B I L T E N    V E S T I
25. FEBRUAR 2002.


SR JUGOSLAVIJA

POSETA VISOKOG PREDSTAVNIKA MEDJUNARODNE ZAJEDNICE V.PETRICA
         BEOGRAD, 24. februara 2002. (Beta) Sef jugoslovenske
diplomatije 
Goran Svilanovic izjavio je, nakon danasnjeg susreta u Beogradu sa
Visokim 
predstavnikom u BiH Volfgangom Petricem, da je bilo reci o onome sta je 
uradjeno u poslednjih nekoliko godina u BiH i sta je postignuto posle 
promena u SRJ u odnosu na Bosnu.
         Svilanovic je podsetio da su za poslednjih 15 meseci
uspostavljeni 
diplomatski odnosi SRJ sa BiH, kao i da je potpisan ugovor o slobodnoj 
trgovini.
         On je novinarima takodje kazao da bi savezni parlament u martu 
trebalo da ratifikuje Dejtonski sporazum, dok bi ugovor o granici SRJ i
BiH 
trebalo da tokom ove godine bude gotov.
         "Sve ovo cini novi odnos vlade SRJ prema suverenitetu i 
integritetu BiH", dodao je Svilanovic.
         U razgovorima je, kako je istakao, bilo reci o posebnom odnosu 
entiteta i drzave BiH. "Sasvim je jasno da ne moze biti drzave BiH bez 
entiteta, kao sto entiteti ne mogu postojati bez te drzave. Neophodna je

stalna saradnja i unapredjenje te saradnje u svim oblastima kako bi se 
sacuvala BiH i... kako bi se otvorila evropska perspektiva BiH", dodao
je 
sef jugoslovenske diplomatije.
         Svilanovic je takodje cestitao Petricu ulazak BiH u Savet
Evrope, 
ocenjujuci da je to jedan od "vaznih rezultata" i da predstavlja "dobru 
poruku za sve druge, pa i za SRJ".
         Petric je istakao "pozitivan razvoj" odnosa BiH i SRJ. "To je
put 
ne samo prema bilateralnoj vec i prema regionalnoj saradnji koju smatram

veoma vaznom", istakao je Visoki predstavnik medjunarodne zajednice u
BiH.
         Saradnjom u jugoistocnoj Evropi postici ce se, prema njegovim 
recima, neophodna stabilnost za brzi ulazak zemalja regiona u evropske 
integracije.
         Povodom najavljenih ustavni izmena u BiH, Petric je kazao da ce

Srbi u Federaciji BiH dobiti status konstutivnog naroda i u potpunosti
biti 
ukljuceni u njene institucije, kao sto ce i Bosnjaci i Hrvati u
Republici 
Srpskoj biti potpuno integrisani.
         "To je veoma vazan korak za stabilizaciju BiH. Glavna poruka je
da 
sada vidimo normalizaciju situacije u BiH i u regionu", dodao je Petric.
         Goran Svilanovic je govorio i o saradnji SRJ sa Haskim
tribunalom, 
ocenivsi da bi bilo dobro doneti zakon o tome. "Nedonosenje zakona nece 
onemoguciti saradnju i nece spreciti da onima koji su optuzeni za ratne 
zlocine, bude sudjeno u Hagu", kazao je sef jugoslovenske diplomatije.
         Petric je naveo da ce o tom pitanju sutra razgovarati sa
srpskim 
premijerom Zoranom Djindjicem. On je istakao da optuzeni za ratne
zlocine 
moraju da budu izvedeni pred lice pravde, posto je to vazno za
stabilnost 
BiH i celog regiona, kao i za proces pomirenja u regionu.
         Kada je rec o sudjenju bivsem predsedniku SRJ Slobodanu 
Milosevicu, Petric je ocenio da je to "veoma otvoren, transparentan 
proces". On je takodje kazao da je "svako ko je optuzen, nevin dok se ne

dokaze suprotno", i da to vazi i za Milosevica.
         "Potrebno je fer sudjenje i to cemo mu i obezbediti", dodao je 
Petric.

         BEOGRAD, 24. februara 2002. (Beta) Visoki predstavnik
medjunarodne 
zajednice u BiH Volfgang Petric izjavio je danas da ocekuje da ce vlasti
u 
Beogradu u potpunosti podrzati konstitutivnost sva tri naroda u citavoj
BiH 
kao i strategiju medjunarodne zajednice da se resenje nadje unutar nje
same.
         U razgovoru sa novinarima u Beogradu, on je rekao da je to
jedan 
od razloga njegove posete glavnom gradu SRJ.
         "Kao sto sam naglasio u razgovoru sa sefom hrvatske diplomatije

Toninom Piculom, u Briselu, i u Beogradu naglasavam da ocekujem da
resenje 
bude pronadjeno u samoj BiH izmedju predstavnika tri konstitutivna
naroda", 
rekao je Petric.
         On je dodao da ne bi zeleo da dodje do internacionalizacije tog

pitanja, vec da, "kako Zagreb, tako i Beograd, podstaknu politicare u
BiH 
da se do resenja dodje unutar same BiH".
         "Dejton predvidja izvesnu ulogu Beograda i Zagreba u procesu 
postizanja i sprovodjenja mira u BiH, ali to samo povecava njihovu 
odgovornost da budu konstruktivni i da pomognu u postizanju resenja koje
bi 
u potpunosti bilo u duhu odluke Ustavnog suda", naglasio je austrijski 
diplomata.
         Visoki predstavnik je rekao da je jedna od tema njegovih
razgovora 
u Beogradu i povratak izbeglica i raseljenih lica u BiH, naglasivsi da
bi 
podrska Beograda mogla ubrzati povratak izbeglih Srba. "Sefu
jugoslovenske 
diplomatije Goranu Svilanovicu predlozio sam da Beograd sledi primer 
Hrvatske koja je finansijski podrzala povratak Hrvata u BiH", rekao je 
Petric i dodao da bi "to definitivno ubrzalo povratak oko 340.000 Srba
iz 
BiH, koliko ih se, prema procenama UNHCR, nalazi u SRJ".
         On je izneo podatak da se tokom prosle godine oko 100.000 ljudi

raseljenih unutar BiH vratilo u svoje domove, u sredine gde je njihov
narod 
u manjini, sto je "znak da je situacija na tom planu u BiH znacajno 
poboljsana".
         Prema njegovim recima, pocetkom 2002. zabelezen je dalji rast 
broja povratnika, tako da se moze ocekivati da ce se tokom ove i naredne

godine u BiH zavrsiti proces masovnog povratka izbeglica i raseljenih.
         Petric je ocenio da je "atmosfera u BiH sto se tice povratka 
dramaticno promenjena i u onim sredinama u kojima je doskoro bilo
zvanicnih 
i nezvanicnih otpora".
         "Imamo sansu da uspemo, da se vecina onih koji su morali da 
napuste svoje domove vrate, a to je jedan od glavnih ciljeva
postavljenih u 
Dejtonskom sporazumu", dodao je visoki predstavnik medjuanrodne
zajednice u 
BiH.

PARLAMENTARCI SRJ I BIH OCENILI DA SU ODNOSI U USPONU
         BEOGRAD, 25. februara 2002. (Beta) Predstavnici parlamenata 
Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, Dragoljub Micunovic, Zeljko Mirjanic
i 
Sejfudin Tokic, izrazili su danas u Beogradu zadovoljstvo odnosima dve 
drzave, ocenivsi da su oni "u usponu".
         Micunovic je novinarima nakon razgovora sa
bosanskohercegovackim 
kolegama rekao da je tokom susreta izrazena zelja za otklanjanjem svih 
barijera koje postoje izmedju SRJ i BiH, postovanjem ljudskih prava i 
omogucavanjem povratka izbeglica kucama.
         Prema njegovim recima, izrazena je i zelja da se resi pitanje 
penzija, plata i nasledja.
         Predsedavajuci Predstavnickog doma skupstine BiH Zeljko
Mirjanic 
napomenuo je da je to prva poseta parlamentarne delegacije BiH SRJ i 
najavio da ce uskoro biti ratifikovan niz sporazuma, kao sto je sporazum
o 
slobodnoj trgovini, sporazumi o drumskom, zeleznickom i vazdusnom 
saobracaju i o dvojnom drzavljanstvu.
         On je kazao da je dogovoreno da se parlamentarci dve zemlje 
sastaju jednom u tri meseca.
         Predsednik Doma naroda Sejfudin Tokic rekao je da je tokom 
danasnjih razgovora dogovoreno potpisivanje posebnog protokola o 
parlamentarnoj saradnji, kao i da je razgovarano o unutrasnjim
politickim 
pitanjima dve zemlje, kao sto je, na primer, usaglasavanje Ustava u BiH.


SVILANOVIC U KOPENHAGENU
         KOPENHAGEN, 25. februara (Tanjug) - Jugoslovenski 
ministar  inostranih poslova Goran Svilanovic boravi danas u zvanicnoj 
poseti  Danskoj, gde ce razgovarati sa svojim danskim kolegom Perom 
Stigom  Molerom i predsednikom parlamenta Ivarom Hansenom.  Danska 1.
jula 
preuzima mesto predsedavajuceg u Evropskoj  uniji.
         Tokom prvog dana petodnevne Skandinavske turneje, u okviru
koje 
ce posetiti jos i Helsinki, Oslo i Stokholm, Svilanovic ce u
Kopenhagenu 
odrzati predavanje na temu "Nova jugoslovenska spoljna  politika".  Sef 
jugoslovenske diplomatije se sinoc kasno, po dolasku u  Kopenhagen, u 
jugoslovenskoj ambasadi sastao sa velikim brojem  predstavnika 
srpsko-crnogorske dijaspore koja u Danskoj broji oko  7.000 
ljudi.  Svilanovic je u obracanju zemljacima istakao nastojanje
Beograda 
da se sustinski poboljsa odnos matice prema iseljenicima i  informisao
ih o 
formiranju vladinog Saveta za dijasporu i o aktuelnim  prilikama u 
domovini. On je ocenio da je neophodno jos razmotriti  najnovije ideje 
Evropske unije o buducim uzajamnim odnosima u  zajednici Srbije i Crne 
Gore, posebno sa aspekta ekonomske  racionalnosti evropskih predloga, 
buduci da, kako je rekao, oni  podrazumevaju da bi Beograd i Podgorica 
imali manje veza od onih koje  postoje medju drzavama u EU.

PREMIJER PESIC OTVORIO SKUP O INVESTIRANJU U JUGOSLAVIJI
         BEOGRAD, 25. februara (Tanjug) - Predsednik Savezne vlade
Dragisa 
Pesic otvorio je danas u Beogradu Drugi samit o  investiranju u 
Jugoslaviji, posvecen medjunarodnoj podrsci  reformama u Jugoslaviji na 
kojem ucestvuje vise od 350 predstavnika  domacih i stranih kompanija,
od 
kojih su polovina iz inostranstva.
         Obracajuci se ucesnicima dvodnevnog skupa u hotelu  "Hajat",
Pesic 
je ocenio da je od odrzavanja prethodnog samita, u  maju 2001. godine u 
Beogradu, Jugoslavija ucinila ogroman korak u  privlacenju stranih 
investicija, ali da veliki posao u tom cilju tek  predstoji.  "Nas
konacni 
izbor je demokratija", nalasio je Pesic i  dodao da u Jugoslaviji tek 
predstoji izgradnja demokratskih  institucija drustva.
         Podsetivsi da je SRJ zapocela proces pridruzivanja  Evropskoj 
uniji (EU), Pesic je rekao da, zbog neresenih odnosa  izmedju clanica 
jugoslovenske federacije, postoji realna opasnost  usporavanja tog 
procesa  Pesic je ocenio da EU i medjunarodna zajednica 
podrzavaju  jedinstvenu jugslovensku drzavu i istakao da je to potvrdio 
visoki  predstavnik Unije Havijer Solana, cije angazovanje obecava 
novo  ustavno resenje odnosa u SRJ.  Preduslov za priliv stranog
kapitala 
je stabilnost u regionu  gde Jugoslavija igra vaznu ulogu, rekao je
Pesic i 
napomenuo da  nasa zemja uskoro moze biti vazan cinilac u 
stvaranja  bescarinskog trzista jugoistocne Evrope sa oko 55 
miliona  stanovnika.
         Jugoslovenski premijer ocenio je da od direktnih stranih
ulaganja 
zavisi i priliv drugih investicija iz inostranstva  obecavsi da ce 
jugoslovenske vlasti nastojate da obezbede uslove  za poslovanje i
zastitu 
investicija i profita stranih ulagaca.

LABUS: PRIORITET - ODRZANJE MAKROEKONOMSKE STABILNOSTI
         BEOGRAD, 25. februara (Tanjug) - Prioriteti savezne drzave u
ovoj 
godini bice dalje odrzanje makroekonomske stabilnosti zemlje,
strukturne 
promene u privredi i bankarstvu i stvaranje jos  povoljnijih uslova za 
priliv direktnih stranih invsticija i kapitala,  najavio je danas 
potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus.  Na konferenciji "Drugi 
jugoslovenski samit" koji je u  organizaciji "PGI Hellas" poceo u 
beogradskom hotelu "Hajat", Labus  je napomenuo da je u ovoj godini 
predvidjen rast drustvenog  proizvoda od cetiri odsto zbog ocekivanog 
blagog rasta u  industrijskoj proizvodnji, poljoprivredi ali i u sektoru

usluga.  Labus je ocenio da bi tekuca makroekonomska politika trebalo
bi 
da podrzi nastavak reformi u privredi i bankarstvu, sto bi  doprinelo 
daljoj stabilizaciji trzista ali i rastu domace stedne.
         Glavni izvori privrednog rasta zemlje, koje se jos nalazi 
u  postkonfliktnoj situaciji, jesu domaca stednja i strane  investicije,

ukazao je Labus i najavio dalje reforme u domacem  bankarstvu kako bi se

povecala domaca stednja gradjanja kao  znacajni izvor novih investicija.
U 
ovoj godini predvidjeno je dalje smanjenje inflacije na 20  odsto, kazao
je 
Labus i dodao se mora biti pazljiv u vodjenju  monetarne politike, koja
bi 
trebalo da bude restriktivna, ako hocemo  da se nastavi trend smanjenja 
inflacije.  On je rekao da se ove godine ocekuje i dalji porast 
realne  novcane mase ali i rezervi zemlje i napomenuo da su devizne 
rezerve  zemlje kod Narodne banke Jugoslavije (NBJ) i komercijalnih 
banaka  sredinom februara iznosile oko 13 milijardi dolara, sto je uspeh

NBJ  i reformski orijentisane Savezne vlade.
         U 2002. godini ocekuje se dalji rast uvoza od 15 odsto,  izvoza
od 
18 odsto, ocenio je Labus i ukazao da je glavna prepreka u  oporavku 
industrijske proizvodnje i rastu izvoza nerealna cena  kredita ili
kamata 
od 25 odsto godisnje.  Savezna vlada ce nastaviti da vodi politiku 
fluktuirajuceg  deviznog kursa, rekao on i zalozio se za dalju 
liberalizaciju  finansijskog trzista kako bi se kurs formirao na realnim

osnovama.  Labus je rekao da ce Vlada ove godine nastaviti s
restriktivnom 
fiskalnom politikom i dodao da je predvidjen fiskalni  deficit od 5,5
odsto 
bruto nacionalnog proizvoda.

BILT:SRBIJA JE PREPORODJENA
         BEOGRAD, 25. februara (Tanjug) - Specijalni izaslanik
Ujedinjenih 
nacija za Balkan Karl Bilt ocenio je danas pozitivnim  reforme u 
Jugoslaviji i ukazao da je kljuc oporavka jugoslovenske  privrede rast 
izvoza i privatnih investicija iz inostranstva.  "Srbija je
preporodjena. 
Od crne rupe postala je beli simbol  regiona jugoistocne Evrope i
postala 
vazan cinilac njenog  razvoja", naglasio je Bilt obracajuci se
ucesnicima 
Drugog  jugoslovenskog samita investitora u Beogradu.
         Bilt je ocenio da je to postignuto zahvaljujuci tome sto je
novo 
jugoslovensko rukovodstvo posveceno reformama i dodao da je  Jugoslavija
u 
prednosti nad ostalim evropskim zemljama u tranziciji  jer ima mogucnost
da 
sagleda njihove greske na putu reformi.  On je odao priznanje vlastima
SRJ 
i za postignutu  makroekonomsku stabilnost privrede upozorivsi da se
nasa 
zemlja  mora i dalje pridrzavati uputstava i kriterijuma 
Medjunarodnog  monetarnog fonda.  Upozorivsi da na putu reformi nema 
precice vec se mora  posegnuti za radikalnim rezovima, Bilt je ocenio da
ce 
oporavak  jugoslovenske privrede trajati jos dugi niz godina.  Kao 
biznismen ne bih dosao u Jugoslaviju da investiram na  kraci rok vec, 
naprotiv, na duge staze, kazao je Bilt ocenivsi da  ce Jugoslavija imati
u 
buducnosti mozda najvecu stopu rasta  drustvenog proizvoda u 
Evropi.  "Jugoslavija ide ka Evropi i potencijali njene privrede 
su  ogromni", rekao je on i ocenio da ce sa politickim reformama u
zemlji 
te mogucnosti biti iskoriscene.
         Govoreci o odnosima izmedju clanica jugoslovenske  federacije, 
Bilt je izrazio misljenje da sadasnja ustavna resenja  moraju da se
promene 
jer ce to doprineti ekonomskoj stabilnosti obe  republike i njihovoj 
integraciji a ne dezintegraciji.  "Postoji sansa za resenje odnosa
izmedju 
dve clanice  zajednicke drzave iako razlicite po velicini i ekonomskoj 
moci",  istakao je Bilt i upozorio da je veoma vazno da se problemi 
rese  sto pre.

SRJ-REDEFINISANJE ODNOSA U FEDERACIJI

EU UPOZORAVA NA POSLEDICE KOMADANJA EKONOMSKOG PROSTORA
         BRISEL, 23. februara 2002. (Beta) Evropska unija ponovo je 
upozorila da bi "dalje komadanje zajednickog ekonomskog prostora" 
jugoslovenske drzava bilo "protivno procesu evropske integracije i
procesu 
stabilizacije i pridruzivanja Uniji, a za to bi se morala platiti i
zamasna 
ekonomska cena i troskovi", saopstila je Evropska komisija u Briselu.
         U saopstenju koje je dostavljeno agenciji Beta, kaze se da je
EU 
to ponovila na zasedanju Radne grupe EU SRJ proslog cetvrka u Beogradu,
i 
podseca da je taj stav vec predocila na sastanku 4. februara u Briselu,
sa 
strucnjacima iz Crne Gore, Srbije i SRJ."Oslanjajuci se na sopstveno 
iskustvo i blagodeti tokom vise decenija integracije i harmonizacije, 
Evropska unija je tad snazno posavetovala da se ne zadrzavaju ili
stvaraju 
razlike koje bi blokirale zajednicko trziste ili slobodnu trgovinu
unutar 
drzave, sto bi bila i prepreka za sklapanje sporazuma sa EU", navodi se
u 
saopstenju.
         Na zasedanju Radne grupe EU SRJ, proslog cetvrtka, "Evropska
unija 
je ponovo stavila do znanja da ce, kad je rec o posebnoj situaciji u SR 
Jugoslaviji i bez obzira na buduca ustavna resenja iste, sa Evropskom 
unijom usaglasene reforme, morati da budu sprovedene u celoj SR 
Jugoslaviji, kao i u sirem podrucju regiona".
         Evropska komisija podvlaci da su, kao i prethodnim susretima, 
strucnjaci u Radnoj grupi EU SRJ i sad razgovarali o sprovodjenju nuznih

politickih i ekonomskih reformi u SR Jugoslaviji.
         Rec je o "uvodjenju i obezbedjenju da prorade usaglaseni 
mehanizmi, kao preduslov za delotvorne pregovore i ostvarivanje buduceg 
Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji" SRJ i EU.
         Potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus, koji je predvodio 
delegaciju strucnjaka iz SRJ, Srbije i Crne Gore na ovom sastanku Radne 
grupe SRJEU, izjavio je da je poruka Evropska unije bila da SRJ ne moze
ici 
u evropske integracije, ako nema jedinstven monetarni sistem, trziste i 
carinsku administraciju.


LABUS: BEOGRAD DANAS FORMULISE PREDLOG I SALJE SOLANI
         BEOGRAD, 25. februara 2002. (Beta) Potpredsednik Vlade SRJ 
Miroljub Labus izjavio je da ce predstavnici vlasti u Beogradu danas 
formulisati predlog za buduce odnose Srbije i Crne Gore i da ce takodje 
danas o tom predlogu obavestiti predstavnika EU za spoljnu politiku 
Havijera Solanu.
         "Jedino sto mogu da vam kazem je da ce jugoslovenska strana
danas 
formulisati predlog i informisati o tome Havijera Solanu", rekao je
Labus.
         On nije zeleo da kaze ko ce izraditi predlog, kao ni to sta ce
u 
tom predlogu da se nadje.
         Labus je novinarima potom kazao da ce pregovori najvisih 
predstavnika vlasti u Beogradu i Podgorici biti nastavljeni ove nedelje
"sa 
ili bez posrednika iz Evropske unije".

DJINDJIC: SRBIJA NECE PRIHVATITI KOMPROMIS O PREUREDJENJU SRJ
         IVANJICA, 24. februara 2002. (Beta) Srpski premijer Zoran
Djindjic 
izjavio je danas da Srbija u pregovorima o preuredjenju odnosa u 
jugoslovenskoj federaciji "nece prihvatiti truli kompromis" kojim bi se 
"nesto vestacki spojeno zvalo drzava".
         "Drzava je nesto sto funkcionise na celoj teritoriji, ima 
zajednicko trziste i carinski sistem i dovoljne mehanizme integracije u 
Evropsku uniju (EU)", rekao je Djindjic novinarima u Ivanjici.
         On je kazao da "postoji ideja" da jedna licnost bude predsednik

preuredjene savezne drzave i vlade, ali je dodao da resenje za nove
odnose 
Srbije i Crne Gore nije predlozeno nijednim pisanim dokumentom, tako da
ce 
se "jos dosta toga menjati". "Sve su to usmeni dogovori i nije u redu da
se 
saopstavaju medijima, jer ce se jos dosta toga menjati", rekao je
Djindjic.
         On je kazao i da Srbija od EU ocekuje da podrzi koncept savezne

drzave "koja ima najmanje one unutrasnje mehanizme koje ima i EU".

DJINDJIC: NE ZNAM NA KOGA SE ODNOSI KOSTUNICINA IZJAVA
         BEOGRAD, 24. februara 2002. (Beta) Premijer Srbije Zoran
Djindjic 
rekao je danas da ne zna na koga se odnosi izjava predsednika SRJ
Vojislava 
Kostunice da se "vec dugo iz redova samog DOSa vodi anticrnogorska i 
antijugoslovenska kampanja" i da je rec o "transparentnoj opstrukciji".
         Upitan da prokomentarise tu izjavu, Djindjic je agenciji Beta 
rekao da bi voleo da Kostunica "jednom pomene ime onog na koga misli i 
izjavu na koju misli", a da njegova izjava ovako izrecena "predstavlja 
zagonetku koju nema nameru da odgoneta".
         On je ukazao i da DOS "vrlo strpljivo vec mesecima ucestvuje u 
razgovorima o redefinisanju odnosa u federaciji" i odbacio tvrdnju da
neko 
iz vladajuce koalicije opstruira pregovore.
         Na danasnjoj sednici Glavnog odbora Demokratske stranke Srbije,

ciji je lider, Kostunica je rekao da se "vec dugo iz redova samog DOSa
vodi 
anticrnogorska i antijugoslovenska kampanja", ocenjujuci takve postupke
kao 
"transparentnu opstrukciju". On je kazao i da se ta kampanja vodi "ne iz

uverenja da bi Srbiji bilo bolje samoj, nego iz nekih razloga koji tesko
da 
bi mogli da izdrze probu moralnosti".
         Na pitanje da li ce sutra biti odrzan sastanak Predsednistva
DOSa 
kako je najavljeno, Djindjic je kazao da od predsednika Demokratskog
centra 
Dragoljuba Micunovica nije dobio poziv za sastanak, a dodao je i da
"misli 
da se jos radi na koncepciji zakona o saradnji sa Hagom".
         On je ocenio da svaki predlog zakona o saradnji sa Haskim 
tribunalom za ratne zlocine koji "predvidja dvostepenost", zapravo,
znaci 
"blokadu saradnje", jer je "po sastavu vrhovnog i ustavnog suda jasno da
ta 
saradnja moze da bude blokirana"."Predlog DOSa jeste da se na saveznom 
nivou donese zakon koji saradnju sa Hagom nece tretirati kao saradnju sa

sudom strane drzave, a ako to nije moguce, jedino resenje jeste primena 
Statuta Haskog suda kao do sada", kazao je Djindjic agenciji Beta.

SVILANOVIC:MANJA POVEZANOST SRBIJE I CRNE GORE NEGO U EU
         BEOGRAD, 25. februara 2002. (Beta) Jugoslovenski sef
diplomatije 
Goran Svilanovic izjavio je da ono sto pise u stampi povodom "plana 
zajednice Srbije i Crne Gore" Havijera Solane nije sasvim tacno, jer 
razgovori nisu zavrseni.
         U izjavu za danasnju "Borbu", Svilanovic je naveo da ono sto je

objavljeno nije definitivna verzija, ali da, prema onome sto se zna, 
Solanin plan predvidja da nivo povezanosti Srbije i Crne Gore bude
znatno 
manji od povezanosti clanica EU.
         Svilanovic je ocenio da je to nelogicno i da su reakcije
javnosti 
opravdane, jer se postavlja pitanje sta Srbija time dobija.
         Zbog toga, ocenio je on, treba ocekivati nove predloge u 
razgovorima o buducnosti zajednicke drzave.

DINKIC I DJELIC: NE TREBA NAM NAKAZA OD DRZAVE
         BEOGRAD, 24. februara 2002. (Beta) Srpski ministar finansija 
Bozidar Djelic i guverner Narodne banke Jugoslavije Mladjan Dinkic 
kritikovali su sa ekonomskog aspekta nezvanicni predlog EU o
preuredjenju 
jugoslovenske federacije, koji je objavljen u pojedinim medijima.
         Djelic je, u izjavi za danasnji "Glas javnosti", ocenio da bi, 
prema tom predlogu, zajednicka drzava licila na "ekonomskog
Frankestajna, 
jer je nemoguce zagovarati jedinstveno trziste i slobodan protok roba i 
usluga bez jedinstvenih carina".
         Mladjan Dinkic je za "Glas javnosti" izjavio da je visoki 
predstavnik EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Havijer Solana
pristrasan 
u korist Crne Gore, ocenivsi, ujedno, nezvanicni predlog kao
neprihvatljiv.
         Uz konstataciju da je Solana posao od pogresnih pretpostavki da
je 
Srbiji po svaku cenu stalo da ostane u bilo kakvom zajednistvu sa Crnom 
Gorom, on je ocenio da "navodna zajednicka drzava sa dve valute, dva 
odvojna spoljnotrgovinska, poreska ili carinska rezima nema smisla ni za

Srbiju, ni za takvu drzavu".
         "Poseban apsurd je predlog da bi Srbija, pod firmom zajednicke 
drzave, trebalo da placa i dugove Crne Gore, ukoliko ona ne izvrsi svoje

obaveze, a da istovremeno nema mogucnost kontrole nad ekonomskom
politikom 
koja se tamo vodi, odnosno nad time da li ta politika doprinosi da druga

republika bude platezno sposoban duznik prema inostranstvu", kazao je
Dinkic.
         Komentarisuci nezvanicne predloge Havijera Solane objavljene u 
beogradskim medijima, ciju autenticnost njegovi saradnici u Briselu 
medjutim nisu potvrdili, Dinkic je istakao da Srbiji ne treba drzava u 
kojoj ce nad njom dominirati Crna Gora.

VUJANOVIC: INTERESI MOGU DA BUDU USAGLASENI
         PODGORICA, 25. februara 2002. (Beta) Crnogorski premijer Filip 
Vujanovic izjavio je da ce se Crna Gora u daljim razgovorima o buducim 
odnosima sa Srbijom, rukovoditi svojim interesima, ali da ce imati 
razumevanje i za interese Evropske unije.
         Podgorickim "Vijestima", Vujanovic je rekao da je siguran da se

interesi Crne Gore i Srbije mogu usaglasiti konstruktivnim odnosom svih.
         On je ocenio da predlozi EU o principima odnosa Crne Gore i
Srbije 
"nicim ne osporavaju pravo gradjana Crne Gore na referendum vec samo
daju 
okvir odnosa Crne Gore i Srbije do ostvarenja tog 
prava".          Vujanovic je kazao da pravo gradjana Crne Gore da 
referendumom utvrde drzavni status "mora biti precizno oroceno u vremenu

koje je za Crnu Goru prihvatljivo, sa odgovarajucim garancijama
priznanja 
referendumom utvrdjenog statusa".
         "Time se eliminise rizik odlaganja medjunarodnog priznanja koje

moze da znaci usporovanje razvoja Crne Gore. Takodje, nuzno je da period
do 
referenduma obezbedi model odnosa Crne Gore i Srbije koji ce garantovati

ravnopravnost, ocuvanje postignutog nivoa reformi i njihov intenzivni 
nastavak", rekao je Vujanovic.
         Komentarisuci stav ministra inostranih poslova Crne Gore Branka

Lukovca, iznesen u jucerasnjim "Vijestima", da nastojanje pojedinaca u
EU 
da sprece odrzavanje crnogorskog referenduma moze da znaci nametanje
nekog 
novog provizorijuma i da je rizicno odlaganje referenduma, Vujanovic je 
rekao da je to licni stav ministra Lukovca.
         Crnogorski premijer je kazao da svaki ministar ima pravo na
svoj 
licni stav i tako ce biti tretirano svako njihovo misljenje, sve dok ga
ne 
podrzi vlada.

KOSOVO METOHIJA

ZAVRSENA KONFERENCIJA O IZBEGLICAMA I LJUDSKIM PRAVIMA
         PRISTINA, 24. februara 2002. (Beta) Povratak i mogucnost 
integracije izbeglica i pripadnika manjina u kosovsko drustvo bile su 
glavne teme dvodnevne konferencije nevladinih udruzenja jugoistocne
Evrope 
za pomoc izbeglicama i ljudska prava, koja je veceras zavrsena u
Pristini.
         Posebna rasprava je vodjena o resavanju socijalnih,
zdravstvenih i 
imovinskih pitanja izbeglica i o potrebi integracije manjina u kosovsko 
drustvo.
         Kosovski demograf Rifat Blaku ocenio je da povratak i
integracija 
izbeglica nailaze na probleme, zavisno od ekonomskih, socijalnih i 
politickih okolnosti.
         On je upozorio da su se mnoge izbeglice koje nisu mogle da se 
integrisu u svojim zemljama vratile ponovo u trece zemlje, jer u
uslovima u 
kojima se Kosovo sada nalazi, veoma tesko moze doci do dostojastvenog 
povratka izbeglica.
         Blaku je sa zaljenjem konstatovao da na Kosovu ponovo
funkcionisu 
ilegalni kanali kojima stanovnici Kosova, posebno mladi, idu na Zapad,
gde 
vide svoju perspektivu i mogucnost zaposlenja, dodajuci da sada postoje
tri 
takva ilegalna kanala.
         Prorektor Unuverziteta u Pristini Arsim Bajrami je rekao da
Kosovo 
ima tri vazna zadataka da resi pitanje prava manjina, da ih integrise u 
demokratske institucije i pruzi im pravni prostor da izraze svoji
kulturni 
i jezicki identitet.
         Kosovski aktivista za ljudska prava Adem Demaci izjavio je da
je 
integracija manjina na Kosovu neophodna za demokratsko drustvo, ali je 
upozorio da Kosovo ima problem zbog svog neresenog statusa.
         Konferenciju su organizovali Asocijacija za demokratsku 
inicijativu i Kosovski odbor za zastitu ljudskih prava i sloboda.

HARADINAJ OSUDIO UBISTVO LJUBICE KOVAC
         PRISTINA, 25. februara 2002. (Beta) Lider Alijanse za buducnost

Kosova Ramus Haradinaj osudio je danas ubistvo Ljubice Kovacevic u 
Lipljanu, ocenjujuci da taj zlocin ugrozava opsti politicki proces na
Kosovu.
         Alijansa je zatrazila od policije da otkrije i osudi pocinioce 
koji su zlocin izvrsili u trenutku kada Kosovo ulaze napore da pokaze da
je 
na pravom putu demokratizacije, postovanja manjina i njihovih prava,
navodi 
se u saopstenju te stranke.






Одговори путем е-поште