Unija Srbije i Crne Gore vise nije zagarantovana
Iznenada, drzavna unija Srbije i Crne Gore vise se ne cini toliko dobrom. Crnogorskom predsjedniku Milu Djukanovicu, koga je Evropska unija prije cetiri mjeseca ubijedila da pristane na preoblikovanje i preimenovanje dvoclane SRJ, nikad se nije ni cinila odlicnom. Sada kada EU prelazi na detalje o tome kako bi voljela da preoblikovana federacija funkcionise, Djukanovic se koleba. Ni neki u Srbiji nijesu bas odusevljeni.
Za Djukanovica, problem je sto je EU porucila Srbima i Crnogorcima koji pisu novi ustav federacije da takodje moraju, ako im je cilj da stanu u red za clanstvo u EU, izraditi odvojene dokumente - Brisel iz naziva "akcionim planovima" - u kojima se precizira kako ce dvije republike stvoriti jedinstveno ekonomsko trziste.
Djukanovic, koji je prije cetiri godine vodio kampanju na platformi za nezavisnost, rekao je da Brisel redefinise odredbe sporazuma koji je on potpisao. "Niko nema pravo da trazi nove ustupke od Crne Gore", rekao je Djukanovic ranije ovog mjeseca, ocijenivsi da je on "posljednja linija odbrane" crnogorskih interesa.
U Beogradu, jugoslovenski predsjednik Vojislav Kostunica slaze se sa EU. "Sada nam se pruza sansa da ucvrstimo i ujedinimo ekonomski prostor" nove drzave, rekao je on prosle nedjelje.
Medjutim, neki Srbi zele da ono sto zovu "mala Srbija" proba sama. Pod vodjstvom srpskog ministra pravde Vladana Batica, oni su pokrenuli peticiju kojom od srpskog parlamenta traze da zakaze referendum. Zasada je prikupljeno 300.000 potpisa, a peticija ce u petak biti predstavljena parlamentu.
"Pocinje da izgleda kao da sporazum nije potpuno osiguran", kaze Liz Baret, balkanski analiticar u Budimpesti. “Citava stvar je postala izuzetno haoticna".
U ovom trenutku, puno veca Srbija kontrolise vecinu zajednickih institucija u SRJ, ukljucujuci savezni parlament i vojsku. Crna Gora ima odvojenu privredu i koristi euro kao svoju valutu.
U uniji, kreiranoj pod pokroviteljstvom EU, dvije republike bi imale gotovo jednaku moc, zajednickog predsjednika, parlament i vojsku. Prema martovskom sporazumu, federacija bi kreirala spoljnu politiku i upravljala vojskom. Svaka republika bi i dalje upravljala sopstvenim ekonomskim poslovima, iako bi protok roba i kapitala preko granica bio slobodan.
Tokom nedavne posjete Beogradu, komesar EU za spoljne poslove Kris Paten jasno je ukazao sta Brisel misli da to znaci: jedinstveno srpsko-crnogorsko trziste. Predstavnici EU dali su Beogradu i Podgorici listu preciznih zadataka. Pored ostalog, oni moraju ukinuti medjusobne uvozne carine, uspostaviti iste carinske stope za robu koja dolazi iz drugih zemalja, izjednaciti porez na cigarete i formirati jednu trgovinsku politiku. (Paten je istovremeno objavio da ce EU za 30 odsto povecati finansijsku pomoc Srbiji i Crnoj Gori sljedece godine, koja ce ukupno iznositi 255 miliona dolara, ali nije povezao taj novac sa ovim zahtjevima.)
Crnogorski pregovaraci kazu da brinu da ce Patenovi zahtjevi voditi drugim zahtjevima koji na kraju od Srbije i Crne Gore nece napraviti federaciju, vec drzavu slicnu staroj Jugoslaviji, kada je sva moc bila skoncentrisana u Beogradu.
"Mi shvatamo da ce Srbija i Crna Gora imati jedan medjunarodni subjektivitet, i da je harmonizacija trgovine i carina preduslov (za clanstvo u EU)”, kaze Slavica Milacic, sef crnogorske misije u Briselu. "Medjutim, vazno je biti fleksibilan”.
Za Djukanovica je ulog najveci. On je vodio kampanju obecavajuci nezavisnost Crne Gore. Nakon sto je s oklijevanjem potpisao sporazum o novoj federaciji, predsjednik je pokusao da ga kod kuce proda kao prvi korak ka nezavisnosti. Prema sporazumu i ustavu ciji se nacrt sada pravi, obje republike moci ce da glasaju o nezavisnosti nakon tri godine.
Vecina Crnogoraca to nije kupila. Odmah nakon sto je objavljen sporazum, proindenpendisticki Liberalni savez povukao je podrsku crnogorskoj vladajucoj koaliciji u parlamentu, izazivajuci ostavku premijera Filipa Vujanovica. Parlamentu je skracen manadat i izbori su zakazani za oktobar.
Porasla je podrska crnogorskim opozicionim grupama, koje su bile u savezu sa bivsim jugoslovenskim predsjednikom Slobodanom Milosevicem, a politicka buducnost Djukanovica je neizvjesna.
Kada je Milosevic bio na vlasti u Beogradu, Zapad je Djukanovica smatrao kontratezom u regionu. On je zadovoljio EU povecanjem medijskih sloboda i uvodjenjem nekih ekonomskih reformi. Medjutim, nakon sto su izbori u Srbiji doveli na vlast reformiste a Milosevic uhapsen juna 2001, "Djukanovic Briselu vise nije trebao", kaze analiticarka Baret. "Djukanovic je ignorisao te signale".
EU tvrdi da ne zna da je iko u Podgorici nezadovoljan, uprkos cinjenici da Djukanovic svoje prituzbe nije zadrzao za sebe. Postoji "dobra atmosfera na tekucim pregovorima", kaze Ema Udvin, portparol Patenove kancelarije.
Bilo bi mudro da zvanicnici EU na Djukanovica obrate vise paznje. Ovaj 2,1 metar visoki bivsi kosarkas rekao je da bi mogao povuci svoju podrsku novoj federaciji. On je takodje rekao da bi ona trebalo da predstavlja "konacan raskid sa jugoslovenskom iluzijom" a ne samo redefinisanje starih drzavnih veza.
Kada se novi crnogorski parlament sastane negdje u novembru, jedan od njegovih prvih zadataka bice da glasa o ustavu Srbije i Crne Gore. Ako Djukanoviceva partija bude imala dovoljno mjesta u parlamentu, a on povuce svoju podrsku, potrebna dvotrecinska vecina mogla bi nestati sa njim.
Aleksandra PULOS
EU nastupa kao imperijalna sila
EU ne zeli da Crna Gora postane nezavisna, jer Brisel strahuje da bi to moglo imati domino efekat, ohrabrujuci Kosovo da isto to trazi od Srbije, a dajuci Albancima u Makedoniji vise municije za njihov cilj, odvojenu drzavu. EU tvrdi da je insistiranje na ekonomskoj integraciji najbolji nacin da se sprijeci dodatna balkanizacija dva ostatka ratom razorene Jugoslavije. Nikolas Vajt, direktor programa za Balkan Medjunarodne krizne grupe, rekao je da EU djeluje kao imperijalna sila. "Ni Beograd, ni Podgorica ne osjecaju potrebu da zure ka reintegraciji njihovih privreda", kaze on. Medjutim, EU "pokusava da nezavisnost ucini nezamislivom".
