" tvrde da su bespotrebno uleteli u oluju, a
da su ruski mornari mnogo rizikovali kako bi ih spasli 

Brod potonuo jer je bio pretovaren 

BEOGRAD - Nakon udesa broda "Med trejder" prošlog petka uveče u Egejskom
moru, jedanaest spasenih jugoslovenskih pomoraca doputovalo je juče
ujutro u Jugoslaviju, dok potraga za njihovim kolegom Momčilom Kočevićem
(50) iz Ulcinja, koji je nestao u brodolomu, još traje. 

Pomorci su doleteli redovnim letom JAT-a iz Atine koji je na surčinski
aerodrom sleteo u 6.55 sati. Dejan Papić, Miodrag Vukčević, Petar
Dumezić, Krsto Vukotić i Vojislav Orlandić, po sletanju na Surčin odmah
su se ukrcali na let za Podgoricu i otputovali svojim kućama. Kapetan
broda "Med trejder" Svetislav Jurišić uputio se svojoj kući u Beogradu,
dok su pomorci Nikola Milić, Alen Đip, Dobrivoje Joković, Đorđe Popović
i Drago Ražnatović sa svojim najbližima popodne otputovali za Tivat. 

- Grčki spasioci opisali su akciju spasavanja kao jednu od najtežih u
istoriji zbog olujnog vetra snage 11 bofora i visine talasa od šest
metara. Ima Boga, postoji neka sila koja nas je spasila, samo je dlaka
falila da se svi udavimo - kaže za "Blic" Drago Ražnatović (60),
mašinista na brodu, inače penzioner koji se posle 40 godina na moru
ponovo prijavio kao član posade. On je sa sobom kao uspomenu poneo
brodski pojas za spasavanje. Jugosloveni, članovi posade, sakupili su se
pre 15 dana i isplovili na unajmljenom brodu iz rumunske luke Konstanca
za Italiju sa 2.000 tona gvožđa. Brod je plovio pod obeležjem ostrva
Sent Vinsent. U petak uveče, oko 22 sata, dok je plovio u blizini ostrva
Skiros u severozapadnom Egeju počelo je nevreme i pomorci su uputili
poziv za pomoć. 

- Dok smo prolazili pored ostrva već je duvao vetar jačine dva do tri
bofora, a na radiju smo čuli da se sprema još jača oluja. U zaleđu tog
ostrva stajalo je više od 30 brodova koji su se tu sklonili da sačekaju
da prođe oluja. Naš brod je bio dugačak 105, a širok 15 metara, bio je
pretovaren i napravljen je za plovidbu rekama, a ne morima. Uprkos tome
kapetan je odlučio da se ne sklonimo, već da nastavimo plovidbu. I neki
jači brod bi potonuo pri takvoj oluji - priča Ražnatović. 

Vetar se u međuvremenu pojačao na šest bofora, a talasi su bili sve
veći. Nikola Milić, oficir palube na teretnjaku, bio je na palubi tokom
nevremena. 

- Brod se prelomio između trećeg i četvrtog odeljka, kod skladišta gde
je smešten teret. Talasi su bili ogromni, brod se prelomio i počeo da
tone, teret se rasuo... pravi spektakl. Ubrzo su na palubu izašli svi
članovi posade, videli smo da brodu nema spasa, navukli smo pojaseve i
pripremili se za iskakanje - objašnjava Milić. 

Pošto su talasi bili preveliki bilo je nemoguće spustiti čamce za
spasavanje, pa je posada u more izbacila okrugli gumeni splav na
naduvavanje sa kupolom prečnika oko dva metra. - Splav je bio privezan
konopcem za brod, ali ga je vetar odvukao daleko. Kapetan je bio u šoku,
pa je kolega Kočević, kao dugogodišnji pomorac, prvi skočio u more da
pomogne ostalima, inače veoma mladim momcima da se ukrcaju. Postojala je
opasnost da nas uvuče vrtlog od tonućeg broda. Međutim, nekako smo se
spasili. Kočević je svima pomogao da se ukrcaju na splav i, kada smo
ušli unutra, videli smo da njega nema. Ne znamo šta je bilo sa njim, da
li se udavio ili su ga odneli talasi. Voda je bila previše hladna za
ajkule. Brod je potonuo za desetak minuta - seća se Ražnatović. 

Međutim, prema njegovim rečima, splav za spasavanje, koji je nedavno
vraćan sa opravke u Italiji, bio je neispravan i probušen, pa je voda
počela da ulazi. Vetar je, kako procenjuje Ražnatović, tada bio jačine
oko 12 bofora, a pomorci na splavu su jedva disali zbog morske pene. 

- U splav smo ušli oko 22 sata i već smo stajali u vodi koja je polako
ulazila. Imali smo malu radio-stanicu i stalno smo pozivali druge
brodove moleći da nas spasu. Oni su odgovarali da hoće da pomognu, ali
mi nismo znali koliko su udaljeni od nas. Jedan nemački brod je došao
blizu nas i javio nam se, ali je ubrzo video da zbog velikih talasa ne
može da nam priđe, a da nas ne potopi, pa je otišao. Jedan grčki
helikopter nije mogao da nas nađe, potrošio je gorivo i vratio se u
bazu, a drugi je samo preleteo preko nas. Nešto kasnije do nas je stigao
ruski brod. Splav je bio pun vode, samo su nam glave virile i falilo je
samo četiri prsta vode da potonemo. Među posadom nije bilo panike, ali
smo se svi smrzli. Kada su, oko pet sati ujutro, stigli Rusi, počeli smo
da vičemo: "Mi smo braća. Braćo, Sloveni!" Oni su nam odgovarali:
"Braćo, došli smo da vas spasimo". Rusi su postavili brod popreko,
zaklonili nas od talasa i polako prišli do našeg splava. Bacili su nam
konopac koji smo mi grčevito držali i tada smo svi izgulili i povredili
ruke. Oko šest sati su nas izvukli. Mi nismo mogli ni da hodamo. Po
dvojica ruskih mornara su nas vukli i nosili kao vreće u njihov salon -
iznosi dramatičnu priču Ražnatović. 

Posle toga su Rusi s broda "Braders" promzlim i umornim jugoslovenskim
mornarima dali čajeve, hranu, suvu odeću i ogrejali ih. - Nije što su
Rusi naša braća, ali to su bili veliki ljudi i učinili su veliko delo.
Nije bilo lako prići splavu, rizikovati i spasiti nas. Večno smo im
zahvalni, samo je dlaka falila da svi potonemo - kaže Ražnatović. 

- Pomorci nemaju ozbiljnih fizičkih povreda. Međutim, pretrpeli su
strašan šok i psihički su iscrpljeni, jer su devet sati bili u moru -
kaže za "Blic" Slavko Radović, predstavnik firme "Med trans šiping",
koja radi menadžment broda "Med trejder". 

Prema njegovim rečima, potraga za Kočevićem, koji se vodi kao nestao u
oluji, još traje i u nju su uključene grčke spasilačke ekipe. Takođe,
Radović je i u stalnom kontaktu sa našom ambasadom u Atini, pa ako bude
nekih novih informacija o nestalom Kočeviću biće odmah obavešten. Inače,
iako potraga traje 48 sati, a to vreme je prošlo, za Kočevićem se i
dalje traga. Dosad su pronađeni samo pojasevi koje su naši pomorci
bacili tokom akcije spasavanja. 

A. Adžić - Z. Dojić  BLIC

------------------------------------------------------------------------
--------


                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште