Predsednik Hrvatskog helsin�kog odbora otvoreno govori o stradanju Srba u Hrvatskoj
Prof. dr �arko Puhovski: Naravno da se radi o etni�kom �i��enju Srba
Nakon objavljivanja podatka iz popisa stanovni�tva 2001. godine da se udeo Srba u ukupnom stanovni�tvu Hrvatske u poslednjih deset godina smanjio tri puta, odnosno sveo na samo 4,05 odsto, predsednik HHO dr �arko Puhovski prvi je �etni�ki Hrvat� koji je javno izjavio da je u Hrvatskoj provedeno etni�ko �i��enje Srba. Nakon te izjave usledili su orkestrirani napadi na njega, ne samo iz redova HDZ i drugih desni�arskih stranaka, nego i od strane vode�ih ljudi stranaka vladaju�e koalicije. Zamolili smo prof. Puhovskog da za �Blic� obrazlo�i svoju tvrdnju o etni�kom �i��enju:
- Kako bi se smanjenje udjela stanovni�tva jedne etni�ke skupine u ukupnom stanovni�tvu dr�ave za tri puta moglo nazvati druga�ije nego etni�kim �i��enjem?! A na moju se tvrdnju reagiralo na klasi�an na�in - da ljudi koji ne vole gledati svoju sliku u ogledalu, odlu�e razbiti ogledalo! Jedno je, dakle, to smanjivanje udjela Srba kao manjine u hrvatskom pu�kom korpusu, ali odmah slijedi pitanje: tko je za to kriv? Kriva je u prvom redu, iako ne i isklju�ivo, hrvatska dr�ava, i to treba jasno re�i. Naravno da to ima veze s napadom na Hrvatsku 1991. godine, ali taj napad nije dovoljan izgovor za sve stvari koje su se doga�ale 1995. godine, prije svega u koncentriranom razdoblju od nekoliko dana u kolovozu (avgustu), ali ni za tjedne i mjesece kada se u nizu mjesta u Hrvatskoj, u kojima uop�e nije bilo ratnih operacija, na razne na�ine proganjalo Srbe - od toga da im se prijetilo do toga da ih se zaista fizi�ki ugro�avalo, pa i ubijalo.
Komentari vode�ih politi�ara i iz sada�nje vlasti svode se na poruke: rezultat popisa stanovni�tva je �posledica agresije onih koji su krivi za ratnu kataklizmu�, Srbi su �dobili ono �to su zaslu�ili� i sl.
- Problem je u kolektivisti�kom pristupu, koji je u ratu bio naro�ito nagla�en. Dakle, Srbi su nas napali - pa su nastradali. Prije svega, Hrvatsku su napali jedni, a nastradali su prete�no drugi. Nastradali su dobrim dijelom oni koji su ostali iz bilo kojih razloga na hrvatskoj strani, koje su onda 1991. godine odvodili na Zagreba�ki velesajam i Pakra�ku poljanu, ubijali u Gospi�u i drugim mjestima itd. Nastradali su zatim oni koji su se na�li u Republici Srpskoj Krajini i opet dobrim dijelom bez svoje �elje, neki zato �to su pobjegli iz ostalih dijelova Hrvatske, napustili Hrvatsku, ne pod vo�stvom, kako se to voli re�i, svojih politi�kih lidera, nego pod pritiskom vijesti o tomu �to se sa Srbima u Hrvatskoj doga�a. Isti argument stoji i u pri�i o odlasku Srba iz isto�ne Slavonije 1996-1997. godine, a �to je posve logi�no kada se zna �to se realno doga�alo u Hrvatskoj. Pogotovo kada se uzme u obzir da je to �to se doga�alo propagandisti�ki bilo multiplicirano u jugoslavenskim i srbijanskim medijima da bi se postigli odre�eni efekti.
Zato i govorim da su u tomu sudjelovale obadvije strane i da su obadvije strane i sve strane u ovom postjugoslavenskom ratu �eljele etni�ki �iste teritorije. Rezultat je, koji se mo�e jednostavno ustanoviti, da su svi teritoriji biv�e Jugoslavije danas ili potpuno etni�ki o�i��eni, podijeljeni tako da budu etni�ki �isti, s izuzetkom Vojvodine.
Objavljeni su transkripti sa sednica Tu�manovog VONS-a, na kojima je dogovarano etni�ko �i��enje. Verovatno se se�ate Tu�manovog govora u Gra�acu iz 1999. godine, kada je doseljenim Hrvatima iz BiH rekao da su tamo �raspore�eni�, a da �e Hrvatska dozvoliti povratak samo ponekom Srbinu �koji nije okrvavio ruke�.
- Ima �itav niz raznih dokumenata i izjava u tom smislu, no meni se �ini da su puno va�nije �injenice. A �injenica je da su ljudi ubijani, a da nitko zbog toga nije procesuiran. �injenica je i da je u medijima vladala antisrpska atmosfera, da je antisrpska atmosfera vladala i u �kolama, �injenica je da su ljudi gubili posao - od suda�kih do drugih funkcija u obi�nim radnim organizacijama zato �to su bili Srbi. Politi�ari su sve to naj�e��e nastojali prikriti, katkad im se omakla neka formulacija, poput spomenute. Meni se �ini mnogo va�nijim od jedne ili vi�e takvih formulacija - deset godina prakse u kojoj je hrvatska dr�ava djelovala veoma jednozna�no, uz potajnu suradnju s re�imom u Beogradu.
Rezultat svega toga bio je da je oko 400.000 Srba, od oko 600.000 prije rata, napustilo Hrvatsku, da ih se oko 150.000 vratilo, ali da se od tog broja 70.000-80.000 ponovno vratilo u SRJ i Republiku Srpsku, a jedan dio njih zaklju�io da je za njih razumnije da se priklone ve�inskom narodu.
I ne treba biti posebno pametan, i ne treba biti profesionalni sociolog da bi se znalo da stanovni�tvo, posebno seosko, ne napu�ta teritorije na kojima obitava bez iznimno jakog, ne samo socijalnog nego i politi�kog pritiska. I ne treba znati puno o povijesti da bi se upravo u sada�njem reaktualiziranju toga problema vidjelo kako se kao pote�ko�a za prijem �e�ke u Evropsku uniju pojavljuje pitanje o sudbini sudetskih Nijemaca, koji su u velikom broju - iako, naravno, ne svi � podr�avali Hitlerovu akciju za razbijanje �e�ke, ali njihovo tjeranje 1945. godine da napuste �e�ku danas je jednozna�no ocijenjeno kao etni�ko �i��enje, premda su tada va�ili potpuno drugi i moralni i me�unarodno-pravni kriteriji.
