GLAS ISTRA�UJE


                              Za�to SRJ nije glasala u UN za zabranu
oru�ja s osiroma�enim uranijumom, od
                              koga je i sama stradala? (3)

                              Prof. dr Vladimir Ajda�i�, nuklearni
fizi�ar

 Bez �asti i morala

                              Za merenje radijacije samo jednog �oveka
treba oko 5.000 dolara. Zato u na�oj
                              zemlji nema na�ina da se ovim ljudima
pomogne

                              Sa zaprepa��enjem sam pro�itao vest o
uzdr�anosti SRJ prilikom glasanja u
                              UN. �eleo bih da odgovorim na�em
ambasadoru i direktoru "Vin�e", koji je
                              podr�ao odluku. Upotreba termina "u
kontekstu" zna�i prema trenutnim
                              potrebama, a ne u skladu s ljudskom �asti
i moralom. Kako sramno taj
                              "kontekst" izgleda, dovoljno je setiti se
Iraka.

                              Te�ko je prebrojati �rtve Zalivskog rata,
naro�ito decu, gde se to dejstvo
                              ispoljava jo� na fetusu. Na primer,
"kiklopsko oko" na sredini �ela. I napada�i
                              su stradali - 90.000 ih je obolelo od
sindroma Zalivskog rata, a 25.000
                              veterana umrlo. U Misisipiju, �iji su
o�evi bili na rati�tu, deca su ra�ana s
                              kupastom glavom...

                              �eka li to i na�u decu?
                              - Kod nas kori��ena manja koli�ina
uranijuma, a u prilog nam idu i klimatski
                              uslovi, jer aerosolovi osiroma�enog
uranijuma ki�e i vetrovi to rasteruju, pa je
                              stepen opasnosti za oko deset puta manji.
Koli�ina uranijuma na Kosmetu je
                              40 puta manja nego u Iraku. Aerosolni
oblaci su se u Zalivu zadr�avali vi�e
                              godina, a kod nas kra�e od mesec dana.

                              Za�to nije formirano dru�tvo �rtava
osiroma�enog uranijuma, kako je
                              najavljeno, i koliko ima ljudi koji su
oboleli?
                              - Izme�u hiljadu i dve hiljade ljudi je
moglo da bude zapahnuto tim parama. Mi
                              ne znamo koliko ih je ta�no, jer su na VMA
uradili analizu na oko 2.000 ljudi i
                              to onu koja mo�e da se uradi u obi�nom
domu zdravlja. Za vreme rata grupa
                              nas troje, prof. Danilo Soldatovi�,
toksikolog, prof. Ivan Ani�i�, profesor na
                              katedri fizike, i ja dogovarali smo se
kako da pomognemo ljudima koji �e biti
                              zapahnuti parama. Tra�ili smo pomo�, ali
nismo je dobili. Tra�ili smo pomo� i
                              od prijatelja u Kanadi, jer nemamo opremu
za te svrhe. Jedino je profesor
                              Sarma odgovori pozitivno, jer je i on sam
poku�avao da doka�e da su kanadski
                              veterani Zalivskog rata oboleli od
osiroma�enog uranijuma.

                              Me�utim, kada smo rekli da �elimo da
le�imo i pratimo ve�i broj na�ih
                              bolesnika, on je, verovatno iz straha da
�e izgubiti fondove, odustao. Tako smo
                              ostali bez poslednje �anse da merimo i
pratimo.

                              Jedan uzorak smo ipak poslali u Kanadu,
ali ni posle godinu dana nismo dobili
                              odgovor. To zna�i da i oni imaju probleme,
jer, ako bi se to dokazalo na
                              jednom jedinom �oveku, onda bi oni morali
da desetine hiljada svojih
                              unesre�enih obe�tete, a to je vi�e od
milijardu dolara. Oni tvrde da su to vrlo
                              male doze zra�enja, �to uop�te nije ta�no.

                              Nama treba samo jedna laboratorija da
bismo dokazali da u Srbiji ima �rtava
                              osiroma�enog uranijuma. Ali, po�to nismo
izvr�ili taj eksperiment, imamo samo
                              - hipotezu. Za merenje samo jednog �oveka
treba oko 5.000 dolara. Zato u
                              na�oj zemlji nema na�ina da se ovim
ljudima pomogne.


B. RISTI�

                              Dr Dejan Dimov, ekspert za ekologiju

                              Do granica poni�enja naroda

                              Ne�e da idu uz nos Americi jer bez
donacija pada vlada

                              Bombardovanje Srbije, pre svega ameri�ko,
vrlo je te�ak me�unarodni zlo�in
                              koji se zata�kava do granica poni�enja
jednog naroda. Socio-ekolo�ke
                              posledice jo� su nesagledive, a odnose se
pre svega na kr�enje ljudskih prava
                              na kojima SAD toliko insistiraju i u �ije
ime vode ratove na tu�im teritorijama.

                              Srpska i jugoslovenska vlada, kao izrazito
antiekolo�ke, vode takvu politiku jer
                              misle da �e teret ratnih zlo�ina biti
manji. Tzv. nova Srbija je upravo Srbija bez
                              transparentnosti i istine - ka�e dr Dejan
Dimov, poznati borac za za�titu
                              prirode.

                              Za�to mislite da se SRJ uzdr�ala od
glasanja protiv zabrane upotrebe oru�ja s
                              osiroma�enim uranijumom?
                              - To je politika Vlade Srbije. Neki iz
Vlade smatraju da nije dobro i�i uz nos
                              Americi, jer ona odlu�uje o donacijama.
Nema donacija - vlast pada! Ovda�nja
                              javnost ne zna da SRJ nije mogla da glasa
protiv municije s osiroma�enim
                              uranijumom, jer je i sama uklju�ena u
njenu upotrebu. Prikazivanje te municije
                              na RTS-u, uz obja�njenja stru�njaka iz
vojske i Instituta u Vin�i da "nije
                              opasna po zdravlje" potvrdilo je svima da
mi i nemamo ni�ta protiv �to su nas
                              njom bombardovali.

                              Za�to kod nas nema ministarstva za
ekologiju?
                              - Premijer �in�i� je dokazani antiekolog i
on ne u�iva poverenje demokratskog
                              javnog mnjenja, pamti se njegova izjava
jo� iz 1992. da njemu "ne�e svako da
                              vodi ekologiju", pa je kao potpredsednik
DS-a, zajedno s Mi�unovi�em,
                              predsednikom, potpisao zahtev republi�kom
parlamentu da se zbog �tednje
                              ukine ministarstvo za ekologiju, a uvede
ministarstvo vere.

                              Zato sada ima mla�anog savetnika za
ekologiju Sr�ana Popovi�a, koji je 24
                              �asa posle pomora svega �ivog u Tisi,
rekao da je voda Tise u granicama
                              normale"!? Od ovakvih izjava se naje�im,
pogotovu kad znam �ta se desilo sa
                              rekom Tisom. Zna�i i "novi" nastavljaju sa
starom praksom "kako tata ka�e".

                              Kakvo potomstvo �eka Srbiju?
                              - Ve� du�e u Srbiji oboleva godi�nje oko
16.000 dece od 14 godina od raka. O
                              ostalim bolestima znaju samo jadni
roditelji. Precizni stru�ni i nau�ni podaci ne
                              mogu se dobiti. A kad se u to ume�a i
politika sa onim "ne uznemiravati
                              javnost", onda je prognoza prili�no mra�na
�to se potomstva ti�e. Srbiji nisu
                              potrebne donacije da bi se vodila ekolo�ka
politika zdrave hrane i zdrave
                              �ivotne sredine. Za to je potrebna
druga�ija svest. Na�alost, na sceni su novi
                              diletanti koji se ne�e suo�iti s
�injenicom da nije sve za prodaju.

                              Da li je skladi�tenje tu�eg nuklearnog
unosan biznis?
                              - Godine 1981. Nema�ka je sklopila ugovor
s Kinom o skladi�tenju nuklearnog
                              otpada u vrednosti od 5,5 milijardi
dolara. Iskrsli su problemi s transportom, pa
                              se pre�lo na Balkan. To je profitabilan
posao. Za njegovu uspe�nost su
                              potrebna dva uslova: da nemate
ministarstvo za ekologiju ni zakone o za�titi
                              �ivotne sredine i da se �tampa i mediji ne
bave ovom trivijalnom temom.

                              Oba ova uslova kod nas postoje. �in�i�ev
autizam je vi�en jo� samo kod
                              Milo�evi�a. O Boru je moglo da se pi�e
samo kao uspehu radnika u proizvodnji
                              bakra i zlata. Nepoznato je da iz Bora
nijedan radnik nije oti�ao u starosnu
                              penziju.


B. R.






                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште