B I L T E N    V E S T I
30. MAJ 2002.


sr jugoslavija

KOSTUNICA:ZAKLJUCCI CRNE GORE KRIVOTVORE BEOGRADSKI SPORAZUM
         BEOGRAD, 29. maja 2002. (Beta) Predsednik SRJ Vojislav
Kostunica 
kritikovao je danas zakljucke Skupstine Crne Gore o sporazumu o buducim 
odnosima sa Srbijom, rekavsi za taj dokument da "iskrivljuje sustinu i 
krivotvori" beogradski sporazum.
         Kostunica je na konferenciji za novinare rekao da zakljucci 
crnogorske Skupstine "prejudiciraju" rad komisije za izradu ustavne
povelje.
         On je kazao da se i u Srbiji vodi kampanja protiv beogradskog 
sporazuma, navodeci da je primer za "manje vidljiv" oblik te kampanje 
nedavna pristinska konferencija ministara finansija iz regiona, gde su 
ucestvovali i ministri Srbije, Crne Gore i Kosova.

KOSTUNICA:ZAMENA MANDATA TESKO OGRESENJE O ZAKON
         BEOGRAD, 29. maja 2002. (Beta) Jugoslovenski predsednik
Vojislav 
Kostunica ocenio je danas da bi sprovodjenje odluke predsednistva DOSa o

zameni 50 poslanickih mandata u Skupstini Srbije predstavljalo "tesko 
ogresenje o pravo".
         Na konferenciji za novinare Kostunica je rekao da je "situacija

cista i nedvosmislena" i da se ne mogu "mimo zakona i poslovnika
oduzimati 
mandati od drugih stranaka".
         "Jedno politicko telo, predsednistvo DOSa donelo je odluku da 
naknadno prekroji rezultate izbora i dezavuise skupstinu da bi
obezbedilo 
jos vecu vecinu", rekao je Kostunica.
         On je rekao da Zakon o izboru poslanika precizno odredjuje 
poslanike i to zbog cega se poslanicima ukida mandat.
         "Sve je ovde zakonski potpuno cisto i nedvosmisleno i to ce 
potvrditi svaki posteni i neuplasen sud", rekao je Kostunica i izrazio
nadu 
da ce Administrativni odbor "obaviti sve po zakonu" i da nece morati da
se 
umesaju sudovi.
         "Strepim od navrat nanos izmena u Republickoj izbornoj
komisiji", 
rekao je Kostunica.  On je takodje kazao da ce parlament Srbije ostati
bez 
mnogih poslanika sa Kosova "bude li DOS ostvario svoju pretnju o zameni 
mandata".
         Povodom najave da bi DSS mogao biti izbacen iz Upravnih odbora 
javnih preduzeca, Kostunica je rekao da je DSS godinama ukazivao da 
clanstvo u UO "ne treba da bude privilegija povlascenih".
         "Dobili smo pricu o Kurti i Murti. Imamo vladajuce stranacke UO
a 
nema zakona ili malo ih ima", rekao je Kostunica.
         On je naveo da su "na udaru mediji koji se usude da vide
prevaru".
         "Kako bude rastao broj medija koji pisu i bave se aferama broj 
ugrozenih novinara ce biti veci ali stepen njihove ugrozenosti bice
manji", 
kazao je predsednik SRJ i dodao da novinari treba da dobiju status 
privilegovanih svedoka.

SRJ DOBILA STATUS POSMATRACA NA PARLAMENTARNOJ SKUPSTINI NATO
         BEOGRAD, 30. maja (Tanjug) - Na prolecnom zasedanju
Parlamentarne 
skupstine NATO, odrzanom u Sofiji od 25. do 28. maja, SR Jugoslavija je 
dobila status posmatraca, koji njenim predstavnicima obezbedjuje pravo 
ucesca i diskusije na ovoj skupstini i komitetima, ali bez prava glasa, 
saopstila je danas Sluzba Savezne skupstine za informisanje. To je prvi 
korak ka dobijanju statusa pridruzenog clana koji imaju sve clanice 
Partnerstva za mir. Do sada su predstavnici SRJ imali status
parlamentarnog 
gosta. Na zasedanju u Sofiji Jugoslaviju je predstavljao savezni
poslanik 
Miroslav Filipovic.

srj-slovacka: SVILANOVIC U PETAK U SLOVACKOJ
         BEOGRAD, 29. maja 2002. (Beta) Jugoslovenski ministar
inostranih 
poslova Goran Svilanovic posetice u petak, 31. maja, Slovacku gde ce sa 
slovackim zvanicnicima razgovarati o unapredjenju bilateralne saradnje, 
saopstilo je danas Savezno ministarstvo inostranih poslova (SMIP).
         U saopstenju se navodi da ce se Svilanovic sastati sa sefom 
slovacke diplomatije Eduardom Kukanom, predsednikom slovackog parlamenta

Jozefom Migasem, ministrom odbrane Jozefom Stankom i drugim slovackim 
zvanicnicima.
         Tokom posete sefa jugoslovenske diplomatije Slovackoj bice 
potpisan program prosvetnokulturne i sportske saradnje izmedju dve
zemlje 
za period od 2002. do 2005. godine, dodaje se u saopstenju.
         Ocekuje se da ce Slovacka tokom Svilanoviceve posete zvanicno 
obavestiti SRJ o odluci svoje vlade da se liberalizuje vizni rezim za 
jugoslovenske gradjane, saopstio je SMIP.

SRJ-NEMACKA: KARADZOLE PRIMIO DELEGACIJU NEMACKOG HERMESA
         BEOGRAD, 29. maja 2002. (Beta) Pomocnik saveznog ministra za 
ekonomske odnose sa inostranstvom Boran Karadzole primio je danas 
delegaciju finansijskih strucnjaka nemacke vlade i nemacke osiguravajuce

institucije "Hermes".
         Prilikom susreta, Karadzole je podvukao znacaj koji za
Jugoslaviju 
ima odluka nemackog "Hermesa" da obnovi poslove osiguranja nemackog
izvoza 
u SRJ i izrazio uverenje da ce sa stabilizacijom politickih prilika i 
nastavkom zapocetih reformi, rizik stranih ulaganja u domacu privredu
biti 
znatno smanjen.
         Kako se navodi u saopstenju saveznog sekretarijata za 
informisanje, pomocnik saveznog ministra i predstavnici nemackog
"Hermesa", 
koje je predvodio zamenik regionalnog direktora Saveznog ministarstva za

privredu Nemacke Ernst Stokl Pukal, zajednicki su ocenili da su strane 
direktne investicije u SRJ pravi put za oporavak domace privrede.

DJELIC: SAD POCELE ODMRZAVANJE JUGOSLOVENSKIH FINANSIJSKIH SREDSTAVA
         BEOGRAD, 29.maja (Tanjug) - Srpski ministar finansija Bozidar 
Djelic ocenio je veceras u izjavi Tanjugu kao "sjajnu vest" da je
americko 
Ministarstvo finansija pocelo proceduru odmrzavanja finansijskih
sredstava 
jugoslovenskih banaka i preduzeca u SAD, koja se procenjuju na oko 300 
miliona dolara.
         Djelic je istakao da je, posle zvanicne posete srpskog
premijera 
Zorana Djindjica Vasingtonu i sertifikacije o nastavku americke pomoci, 
koju je potpisao americki drzavni sekretar Kolin Pauel, to logican sled 
koraka.
         Srpski ministar finansija podsetio je da taj dokument
podrazumeva 
i davanje statusa povlascene nacije Jugoslaviji u trgovini sa SAD, a za 
srpski budzet to znaci i bilateralnu pomoc od oko 120 miliona dolara. U 
narednoj godini sporazum sa SAD znacice da ta ekonomska supersila nece
vise 
uslovljavati dalju pomoc nasoj zemlji, posto je ispunila obavezu 
uspostavljanja pune saradnje s Haskim tribunalom, rekao je Djelic.

srj-sad: Prosper: Odnosi SAD i SRJ se normalizuju
         LONDON, 30. maja (Tanjug) - Americki ambasador za pitanja
ratnih 
zlocina Pjer-Ricard Prosper je izjavio da americko-jugoslovenski odnosi 
pocinju da se normalizuju i da su SAD spremne da zapocnu razgovore sa 
vlastima u Beogradu o sudjenju nekim osobama optuzenim za ratne zlocine
u 
samoj Jugoslaviji. "Nasi odnosi se krecu ka normalizaciji. To nije jos 
sasvim ostvareno zato sto je pitanje ratnih zlocina u izvesnoj meri jos 
prisutno, odnosno zato sto se nekoliko osoba optuzenih za ratne zlocine 
nalazi na slobodi. Medjutim, vlada u Beogradu se krece u dobrom pravcu i

pokazuje spremnost da ispuni svoje medjunarodne obaveze", izjavio je 
ambasador Prosper u intervjuu Bi-Bi-Siju.
         Vasington shvata, nastavio je ambasador Prosper, da je saradnja
sa 
Haskim sudom proces, a ne dogadjaj. On kaze da su, u kontekstu 
normalizacije odnosa sa Jugoslavijom, SAD spremne da pomognu 
osposobljavanju njenog pravosudja kako bi se izvesnom broju optuzenika 
sudilo u zemlji a ne u Hagu. "Mi mo spremni da saradjujemo sa vladom,
cak 
smo spremni da zapocnemo konkretne razgovore o stavljanju nekih
slucajeva u 
nadleznost jugoslovenskog pravosudja kako bi se pojedina sudjenja
obavila 
pred domacim sudovima u Beogradu. Dakle, kao clanica medjunarodne
zajednica 
SAD su spremne i obavezne da pomognu u procesu vracanja kredibiliteta 
pravosudja u Srbiji i Crnoj Gori".
         Prema recima americkog ambasadora, ta konkretna pomoc sastojala
bi 
se od finansijske, tehnicke i logisticke podrske i Vasington se nada da
ce 
se o tome detaljno konsultovati sa jugoslovenskim strucnjacima narednih 
nekoliko sedmica. Ambasador Prosper se nije direktno izjasnio o
mogucnosti 
da se predsedniku Srbije Milanu Milutinovicu sudi u Jugoslaviji posto mu
u 
jesen istekne mandat. "SAD nece odlucivati o tome kome ce se suditi u 
Beogradu, a kome u Hagu. O tome koji slucajevi mogu da budu vraceni u 
nadleznost domaceg pravosudja sada treba da se dogovore predstavnici 
Tribunala i zvanicnici iz Beograda. Nas stav je oduvek bio da Tribunal 
treba da goni glavne politicke i vojne lidere, dok preostali optuzenici 
treba da budu prepusteni domacim sudovima pod uslovom da im oni zaista i

sude". Americki ambasador je uveren da bivsi lideri bosanskih Srba
Radovan 
Karadzic i Ratko Mladic broje poslednje dane na slobodi, te da od
njihovog 
izrucenja zavisi i konacan uspeh Haskog suda.
          "Mi zelimo da Tribunal uspesno zavrsi rad do 2007. ili 2008. 
godine. Ostvarivanje tog cilja delimicno zavisi od hapsenja Karadzica i 
Mladica, u cijem procesu i mi imamo ulogu koju cemo odigrati. Tribunal
je u 
punom zamahu i ide u pravcu takvog uspesnog kraja. Sa nase strane treba
da 
saradjujemo sa Tribunalom, ali i sa drzavama u regionu kako bi se
pitanje 
ratnih zlocina jednom i zauvek resilo. Nije moguce imati normalne odnose
sa 
zemljama sa kojima su ratni zlocini uvek prva tema razgovora", dodao je 
Prosper u izjavi za britanski radio.

SRJ-MADJARSKA: MADJARSKA ZAINTERESOVANA ZA JUGOSLOVENSKE RAZVOJNE
PROJEKTE
         BEOGRAD, 29. maja (Tanjug) - Privredna delegacija Madjarske 
ponudila je danas u Privrednoj komori Jugoslavije (PKJ) pomoc i 
posredovanje u realizaciji jugoslovenskih infrastrukturnih i razvojnih 
projekata u oblasti gradjevinarstva, energetike, zdravstva i gradskih 
komunalnih usluga. Vodja madjarske delegacije Imre Lakos je rekao da se 
preko francuske firme "Buik" nudi mogucnost izgradnje do 900 kilometara 
autoputeva, regionalnih puteva, mostova, tunela, nadvoznjaka i
trafostanica.
         U saradnji s nemackom firmom "Future Energy" ponudjeno je 
posredovanje u izgradnji mreze generatora za struju na vetar, njihovo 
povezivanje na energetski sistemom zemlje i uspostavljanje
automatizovanog 
sistema upravljanja, a s firmom "Bec Energie Consult" ucestvovanje u 
izgradnji energana koje bi koristile suncevu, bio i geogermicku
energiju. 
Lakos je istakao da, u saradnji sa svajcarskom firmom "Humanie", postoji

interes za ukljucivanje u projekte izgradnje privatnih bolnica i njihovo

opremanje, a s firmom "Cirta Consalting" snabdevanje domaceg trszista 
lekovima i medicinskom opremom.
         Za ponudjene projekte Madjarska je spremna da preko svetskih 
poznatih banaka obezbedi potrebna finansijska sredstva. Zamenik srpskog 
ministra telekomunikacija i saobracaj Miodrag Jocic je istakao da
postoji 
mogucnost za ukljucivanje u realizaciju projekata izgradnje puteva na 
deonicama Novi Sad-Beograd, obilaznici oko Bepograda, Nis-bugarska
granica 
i Nis-makedonska granica.
         On je naglasio da je prethodna vlast u direktnim kontaktima sa 
"Buikom" zakljucila ugovor o koncesiji za izgadnju puta Novi Sad-Beograd

koji ce republicka vlada jednostrano raskinuti jer dinamika ugovorenih 
radova nije ispunjena. Pomocnik republickog ministra za rudarstvo i 
energetiku Sasa Nedeljkovic je obavestio da ce novim Zakonom o
energetici, 
cije je donosenje u toku, biti odredjeni uslovi izgradnje energetskih 
objeketa u nasoj zemlji i da ce prioritet u davanju dozvola imati 
kapaciteti na obnovljenim izvorima energije i povecanju efikasnosti vec 
postojecih energetskih kapaciteta.

PREDSTAVLJEN NOVI VEB-SAJT SMIP-A
         BEOGRAD, 29. maja (Tanjug) - U Saveznom ministarstvu za
inostrane 
poslove danas je stranim diplomatama i domacim i stranim novinarima 
predstavljena nova Internet prezentacija (veb-sajt) SMIP-a.
Pomocnik 
saveznog ministra Aleksandra Joksimovic izjavila je Tanjugu da novi 
veb-sajt treba da zadovolji sirok spektar posetilaca: od zvanicnika,
koji 
se interesuju za stavove nase rzave, do onih koji zele da dodju do 
najobicnijih, korisnih informacija, kao sto su vizni i carinski propisi.
         Po njenoj oceni, najznacajniji deo sajta je vezan za ekonomiju,

posto su tamo informacije koje mogu interesovati potencijalne strane 
investitore - zakoni, sporazumi, mogucnosti privatizacije. "Cini mi se
da 
je ovo prvi korak u necemu sto se zove 'public diplomacy' (javna 
diplomatija), sto nam je u proslosti nedostajalo", kaze Aleksandra 
Joksimovic, uz napomenu da su se autori sajta sluzili i idejama sa
slicnih 
prezentacija razvijenih zemalja.
         Prema recima glavnog urednika veb-sajta, Nebojse Jerkovica, 
znacajan pomak u odnosu na prethodnu verziju prezentacije je sto je
ucinjen 
"korak u dubinu" kad je rec o informacijama o osnovnim prioritetima
spoljne 
politike SRJ i aktivnostima samog ministarstva. Bitno je obogacen i deo 
sajta o konzularnim poslovima, pa ce za najkrace vreme gradjani drugih 
zemalja koji zele da putuju u Jugoslaviju moci direktno sa sajta da
preuzmu 
formular za izdavanje vize, dodaje Jerkovic. Internet adresa veb-sajta 
Saveznog ministarstva za inostrane poslove je http://www.mfa.gov.yu, a 
prema najavi iz SMIP-a, sadrzaj sajta ce biti dnevno osvezavan.


jugoslavija - eU

SRDJA BOZOVIC RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA EVROPSKE UNIJE
         BEOGRAD, 29. maja 2002. (Beta) Predsednik Veca republika
Skupstine 
SRJ Srdja Bozovic razgovarao je danas sa sefom Posmatracke misije
Evropske 
unije (EU) za Jugoslaviju ambasadorom Antoanom Mek Anfrejdom i sefom
Misije 
EU u Beogradu Frankom Plasonom o politickoj situaciji u SRJ.
         U saopstenju Sluzbe za informisanje Savezne skupstine navodi se
da 
je Bozovic sa predstavnicima EU razgovarao o ostvarivanju beogradskog 
Sporazuma o redefinisanju odnosa Srbije i Crne Gore, a "pre svega o 
problemima koji su doveli do usporavanja tog procesa".
         Bozovic je predstavnicima EU rekao da su problemi oko usvajanja

Sporazuma o odnosima Srbije i Crne Gore nastali zbog "zloupotrebe i 
falsifikovanja Sporazuma od strane crnogorskih vlasti i njihove namere
da 
ostvare svoje separatisticke ciljeve".
         Bozovic je, navodi se u saopstenju, ocenio da je potrebno da 
Skupstina Crne Gore stavi van snage donete zakljucke kojima se degradira

beogradski sporazum i da prihvati usvajanje Ustavne povelje u
crnogorskom 
parlamentu dvotrecinskom vecinom glasova i njeno usvajanje i u saveznom 
parlamentu.
         U saopstenju se navodi i da su predstavnici EU izrazili
ocekivanje 
da ce beogradski sporazum biti "sto brze implementiran, uz postovanje 
demokratske procedure".

LABUS-PRIBE: ZAJEDNICKA SPOLJNA TRGOVINA I CARINA ZA PRIDRUZIVANJE EU
         BEOGRAD, 29. maja (Tanjug) - Srbija i Crna Gora moraju da imaju

zajednicku carinsku politiku i spoljno-trgovinski rezim ukoliko zele da
do 
kraja godine potpisu sporazum o asocijaciji i harmonizaciji sa Evropskom

unijom, zajednicka je ocena potpredsednika Savezne vlade Miroljuba
Labusa i 
direktora Odeljenja za zapadni Balkan pri Evropskoj komisiji Rajnharda
Pribea.
         Na konferenciji za novinare u Palati federacije, nakon
celodnevne 
konferencije i Konsultativne radne grupe za pridruzivanje SR Jugoslavije

Evropskoj uniji, Pribe je upozorio da neizvesnost u preuredjenju odnosa 
Srbije i Crne Gore moze biti prepreka u procesu potpisivanja sporazuma o

asocijaciji i stabilizaciji s Evropskom unijom.
         "Jedinstvena carinska i spoljno-trgovinska politika su osnovni 
uslov za prijem u Evropsku uniju", istakao je Pribe. Posto se ocekuje da

ustavna povelja Srbije i Crne Gore bude donesena do kraja juna, a potom 
izabran novi zajednicki parlament, Pribe je podvukao da do tada mora
biti 
jasno ko ce biti buduci partner u pregovorima s Evropskom unijom o
procesu 
stabilizacije i harmonizacije. Labus je najavio da se polovinom jula 
ocekuje novi sastanak konsultativne radne grupe, a do tada ce
Konsultativna 
grupa izraditi studiju izvodljivosti zakljucivanja sporazuma sa
Evropskom 
unijom.
         Zadatak nove vlade zajednicke drzave posle usvajanja ustavne 
povelje bice da zakljuci sporazum o stabilizaciji i asocijaciji s
Evropskom 
unijom, rekao je Labus i izrazio ocekivanje da ce zvanicni Brisel i 
Podgorica aktivnije pomoci ovaj proces. Sastanku Konsultativne radne
grupe 
prisustvovali su predstavnik predsedavajuceg saveta Evropske unije
spanski 
ambasador Pablo Benavides, predstavnik UNMIK-a i Crne Gore.

PRIBE: EU NE PODRZAVA NASTANAK NOVIH DRZAVA NA TLU SRJ
         BEOGRAD, 29. maja (Tanjug) - Evropska unija (EU) podrzava
sporazum 
o principima odnosa Srbije i Crne Gore, a ne nastanak novih drzava na
tlu 
SR Jugoslavije, izjavio je danas u Beogradu direktor EU za zapadni
Balkan 
Rajnhard Pribe, odgovarajuci na pitanje novinara kakav je stav EU prema 
zalaganjima nekih stranaka za nezavisnu Srbiju.
         Zamoljen da prokomentarise postojanje paralelnih valuta u SRJ, 
Pribe je ocenio da je egzistiranje dve paralelne valute u zajednickoj 
drzavi "samo izvor novih komplikacija", kao sto je slucaj s
funkcionisanjem 
dve psebne carine i dva spoljnotrgovinska rezima u Srbiji i Crnoj Gori.
         "To je u suprotnosti s procesom harmonizacije i asocijacije sa 
EU", rekao je Pribe na konferenciji za novinare u Palati federacije,
posle 
sastanka Konsultativne radne grupe SRJ i EU. Predstavnik predsedavajuceg

Saveta EU spanski ambasador Pablo Benavides ponovio je da EU u
potpunosti 
podrzava Sporazum o principima odnosa Srbije i Crne Gore, potpisan u 
Beogradu 14. marta, kao i Rezoluciju 1244 UN o Kosovu.
         Na pitanje dopisnika stranih medija kako ce se uspostavljanje 
zajednickog spoljnotrgovinskog rezima u Srbiji i Crnoj Gori odraziti na 
Kosovo, potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus je odgovorio da ce to

imati uticaja na Kosovo, ali indirektno. Odgovarajuci na isto pitanje, 
Pribe je istakao da je za EU pitanje statusa Kosova i njegovo
ukljucivanje 
u Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji SRJ sa EU veoma tesko.
Medjutim, 
Pribe je naglasio da je cilj EU da u regionu Balkana "niko ne ostane po 
strani", kada je u pitanju proces stabilizacije i asocijacije sa EU, pa 
samim tim i Kosovo.


jugoslavija - se

SRJ-SE-MICUNOVIC: PITANJE KOSOVA NE UTICE NA PRIJEM SRJ U SE
         BEOGRAD, 29. maja 2002. (Beta) Predsednik Veca gradjana Savezne

skupstine Dragoljub Micunovic izjavio je danas da je Komitet za
politicka 
pitanja Saveta Evrope jednoglasno usvojio izvestaj o politickoj
situaciji u 
Saveznoj Republici Jugoslaviji.
         On je po povratku iz Lucerna, gde je odrzan sastanak Komiteta
za 
politicka pitanja SE, obracajuci se novinarima na beogradskom aerodromu,

izrazio ocekivanje da ce SRJ biti primljena u SE u toku septembra.
         Micunovic je negirao da je pitanje statusa Kosova, uslov za
ulazak 
SRJ u SE, naglasivsi da Komitet za politicka pitanja SE nije o tome 
raspravljao.
         Sef jugoslovenske diplomatije Goran Svilanovic ranije danas je 
rekao da je spreman da podnese ostavku ako SRJ do kraja godine ne bude 
primljena u punopravno clanstvo Saveta Evrope.
         On je, takodje, rekao da je "politicki nekorektno" da se u 
kontekstu prijema SRJ u clanstvo te evropske organizacije otvara pitanje

statusa Kosova.
         Predsednik Veca gradjana Micunovic je kazao da SE trazi od 
Jugoslavije da se usvoje zakon o nevladinim organizacijama i zakon o 
telekomunikacijama, ali je dodao da to nece uticati na prijem nase
drzave u 
SE, jer je ostavljen rok od godinudve da ti zakoni budu doneti.

SVILANOVIC: O PRIJEMU SRJ IPAK U SEPTEMBRU, NE U JUNU
         BEOGRAD, 29. maja 2002. (Beta) Sef jugoslovenske diplomatije
Goran 
Svilanovic i izvestilac Komiteta za pravna pitanja i ljudska prava 
Parlamentarne skupstine Saveta Evrope (SE) Helmut Lipelt izjavili su
danas 
u Beogradu da je Komitet odlucio da se prijem SRJ u punopravno clanstvo
SE 
ne ubrzava.
         Dva zvanicnika su nakon razgovora u Saveznom ministarstvu 
inostranih poslova novinarima kazala i da ce Parlamentarna skupstina o 
prijemu SRJ pitanju odlucivati verovatno u septembru.
         Svilanovic je rekao da je pre nekoliko dana odrzana sednica 
Predsednistva Komiteta za pravna pitanja, kojoj nije prisustvovala ni 
parlamentarna delegacija SRJ ni izvestilac Lipelt, i da je, izvan
dnevnog 
reda, odluceno da se ne ubrzava clanstvo SRJ u Savetu Evrope, odnosno da
to 
pitanje ne bude razmatrano na zasedanju u junu.
         "Nije svejedno da li je doneta odluka da se u junu o tome ne 
razgovra, ili je doneta odluka da se u junu ne razgovara ali da se 
razgovara i da se odlucuje u septembru", kazao je Svilanovic, dodajuci
da 
ni on ni Lipelt nisu detaljno upoznati sa odlukama Predsednistva
Komiteta 
za prava pitanja.
         Sef jugoslovenske diplomatije je rekao i da je spreman da
podnese 
ostavku ako SRJ do kraja godine ne bude primljena u punopravno clanstvo 
Saveta Evrope.
         On je, takodje, rekao da je "politicki nekorektno" da se u 
kontekstu prijema SRJ u clanstvo te evropske organizacije otvara pitanje

statusa Kosova.
         Status Kosova bio je kljucna tema razgovora sa Lipeltom, rekao
je 
Svilanovic i dodao da ima utisak da evropske zemlje "ne zele da prihvate

odgovornost koju smo mi prihvatili, a to je da je u ovom trenutku status

Kosova regulisan Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti, Ustavnim okvirom
za 
Kosovo" i Sporazumom SRJ i UNMIKa.
         "Za nas je potpuno neprihvatljivo da status Kosova bude posebna

tema u procesu ukljucenja Jugoslavije u Savet Evrope", rekao je on.
         Svilanovic je kazao da je vise puta ukazivao da SRJ moze ove 
godine da postane punopravan clan Saveta Evrope ako se razrese odnosi 
Srbije i Crne Gore, poboljsa saradnja sa Haskim tribunalom i ocuva 
politicka stabilost.
         SR Jugoslavija je uspesno odgovorila na svaki od tih zahteva, i

smatram da je ispunila sve uslove za prijem u Savet Evrope, kazao je on.
         Lipelt je novinarima rekao da u Savetu Evrope pitanje prijema
SRJ 
u nije shvaceno kao "tako hitno", ako se imaju u vidu politicka
situacija u 
SRJ i cinjenica da predstoje izbori.
         On je rekao da se ne slaze sa ocenom da evropske drzave nisu 
preuzele istu odgovornost u vezi sa Kosovom.
         Uz konstataciju da pitanje statusa Kosova nije u nadleznosti 
Saveta Evrope, Lipelt je rekao da su se "odredjena prakticna pitanja 
nametnula pre nego sto se ocekivalo, ali da to ne bi trebalo da
predstavlja 
smetnju za prijem SRJ u Savet Evrope".
         "Ipak, to pitanje ostaje i bice reseno na dobrobit obe strane",

rekao je on.
         Upitan da li je tokom susreta bilo reci o posmatrackom statusu 
Kosova u Savetu Evrope, o cemu je juce razgovarao sa kosovskim
predsednikom 
Ibrahimom Rugovom, Lipelt je odgovorio da je to pitanje pomenuto, kao i 
juce u Pristini, i da ce zatraziti od pravnika u Savetu Evrope da ga 
izveste da li je to u skladu sa Statutom evropske organizacije.

LJAJIC RAZGOVARAO SA LIPELTOM
         BEOGRAD, 30. maja (Tanjug) - Savezni ministar nacionalnih i 
etnickih zajednica Rasim Ljajic razgovarao je sa Helmutom Lipeltom, 
izaslanikom Parlamentarne skupstine Saveta Evrope za SR Jugoslaviju,
koga 
je upoznao sa aktivnostima svog ministarstva na implementaciji Zakona o 
pravima nacionalnih manjina, kao i na ocuvanju i unapredjenju ljudskih i

manjinskih prava. Mi uveliko obavljamo pripreme za lokalne izbore na
jugu 
Srbije, koji su od izuzetnog znacaja za ukljucivanje Albanaca u lokalne 
organe vlasti, a samim tim i njihovu punu integraciju u drustveni i 
politicki zivot, izjavio je tom prilikom ministar Ljajic.
         Prijem SR Jugoslavije u Savet Evrope, dodao je on, bio bi
snazan 
impuls jacanju demokratskih institucija u zemlji i unapredjenju ljudskih
i 
manjinskih prava. Izrazivsi ocekivanje da ce SRJ u septembru biti
primljena 
u Savet Evrope, Lipelt je odao priznanje za do sada postignute rezultate
u 
toj oblasti i posebno pohvalio Zakon o pravima nacionalnih manjina, 
naglasivsi da ce Savet Evrope i dalje pruzati svu potrebnu pomoc za
njegovu 
sto potpuniju implementaciju, saopstio je Savezni sekretarijat za 
informisanje.

SE OCENJUJE SVILANOVICEVU IZJAVU KAO PRETERANO DRAMATICNU
         BEOGRAD, 29. maja 2002. (Beta) Izjava sefa jugoslovenske 
diplomatije Gorana Svilanovica da ce podneti ostavku, ako SRJ ne bude do

kraja godine primljena u Savet Evrope (SE), ocenjena je u Strazburu kao 
"preterano dramaticna interpretacija odluke Komisije za pravna pitanja",

pise sutrasnji "Glas javnosti".
         "Rec je o tome da Komisiji za pravna pitanja treba vremena da 
prouci izvestaj koji se tice SRJ. Za to je potrebno onoliko vremena
koliko 
je potrebno", kazao je za beogradski dnevnik Matijaz Gruden iz sluzbe za

odnose sa javnoscu kabineta predsednika skupstine SE.
         "Koliko ja znam (Peter) Sider se zalozio u aprilu da se o
clanstvu 
SRJ u SE raspravlja u septembru. Nema razloga da tako ne bude", dodao je

Gruden.


republika srbija

MISIJA OEBS: NE POSREDUJEMO U DOGOVORU DOS I DS
         BEOGRAD, 29. maja 2002. (Beta) Misija Organizacije za evropsku 
bezbednost i saradnju (OEBS) u SR Jugoslaviji negirala je danas
spekulacije 
da je umesana u posredovanje izmedju DOSa i Demokratske stranke Srbije
(DS) 
radi prevazilazenja krize.
         "Misija zeli da precizira da se sef Misije OEBS u SRJ,
ambasador 
Stefano Sanino, sastao sa ralicitim strankama i osobama da bi bolje
razumeo 
situaciju koja je nastala nakon odluke Predsednistva DOS da oduzme
mandate 
pedeset poslanika DOS koji su najcesce odsustvovali sa sednica
parlamenta", 
navodi se u saopstenju OEBSa.
         Beogradski dnevnik "Blic" danas je objavio da se Sanino juce 
sastao sa predsednikom Administrativnog odbora Skupstine Srbije Goranom 
Vesicem i da je tom prilikom izjavio da se pri odlucivanju o smenjivanju
50 
najneredovnijih poslanika DOSa u parlamentu "mora striktno postovati
Zakon 
o izboru narodnih poslanika".
         Povodom tih informacija, Misija OEBS saopstila je da su svi 
razgovori Sanina sa srpskim politicarima "imali za cilj da se dobije 
jasnija slika o situaciji kao i procena politickih ucesnika u vezi sa 
mogucim nastavkom procesa".
         "Takvi razgovori su deo uobicajene aktivnosti OEBS u zemlji", 
dodaje se u saopstenju.
         Misija OEBS je istakla da citat, koji je danas preneo "Blic", 
"potice od izvora iz vrha DOS i nije zasnovan na direktnom kontaktu sa 
sefom Misije OEBS".
         Prema pisanju "Blica", Sanino je u razgovoru sa Vesicem rekao
da 
ce svu odgovornost za eventualne posledice, koje izmedju ostalog 
podrazumevaju i izlazak Demokratske stranke Srbije (DS) iz Skupstine 
Srbije, snositi DOS.

djindjic:OEBS NE TREBA DA POSREDUJE U SPORU OKO MANDATA
         BEOGRAD, 29. maja 2002. (Beta) Premijer Srbije Zoran Djindjic 
ocenio je da OEBS ne treba da posreduje u resavanju spora oko
poslanickih 
mandata, jer te probleme treba da rese drzavni organi.
         Kako prenose beogradski mediji, Djindjic je naveo da su 
"nagadjanja i tracevi" informacije da ce OEBS posredovati u sporu DOSa i

Demokratske stranke Srbije (DS) oko zamene 50 poslanika u Skupstini
Srbije 
koji su najredje prisustvovali sednicama.
         Medju tim poslanicima, 23 je iz DS. Predsednik te stranke i SRJ

Vojislav Kostunica ocenio je da bi oduzimanje mandata bilo "tesko
ogresenja 
o zakon".
         Premijer Srbije je, medjutim, ocenio da bi bilo "neprimereno"
da 
se pojavljuje ideja da OEBS posreduje u tim razmiricama, jer Srbija ima 
zakone i demokratski izabrane organe koji time treba da se bave.
         "OEBS se pojavljuje u zemljama koje su u ratu i posle ratova i 
koje nemaju institucije koje su u stanju da resavaju svoje probleme",
rekao 
je Djindjic.
         Sef misije OEBS u SRJ Stefano Sanino razgovarao je juce sa 
predsednikom Administrativnog odbora srpskog parlamenta Goranom Vesicem
i 
sefom Poslanicke grupe DOS Cedomirom Jovanovicem o sporu oko mandata.
         OEBS je danas saopstio da je cilj tih razgovora upoznavanje
Sanina 
sa desavanjima u Skupstini, a ne posredovanje izmedju dve DOS i DS.

PREDSTAVNICI DSS PODNELI OSTAVKE VLADI SRBIJE
         BEOGRAD, 29. maja 2002. (Beta) Predstavnici Demokratske stranke

Srbije (DSS) urucili su danas Vladi Srbije ostavke clanova te stranke u 
upravnim odborima, javnih preduzeca u koje ih je imenovala Vlada i
ostavke 
na mesta nacelnika okruga.
         Ostavke su generalnom sekretaru Vlade Srbije urucili clan
Izvrsnog 
odbora DSSa i Upravnog odbora (UO) JATa Milos Aligrudic, clan UO 
Elektroprivrede Srbije (EPS) Radimir Naumov i nacelnik Juznobackog
okruga 
Arsen Kurjacki.
         Predstavnici DSSa bili su nacelnici pet okruga u Srbiji i imali
su 
6,3 odsto ukupnog broja clanova upravnih odbora javnih preduzeca.
         Osim Kurjackog ostavke podnose i nacelnik Zapadnobackog okruga 
Goran Bulajic, nacelnik Podunavskog okruga Sasa Radosavljevic, nacelnik 
Zlatiborskog okruga Ilija Urosevic i Rasinskog okruga Milos Radulovic.
         "Nakon onoga sto se desavalo proteklih dana mi vise ne vidimo 
smisla da prisustvom u upravnim odborima nekome dajemo pokrice", rekao
je 
Aligrudic novinarima ispred Vlade Srbije.
         On je istakao da ce od sada svu odgovornost za situaciju u 
drzavnim preduzecima snositi ostale clanice DOSa, a pre svega
Demokratska 
stranka koja, prema njegovim recima, ima apsolutno najvise mesta u
upravnim 
odborima preduzeca u Srbiji.

DHS-BATIC: NEMA KRIZE, PARLAMENT CE BITI STABILAN
         NOVI SAD, 29. maja 2002. (Beta) Predsednik Demohriscanske
stranke 
Srbije (DHS) i republicki ministar pravde Vladan Batic izjavio je danas
da 
nece biti parlamentarne krize, ni novih republickih izbora vec
"stabilnog i 
ozbiljnog parlamenta u Srbiji".
         Batic je na konferenciji za novinare u Novom Sadu rekao da ce, 
posle odluke Predsednistva DOSa o zameni neredovnih poslanika na
sednicama 
republickog parlamenta uslediti "relaksaciona situacije" u Skupstini
Srbije 
i "dovoljna parlamentarna vecina".
         "Prica o prevremenim izborima je po onoj nasoj staroj izreci:
'sto 
je babi milo, to joj se i snilo'. Znaci nema parlamentarne krize niti
novih 
izbora, to su puste zelje a realnost je drugacija", ocenio je Batic.
         On je rekao da svaki parlment treba da bude "popriste politicke

borbe, ali ne i vulgarizama".
         "Podigla se velika prasina ali u Srbiji treba napraviti
ozbiljan 
parlament, i u skladu sa tim ce biti izmenjen i Poslovnik o radu
Skupstine 
Srbije", najavio je Batic.
         Prema njegovoj oceni, odluka Demokratske stranke Srbije da
formira 
vladu u senci "ne znaci nista".
         "Vlada u senci lepo zvuci ali u senci nista ne uspeva. Nema od 
senke efekata a nema ni tradicije te vrste u Srbiji. Bilo je vise takvih

pokusaja ali se toga niko ni ne seca", rekao je Batic.

SANINO: RESAVANJE PROBLEMA NA JUGU SRBIJE SPECIFICNO
         PRESEVO, 29. maja 2002. (Beta) Ambasador OEBSa u Jugoslaviji 
Stefano Sanino rekao je danas poslanicima Skupstine opstine u Presevu da
je 
nacin resavanje krize na jugu Srbije jedinstven na Balkanu, porucujuci 
albanskoj odbornickoj vecini da se oslobodi starih navika.
         "Metod resavanja krize na jugu Srbije je jedinstven nacin 
resavanja problema na Balkanu. Od sada ljudi ovde moraju shvatiti da
treba 
da snose odgovornost i da se ne plase lokalnih izbora", rekao je Sanino
na 
sednici SO Presevo, dodajuci da "Albanci treba da se oslobode nekih 
Millosevicevih manira".
         Predsednik Koordinacionog tela za jug Srbije Nebojsa Covic je 
odbornicima u Presevu rekao da u toj sredini "neko jos pokusava da 
manipulise patriotizmom".
         "Odlucni smo da resimo probleme zajednicim radom", rekao je
Covic 
odbornicima, kritikujuci poslednje skupove Albanca koji su obelezavali 
pogibije lokalnih komandanata rasformirane Oslobodilacke vojske Preseva,

Bujanovca i Medvedje (OVPBM).
         Podpredsednik Vlade Srbije se posebno kriticki osvrnuo na
odluku 
organizatora obelezavanja godisnjice smrti Ridvana Cazimija da srpskim 
novinarima zabrane prisustvo i izvestavanje sa skupa na stadionu u
Velikom 
Trnovcu.
         Otvarajuci danasnju sednicu, gradonacelnik Preseva Riza Halimi
je 
rekao da Albanci u toj opstini nisu zadovoljni tempom resavanja
nagomilanih 
problema, amnestijom bivsih pripadnika OVPMB i nemogucnoscu upotrebe 
nacionalnog simbola Albanaca.
         Halimi je dodao da se ne moze uporediti stanje u opstini
Presevo 
sa stanjem u Bujanovcu i Medevedji.
         Savezni ministar za pitanja etnickih zajednica i manjina Rasim 
Ljajic je rekao da da se nacionalni simboli jedne zajednice u
Jugoslaviji 
"mogu koristiti samo ako nisu slicni simbolima u nekoj drugoj zemlji".
         Pre posete Presevu, Sanino, Covic i Ljajic su ucestvovali na 
sednici SO u Bujanovcu.

COVIC NAJAVIO PRIVREMENE MERE U OPSTINAMA OD 7. JUNA
         BUJANOVAC, 29. maja 2002. (Beta) Predsednik Koordinacionog tela
za 
jug Srbije Nebojsa Covic preneo je danas poslanicima lokalne Skupstine u

Bujanovcu da je republicka Vlada odlucila da 7. juna u opstinama
Presevo, 
Bujanovac i Medvedja, uvede privremene mere, kao redovnu proceduru pred 
odrzavanje lokalnih izbora.
         Oni su najavljeni za 25. i 26. jun, ali ce po svoj prilici biti

odlozeni, posto je za predizbornu kampanju potrebno 45 dana od uvodjenja

privremenih mera.
         Covic je precizirao da ce lokalni izbori biti odrzani po 
proporcionalnom sistemu koji predvidja Zakon o lokalnoj samoupravi a
koji 
ce se naci na dnevnom redu vanrednog zasedanja Skupstine Srbije 4. juna
po 
hitnom postupku.
         Podpredsednik Vlade Srbije je u prisustvu sefa Misije OEBSa u 
Jugoslaviji Stefana Sanina, ocenio da je popis stanovnistva na jugu
Srbije 
uradjen deset puta bolje nego u drugim sredinama republike, zbog vece 
kontrole i provere.
         "Ne zelimo da popisom napravimo situaciju da nekoga na jugu
Srbije 
bude vise a nekoga manje", rekao je Covic i upozorio da oni koji ne
veruju 
u drzavne organe republike Srbije, predstavljaju problem za napore koji
se 
cine za stabilizaciju stanja u regionu.

KOSOVO - METOHIJA

KOSOVO-SAD:VOINOVIC UOCIO ZAINTERESOVANOST ZA POVRATAK SRBA
         PRISTINA, 29. maja 2002. (Beta) Americki republikanski senator 
Dzordz Voinovic izjavio je da je u razgovorima koje je vodio tokom 
jednodnevne posete Kosovu primetio ozbiljnu zainteresovanost za povratak

raseljenih Srba na Kosovo.
         Vojinovic se danas susreo sa najvisim medjunarodnim
zvanicnicima 
na Kosovu i predstavnicima kosovskih institucija.
         Predsednik Kosova Ibrahim Rugova izjavio je nakon sastanka sa 
Voinovicem da su razgovarali o postignutom napretku na Kosovu, programu 
vlade i drugih kosovskih institucija, a posebno o ekonomskom razvoju, 
privatizaciji i integraciji etnickih zajednica u kosovsko drustvo.
         Rugova je od Voinovica zatrazio da se nezavisnost Kosova prizna

sto pre i da se americka podrska Kosovu nastavi.
         Americki senator je potom razgovarao i sa premijerom Kosova 
Bajramom Redzepijem, civilnim administratorom Ujedinjenih nacija
Mihaelom 
Stajnerom  komandantom Kfora Marselom Valentenom i sefom poslanicke
grupe 
srpske koalicije "Povratak" u Skupstini Kosova Radom Trajkovic.
         Voinovic je novinarima rekao da je u svim razgovorima
dominiralo 
pitanje povratka raseljenih, posebno pripadnika srpsk7e manjine. Svi 
njegovi sagovornici izrazili su spremnost da se angazuju u tom pravcu, 
rekao je on.
         "Od Mihaela Stajnera i drugih sagovornika shvatio sam da su oni

veoma ozbiljno angazovani na stvaranju povoljnijeg ambijenta za povratak

svih iseljenih osoba na Kosovo", rekao je senator.
         Redzepi je rekao da je sa Voinovicem razgovarao o borbi protiv 
kriminala i da je zatrazio americko prisustvo ne samo u oblasti 
bezbednosti, odnosno vojno prisustvo, vec i preuzimanje vodece politicke

uloge.
         Senator Voinovic ce tokom dana posetiti americki vojni kamp 
Bondstil kod Urosevca u kome su smesteni americki vojnici iz sastava
Kfora, 
a kasno popodne ce otputovati u Makedoniju.


republika crna gora

MILO DJUKANOVIC U LONDONU
         LONDON, 29. maja (Tanjug) - Predsednik Crne Gore Milo
Djukanovic 
doputovao je danas popodne u zvanicnu dvodnevnu posetu Velikoj
Britaniji. 
Odmah po dolasku Djukanovic je otputovao u Oksford, gde je, na Sent
Entoni 
koledzu Oksfordskog univerziteta, odrzao predavanje o savremenim
zbivanjima 
u SR Jugoslaviji i na Balkanu. Sent Entoni koledz je najpoznatija skola
u 
Britaniji za izucavanje slovenskih jezika i istorije i politike zemalja 
srednje i istocne Evrope. Na tom koledzu je prosle godine predavanje
odrzao 
i predsednik SR Jugoslavije Vojislav Kostunica. Predsednik Crne Gore ce
se 
sutra sastati sa visokim predstavnicima britanske vlade, a ocekuje se i 
njegov susret sa sefom Forin ofisa Dzekom Stroom.
         U britanskim diplomatskim krugovima se saznaje da ce 
Djukanovicevim razgovorima sa domacinima u Londonu dominirati
perspektive 
dogovora o buducoj zajednickoj drzavi Srbije i Crne Gore, kao i
ekonomske i 
drustvene reforme tog prostora. Nezvanicno se takodje saznaje da ce 
crnogorski predsednik ukazati britanskim domacinima da proces
dogovaranja o 
buducoj drzavnoj zajednici ne bi trebalo da ugrozi investicione planove 
Evropske unije u Crnoj Gori. U britanskom Forin ofisu je saopsteno da je
do 
Djukanoviceve posete Londonu doslo na inicijativu predsednika Crne Gore.

DJUKANOVIC: POTREBNO VREME ZA PRIMENU BEOGRADSKOG SPORAZUMA
         PODGORICA, 29. maja 2002. (Beta) Predsednik Crne Gore Milo 
Djukanovic ocenio je da je za primenu sporazuma o preuredjenju odnosa 
izmedju Srbije i Crne Gore potrebno vreme jer "treba da se instaliraju
po 
mnogo cemu originalna resenja" iz sporazuma.
         Djukanovic je, tokom predavanja pod nazivom "Crna Gora i 
Beogradski sporazum" na Sent Entoni koledzu u Oksfordu, rekao i da bi se

problemi u primeni Beogradskog sporazuma izbegli ako bi se taj akt
pravilno 
tumacio, preneli su veceras podgoricki mediji.
         "Ne bi bilo problema ako bi se sporazum citao onako kako u
njemu 
pise", rekao je Djukanovic.
         Prema njegovim recima, put do sporazuma o preuredjenju odnosa 
izmedju Srbije i Crne Gore nije bio lak, a Crna Gora je potpisivanjem 
Beogradskog sporazuma "pokazala maksimalnu odgovornost prema sirim 
regionalnim interesima".
         Djukanovic je kazao i da je Crna Gora potpisivanjem sporazuma 
zastitila sopstvene interese, jer je procenila da joj sporazum omogucava

nastavak reformskih procesa i put ka evropskim integracijama, te da ce
se o 
svom drzavnom statusu izjasniti na referendumu u povoljnije vreme,
javljaju 
podgoricki mediji.
         On je ocenio da Crnoj Gori i Srbiji niko ne moze uzeti mesto u 
Evropi, bez obzira na to da li ce biti samostalne drzave ili ce ostati u

nekoj formi drzavne zajednice.
         Radiotelevizija Crne Gore javila je veceras da ce Djukanovic
sutra 
razgovarati sa sefom britanske diplomatije Dzekom Strouom, kao i sa 
diplomatskim savetnikom britanskog premijera Tonija Blera.

ITALIJANSKO PRAVOSUDJE POKRENULO ISTRAGU PROTIV DJUKANOVICA
         RIM, 29. maja (Tanjug) - Italijansko pravosudje pokrenulo je 
istragu protiv crnogorskog predsednika Mila Djukanovica zbog sumnje da
je 
umesan u sverc cigareta, saopstili su danas predstavnici pravosudja. 
Tuzilastvo u Bariju zavelo je istragu protiv Djukanovica, kako je
prenela 
italijanska televizija, u registar istraga povodom "mafijaskog
udruzivanja 
u cilju medjunarodne trgovine svercovanim cigaretama", posle istrage 
lokalne Direkcije za antimafijaske istrage (DIA).
         Istraga se vodi i protiv nekoliko najblizih Djukanovicevih 
saradnika, navodi se u istoj informaciji. Dogadjaji za koje se tereti 
crnogorski predsednik odigrali su se u periodu od 1990. do kraja 2000. 
godine. Istraga je zavedena u registar posle, kako je danas preneo AFP, 
iskaza saradnika pravosudja i jednog znacajnog svedoka, koji je ranije i

sam ucestvovao u svercu cigareta.

Djukanovic: Neosnovane optuzbe iz Italije
         PODGORICA, 30. maja (Tanjug) - Crnogorski predsjednik Milo 
Djukanovic odbacio je kao neosnovane optuzbe iz Italije da je umijesan u

sverc cigareta, i ocijenio da je to jos jedan pokusaj da se
destabilizuje 
Crna Gora i njen predsjednik.
         Isticuci da je "savrseno spokojan u odnosu na te optuzbe", 
Djukanovic je rekao da informacije iz Barija da je tamosnji javni
tuzilac 
protiv njega pokrenuo istragu, predstavljaju "kontinuitet odredjenih 
destrukcija koje su pokretane od strane pojedinih italijanskih
zvanicnika i 
medija u namjeri da se Crna Gora i njen predsjednik destabilizuju".
         "To me ne iznenadjuje, niti destabilizuje. Ako se ta
informacija 
pokaze tacnom, predlozicu drzavnom tuziocu Crne Gore da najprije on
sazna o 
cemu je rijec", kazao je Djukanovic reporterima crnogorskih medija, koji

prate njegovu posjetu Londonu. "Uvjeren sam da ne postoje dokazi za
ovakve 
optuzbe i da ce i ovo biti politikanski pucanj u prazno da se jos jednom

osujeti neki politicki pozitivan iskorak Crne Gore", kazao je Djukanovic
i 
dodao da se nikada nije dogodilo "da Crna Gora krene naprijed, a da 
odredjene politicke opstrukcije ne budu lansirane iz Srbije ili nekog 
drugog medjunarodnog okruzenja". On je uputio poziv i tuziocu i
relevantnim 
drzavnim organima Italije, ili bilo koje druge drzave, da saopste
javnosti 
sve sto imaju protiv njega





                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште