B I L T E N V E S T I
10. SEPTEMBAR 2002.
SR JUGOSLAVIJA
Komesar za ljudska prava SE sastao se sa Kostunicom
BEOGRAD, 9. septembra 2002. (Beta) Komesar za ljudska prava
Saveta
Evrope Alvaro Hil Robles sastao se danas u Palati federacije sa
predsednikom SRJ Vojislavom Kostunicom, saopsteno je iz kabineta
predsednika SRJ.
Robles boravi u SRJ u misiji utvrdjivanja cinjenica vezanih za
ljudska prava i polozaj izbeglica i interno raseljenih lica sa Kosova.
Kostunica je ukazao na izuzetnu ozbiljnost situacije u vezi sa
izbeglim i raseljenim Srbima i ostalim nealbancima i ponovo izrazio
zabrinutost zbog sporosti sa kojom se usvojeni program povratka
realizuje.
Kako je se dalje navodi u saopstenju, Robles je izneo svoja
zapazanja sa terena, ukazujuci na krajnje nesigurne zivotne prilike u
kojima zivi nealbansko stanovnistvo na Kosovu i na problem nestalih, o
cemu
ce kasnije podneti izvestaj Komitetu ministara i Parlamentarnoj
skupstini SE.
Kostunica i Svilanovic na Generalnoj skupstini UN
BEOGRAD, 10. septembra 2002. (Beta) Jugoslovenski predsednik
Vojislav Kostunica putuje danas u Njujork gde ce ucestvovati na 57.
zasedanju Generalne skupstine Ujedinjenih nacija. U jugoslovenskoj
delegaciji je i sef diplomatije Goran Svilanovic.
Kostunica ce na poziv generalnog sekretara UN Kofija Anana biti
i
jedan od glavnih govornika na zavrsnoj sednici 55. godisnje konferencije
nevladinih organizacija, ukljucenih u sistem UN, najavljeno je iz
Kabineta
predsednika SRJ.
Jugoslovenski predsednik ce prisustvovati i skupu povodom
godisnjice teroristickih napada na Njujork, a odrzace i predavanje na
Univerzitetu Kolumbija u Njujorku.
Pored razgovora sa generalnim sekretarom UN Kofijem Ananom,
Kostunica i Svilanovic ce imati i veliki broj bilateralnih susreta sa
ucesnicima 57. zasedanja Generalne skupstine UN.
Ucesce predsednika SRJ na Forumu nevladinih organizacija
predvidjeno je za sredu 11. septembar, a istog dana popodne
prisustvovace
skupu povodom godisnjice napada na Njujork.
Dan kasnije, u cetvrtak 12. septembra, Kostunica ce govoriti na
popodnevnoj sesiji Generalne skupstine UN. Tog dana ce i razgovarati sa
Ananom.
Gostovanje jugoslovenskog predsednika na Kolumbija univerzitetu
predvidjeno je za petak, 13. septembar. On ce odrzati predavanje na temu
"Borba za vladavinu prava jugoslovenski slucaj". Povratak jugoslovenske
delegacije najavljen je za subotu, 14. septembar.
Micunovic optimista o prijemu Jugoslavije u SE u septembru PARIZ, 9.
septembra (Tanjug) - Predsednik Veca gradjana Savezne skupstine
Dragoljub Micunovic izjavio je danas u Parizu da je optimista u pogledu
prijema Jugoslavije u Savet Evrope 24. septembra, na zasedanju
Parlamentarne skupstine te najstarije evropske politicke organizacije,
uprkos pritiscima i nastojanjima Evropske unije (EU) da se taj prijem
uslovi uspesnim okoncanjem rada na Ustavnoj povelji.
Micunovic je, na pres konferenciji u Parizu, rekao da taj optimizam
zasniva
na rezultatima danasnjeg sastanka Politickog komiteta Parlamentarne
skupstine Saveta Evrope (PSE) i razgovora sa predsednikom skupstine
Peterom
Siderom, kao i predstavnicima politickog komiteta. Politicki komitet PSE
usvojio je danas izvestaj izvestioca Kloda Freja, koji je preporucio da
se
Jugoslavija, kao sto je prvobitno i bilo predvidjeno, primi u Savet
Evrope
(SE) na septembarskom zasedanju skupstine, konkretno 24. septembra, za
kada
je pitanje prijema stavljeno na dnevni red Skupstine.
Na danasnjem sastanku politickog komiteta PSE njegovi clanovi su
upoznati
sa cinjenicom da su jugoslovenske vlasti krajem avgusta formalno
prihvatile
obaveze koje nasa zemlja treba da ispuni po prijemu u clanstvo Saveta
Evrope, sto je bio vodeci uslov. Razgovarano je, takodje, o najnovijim
uslovljavanjima EU, odnosno visokog predstavnika EU za spoljnu politiku
Havijara Solane, da bi prethodno trebalo da se postigne saglasnost oko
Ustavne povelje buduce zajednicke drzave Srbije i Crne Gore. Na sastanku
politickog komiteta i u pojedinacnim razgovorima sa predsednikom
Parlamentarne skupstine SE Peterom Siderom i predsednicima poslanickih
grupa skupstine SE, Micunovic je danas u Parizu rekao da je Ustavna
povelja
"unutrasnje pitanje koje nije figuriralo u uslovima za prijem
Jugoslavije u
Savet Evrope" i da to "ne treba da bude uslov". Odlaganje bi bilo
presedan
i "imalo bi ozbiljne posledice po stabilnost regiona i raspolozenje
gradjana" Jugoslavije, insistirao je Micunovic u razgovoru sa Siderom.
Teoretski, Biro Skupstine SE mogao bi na sednici zakazanoj za 22.
septembar
da, pod uticajem pomenutih pritisaka EU, skine prijem Jugoslavije u SE
sa
dnevnog reda septembarskog zasedanja Skupstine, ali je - rekao je
Micunovic
danas na pres konferenciji u Parizu - "malo verovatno da ce se to
dogoditi".
Micunovic: Francuska podrzava prijem SRJ u SE
PARIZ, 10. septembra 2002. (Beta) Predsednik Veca gradjana
jugoslovenske skupstine Dragoljub Micunovic izjavio je da je u
razgovorima
sa francuskim funkcionerima u Savetu Evrope (SE) dobio podrsku za prijem
SR
Jugoslavije u tu organizaciju.
Micunovic je agenciji Beta rekao da je od predsednika
Spoljnopolitickog odbora francuskog parlamenta Eduara Baladira i
potpredsednika francuske delegacije u SE Renea Andrea dobio uveravanja
da
ce se Francuska zalagati za prijem Jugoslavije u Savet Evrope, kao i
ubrzanje njene integracije u Evropu.
Prema recima Micunovica, Baladir, bivsi francuski premijer, i
Rene
Andre podrzali su stanoviste Beograda da ustavno preuredjenje
Jugoslavije
ne bi trebalo da bude uslov za njen prijem u SE.
"Ocekujem da ce se o tome razviti diskusija i da ce svako
eventualno odlaganje naseg prijema naici na otpor mnogih clanica
Saveta",
rekao je Micunovic.
On je ocenio da su veoma veliki izgledi da se o prijemu SRJ u
SE
raspravlja na sednici Parlamentarne skupstine 24. septembra, ali je
dodao
da "ne treba izgubiti iz vida da postoje i oni koji bi iz razlicitih
motiva
zeleli da se to pitanje odlozi".
"Veoma je vazno da bar dve od parlamentarnih grupa u SE cvrsto
budu na stanovistu da se pitanje prijema SRJ ne skida sa dnevnog reda. U
takvim okolnostima biro bi imao velike teskoce da to bude skinuto sa
dnevnog reda, jer se dnevni red utvrdjuje takodje na plenarnoj sednici i
u
slucaju da bude pokusaja da to bude odlozeno, to bi bilo aktuelizovano
na
samoj sednici Parlamentarne skupstine", rekao je Micunovic.
On je jos rekao da ce jugoslovenska strana u narednih 15 dana
razgovarati sa svim delegacijama u SE o prijemu u tu organizaciju i
izrazio
ocekivanje da ce SRJ "ogromnom vecinom" biti primljena.
Savet Evrope donosi nezavisno odLuke
BRISEL, 10. septembra (Tanjug) - Savet Evrope je Savet Evrope,
a
Evropska Unija je Evropska unija, sto znaci da su to dve odvojene
evropske
insitucije koje samostalno donose odluke, pa ce tako biti i sa odlukom
Parlamentarne skupstine SE 24. septembra o prijemu Jugoslavije, izjavila
je
danas za Tanjug portparol visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i
bezbednost Haviera Solane Kristina Galjak.
"Sto se EU tice, i njenih odnosa sa Jugoslavijom, izvesno je da
bi
neusvajanje Ustavne povelje usporilo proces integracije Srbije i Crne
Gore
sa Unijom i to je Solana veoma jasno rekao na kraju nedavne posete
Beogradu", rekla je Galjakova. Kako je precizirala, radi se, pre svega,
o
pocetku pregovora o zakljucenju Sporazuma o stabilizaciji i
pridruzivanju
Jugoslavije Uniji. Podsetila je da pre pocetka tih pregovora strucnjaci
Evropske komisije moraju da izrade studiju o izvodljivosti u kojoj bi se
jasno naznacilo da li je Jugoslavija ispunila sve uslove za te
pregovore.
Izrada te studije, medjutim, ceka na usvajanje Ustavne povelje.
Kristina Galjak je ponovila Solaninu razocaranost zbog neuspeha
u
pregovorima oko izrade Ustavne povelje i rekla da bi bilo "dramaticno za
Srbiju i Crnu Goru" da "samo zbog jednog neresenog pitanja" ne usvoje
taj
ustavni dokument i da citav dosadasnji trud padne u vodu. "U svakom
slucaju
i do 24. septembra i do kraja ovog meseca ima jos dosta vremena i EU se
nada da ce to vreme biti sasvim dovoljno da Beograd i Podgorica pronadju
kompromis oko spornog pitanja - nacina izbora poslanika u buduci savezni
parlament", rekla je Galjakova.
Osvrcuci se na Savet Evrope, Galjakova je rekla da EU ne zna
kakvu
ce odluku Parlamentarna skupstina SE doneti. Podsetila je, medjutim, da
je
svih 15 clanica EU u toj najstarijoj panevropskoj instituviji i da bi -
naglasila je - bilo veoma dobro ako bi Srbija i Crna Gora do tada
pronasle
kompromis. "Mi (Savet Evrope i EU) jesmo razlicite i odvojene
institucije,
ali po tradiciji u mnogim stvarima postoje identicna misljenja i
identicni
stavovi", rekla je Galjakova.
Pocela konferencija OEBS o ljudskim pravima
VARSAVA, 9. septembra 2002. (Beta) U Varsavi je danas pocela
godisnja konferencija o implementaciji odredbi o ljudskim pravima
Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS).
Sastanak je okupio predstavnike vlada 55 zemalja, clanica OEBS,
kao i mnogobrojne nezavisne eksperte i delegate medjunarodnih
organizacija.
Predstavnici Jugoslavije, posle duge pauze, drugi put uzastopno
ucestvuju na ovoj konferenciji.
Varsavska konferencija ce trajati deset dana i na njoj ce biti
podneto vise od 60 referata.
Sastanci ove vrste sluze za proveru i ocenu standarda i
vrednosti
koje je OEBS ustanovio u borbi za jacanje prava coveka, demokratizaciju,
sprovodjenje slobodnih izbora, sprecavanje i razresavanje konflikata u
pojedinim zemljama, narocito u onim u kojima je ugrozen polozaj
nacionalnih
manjina.
Konferenciju je otvorio predsedavajuci OEBS, ministar spoljnih
poslova Portugalije Antonio Martins da Kruz a u ime domacina goste je
pozdravio sef poljske diplomatije Vlodjimjez Cimosevic.
Govorio je i ambasdor Gerard Studman koji uskoro odlazi sa
funkcije direktora Biroa OEBS za demokratske institucije i ljudska
prava,
cije je sediste u Varsavi. Njemu su ucesnici sastanka odali visoko
priznanje za dosadasnji rad. Posebnu zahvalnost izrazila je Suzana
Prica,
sef jugoslovenske delegacije, koja je ukazala na veliku pomoc ambasadora
Studmana i varsavskog biroa u razvoju demokratije i sprovodjenju reformi
u
nasoj zemlji.
Visoki komesar OEBS za nacionalne manjine Rolf Ekjus je u svom
govoru posebno izdvojio Jugoslaviju kao zemlju u kojoj je ucinjen veliki
napredak u jacanju prava manjina.
Pohvale Jugoslaviji izrekao je i predstavnik OEBS za slobodu
medija Frajmut Duve. On je rekao da se u Jugoslaviji u poslednje vreme
mnogo ucinilo za slobodu stampe i donosenje zakona o medijima, pri cemu
je
dodao da slede novi napori na tom podrucju, uz siroku pomoc OEBS i
drugih
medjunarodnih institucija.
Norveski parlamentarci u poseti SRJ
BEOGRAD, 9. septembra 2002. (Beta) Delegacija spoljnopolitickog
odbora parlamenta Norveske koju predvodi predsednik tog odbora i bivsi
sef
diplomatije Torbjorn Jagland sastala se danas u Beogradu sa predsednikom
Odbora za spoljnu politiku Veca republika Savezne skupstine Ristom
Trajkovicem.
Norveski parlamentarci su sa Trajkovicem razgovarali o
situaciji u
SRJ i odnosima sa susedima, a posebno su se interesovali za pregovore
vezane za zajednicku drzavu Srbije i Crne Gore i rezultate poslednje
posete
visokog predstavnika EU Havijera Solane.
Trajkovic je rekao da Solanina poseta nije neuspesna, ali da su
ocekivanja bila veca nego sto je realno. On je, takodje, podsetio da je
posle 5. oktobra 2000. godine norveska delegacija, na celu sa Jaglandom,
posetila SRJ i time doprinela stabilnosti u SRJ.
Esdaun i Ljajic razgovarali o povratku izbeglica
SARAJEVO, 9. septembra (Tanjug) - Visoki predstavnik medjunarodne
zajednice
u BiH Pedi Esdaun i jugoslovenski ministar za nacionalne manjine i
etnicke
zajednice Rasim Ljajic razgovarali su danas u Sarajevu o povratku
izbeglica, saopsteno je iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR).
Navodeci da u Jugoslaviji jos uvek boravi oko 170 hiljada izbeglica iz
BiH,
sto je za 40 odsto manje u odnosu na njihov broj pre pet godina, Ljajic
je
kazao da je povratak izbeglica znacajan za obnavljanje poverenja u
regionu.
U saopstenju se dalje navodi "da u BiH trenutno boravi oko sest hiljada
izbeglica sa Kosova, te da se visoki predstavnik u BiH Pedi Esdaun
slozio u
oceni da je regionalno partnerstvo od sustinskog znacaja za proces
povratka
i da ce sastanci, kao sto je bio nedavni sarajevski samit sefova drzava
Hrvatske, Jugoslavije i BiH, imati neprocenljivu ulogu u procesu
promovisanja povratka".
U saopstenju se navodi "da je tokom jednocasovnih razgovora
jugoslovenski
ministar za manjine Rasim Ljajic upoznao visokog predstavnika u BiH Pedi
Esdauna sa naporima koje preduzimaju jugoslovenski organi vlasti kako bi
promovisali povratak izbeglica". Visoki predstavnik u BiH Pedi Esdaun
rekao
je da je izuzetno koristan i bitan konstruktivan stav organa vlasti u
Beogradu, navodi se takodje u saopstenju njegove kancelarije.
Ljajic razgovarao s Tokicem i Zubakom
SARAJEVO, 9. septembra (Tanjug) - Ministar za nacionalne manjine u vladi
SR
Jugoslavije Rasim Ljajic razgovarao je danas u Sarajevu sa zamenikom
predsedavajuceg Doma naroda Parlamentarne skupstine Bosne i Hercegovine
(BiH) Sejfudinom Tokicem i ministrom BiH za ljudska prava i izbeglice
Kresimirom Zubakom.
Ljajic je izjavio da je ovo jedna u nizu poseta zemljama u regionu ciji
je
osnovni cilj ukupna normalizacija odnosa i dodao da one predstavljaju
priliku da se predstavi "sve ono sto smo uradili u oblasti unapredjenja
prava manjina u SRJ posle obaranja Milosevicevog rezima". Upravo u tom
segmentu ostvaren je, po ocenama najvisih medjunarodnih predstavnika,
najveci napredak. Jugoslovenski ministar je procenio da pitanje prava
manjina ima siri regionalni znacaj i da predstavlja uslov za celokupnu
regionalnu stabilnost i uspostavljanje sto boljih odnosa sa svim
zemljama u
regionu.
Tokic je posle sastanka izjavio da je glavna tema razgovora bila
orijentacija vlasti BiH i SRJ da se u regionu stvore uslovi za prijem
obe
zemlje u Partnerstvo za mir, a SRJ i u Savet Evrope, kao i da postanu
faktor stabilnosti na Balkanu. Visoki funkcioner BiH pozitivno je ocenio
procese koji se odvijaju u tom pravcu i izrazio ocekivanje u dalji
napredak
odnosa dveju zemalja.
Unapredjenje ekonomske saradnje SRJ i Malte
BEOGRAD, 9. septembra (Tanjug) - Pomocnik Saveznog ministra za inostrane
poslove SR Jugoslavije Jelica Minic razgovarala je danas sa ministrom
ekonomije i finansija Republike Malte Dzonom Dalijem, koji se na celu
drzavne delegacije nalazi u visednevnoj poseti SRJ.
U razgovoru je konstatovano da postoje mogucnosti za unapredjenje kako
bilateralne ekonomske saradnje, tako i za zajednicki nastup na trecim
trzistima. Malteska strana je izrazila interes za saradnju u oblasti
turizma i lake industrije uz spremnost malteskih poslovnih ljudi za
investiranje u navedenim oblastima, saopstilo je Savezno ministarstvo za
inostrane poslove.
seminar o medjunarodnoj trgovini uslugama
BEOGRAD, 9. septembra 2002. (Beta) U organizaciji Projekta
USAIDa
za pristupanje SRJ Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i Saveznog
ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom, u Beogradu je danas
odrzan seminar o trgovini uslugama, na kojem su razmotrene osnovne
odredbe
Opsteg sporazuma o trgovini uslugama (GATS).
Visi ekonomista i clan USAIDovog projekta Ivana Prica kazala je
da
ce se prilikom pregovora o uslovima ulaska SRJ u STO, osim oblasti roba,
znacajno razmatrati i oblast usluga, sto je novost za domacu ekonomiju,
s
obzirom da je Opsti sporazum o trgovini uslugama usvojen 1994. godine,
kada
je SRJ bila u medjunarodnoj izolaciji.
Prica je podsetila da je pocetkom godine, SRJ predala
memorandum o
spoljnotrgovinskom rezimu STO, koji treba da razmotri prva radna grupa,
ali
nije mogla da precizira kada ce taj proces poceti.
Ona je naglasila da se SRJ pred Svetskom trgovinskom
organizacijom
trenutno nalazi pred "stend still" obavezom, sto znaci da se ne sme
doneti
nijedan zakon protivan pravilima te medjunarodne organizacije, u
postupku
pregovora oko prijema u njeno clanstvo i nakon toga.
Uskoro se od Jugoslavije ocekuje i da preda dokument AC/5,
kojim
se definisu sve mere i ogranicenja iz svih oblasti usluga, a koji je
osnova
za dalje pregovore o tome koje ce se oblasti usluga otvoriti prema
ostalim
clanicama Svetske trgovinske organizacije, navela je Prica.
Na tom dokumentu treba da rade i savezna i republicke vlade, a
njegov znacaj ogleda se i u cinjenici da oblast usluga tangira mnogo
siri
obuhvat zakona koji uticu na ponudu uslugama, nego robom, dodala je ona.
Dani nemacke kulture u Jugoslaviji
BEOGRAD, 9. septembra (Tanjug) - Manifestacija "Nedelje nemacke kulture
u
Jugoslaviji" pocinje sutra u Beogradu, a nastavice se tokom dva i po
meseca
programima iz oblasti muzike, knjizevnosti, slikarstva, filma i
pozorista. Prvi sekretar ambasade Nemacke u Beogradu Folker Timerman
istakao je tim
povodom da ovaj program pokazuje koliki se znacaj pridaje uspostavljanju
dobrih bilateralnih odnosa u kulturi. On je najavio nameru da se iduce
godine u Nemackoj prirede dani jugoslovenske kulture. Manifestacija u
Beogradu pocinje u utorak uvece otvaranjem izlozbe u Muzeju "25. maj".
Jugoslovenski nastup na medjunarodnom skupu keramicara
BEOGRAD, 9. septembra (Tanjug) - Jugoslovenski predstavici imali su
zapazen
nastup na 50. konferenciji Medjunarodne asocijacije keramicara (IAC),
koja
je odrzana u Atini od 26. avgusta do 2. septembra, saopstila je danas
visi
kustos Muzeja primenjene umetnosti Biljana Vukotic, koja je bila jedan
od
selektora izlozbe jugoslovenskih keramicara.
Tokom konferencije, na kojoj je bilo 450 ucesnika iz 50 zemalja, odrzan
je
niz izlozbi istorijske i savremene keramike i predavanja vezanih za
savremeno keramicko stvaralastvo. Jedna od najznacajnijih i
najzapazenijih
manifestacija bila je velika smotra savremene balkanske keramike na
kojoj
je bila predstavljena "jugoslovenska reprezentacija". Nasu savremenu
keramiku predstavile su cetiri mlade umetnice Tijana Dujevic-Liscevic,
Lana
Tikvesa, Valentina Savic i Larisa Ackov.
Republika srbija
Milosavljevic: Razmena dve zemlje daleko manja od moguce
BEOGRAD, 9. septembra 2002. (Beta) Ministar trgovine, turizma i
usluga Srbije Slobodan Milosavljevic izjavio je danas da je robna
razmena
izmedju Malte i Jugoslavije "minorno mala u odnosu na mogucnosti razmene
dve zemlje".
Milosavljevic je to ocenio nakon sastanka sa ministrom
finansija
Malte Dzonom Dalijem u Ministarstvu trgovine, turizma i usluga Srbije.
Milosavljevic je rekao da je Malta zainteresovana za izvoz
poljoprivrednih proizvoda iz Srbije, proizvoda fabrike kablove,
gradjevinarstva, tekstilne industrije, koze i obuce.
"Preduzeca sa Malte zainteresovana su da ucestvuju u
privatizaciji
u Srbiji", rekao je Milosavljevic i dodao da dve zemlje treba da potpisu
sporazume kojima ce se izbeci dvostruko oporezivanje i zastiti
investitori.
Milosavljevic je rekao da Malta ima posebne odnose sa Libijom i
drugim muslimanskim zemljama i da bi za Srbiju bilo korisno da
zajednicki,
sa Maltom, nastupi na tim trzistima.
U prvih osam meseci ove godine robna razmena sa Maltom iznosila
je
izmedju 40 i 50 miliona dolara, rekao je Milosavljevic.
Ministar Dali je rekao da Malta i Srbija mogu da saradjuju
prilikom ulaska na trziste drugih zemalja, kao i da su preduzetnici sa
Malte zainteresovani za privatizaciju u Srbiji.
Postoji mogucnost da se "otvore" nova trzista u Africi na
kojima
bi Malta i Srbija mogle zajednicki da nastupe, rekao je Dali.
Gordana Comic primila norveske parlamentarce
BEOGRAD, 9. septembra 2002. (Beta) Potpredsednica Narodna
skupstine Republike Srbije Gordana Comic i clanovi skupstinskog Odbora
za
inostrane poslove primili su danas clanove Odbora za inostrane poslove
parlamenta Kraljevine Norveske.
Gosti iz Norveske su izrazili veliko interesovanje za proces
stvaranja Ustavne povelje, kao i spremnost da pruze pomoc u daljoj
demokratizaciji drustva, saopstila je sluzba za informisanje SKupstine
Srbije.
Narodni poslanici su objasnili stavove parlamentarnih stranaka
o
Ustavnoj povelji i informisali norveske parlamentarce o aktivnostima
srpskog parlamenta na usvajanju zakona koji bi omogucili prijem nase
zemlje
u punopravno clanstvo Evropske unije.
Djindjic dobitnik Priznanja svetskih trgovackih centara
BEOGRAD, 9. septembra (Tanjug) - Predsednik Vlade Srbije Zoran
Djinjic dobitnik je godisnjeg Priznanja svetskih trgovackih centara,
koje
mu je predao predsednik Komiteta za turizam i kulturnu razmenu
Asocijacije
svetskih trgovackih centara prof. Nelson Pilosof, vodece svetske
trgovacke
asocijacije, saopstila je danas Pres sluzba republicke vlade. Ta nagrada
se dodaljuje licnostima koje su u odredjenom periodu dale bitan
doprinos procesu stvaranja posebnog poslovnog okruzenja i svojim licnim
angazovanjem doprineli razvitku medjunarodne saradnje i razvoju zemlje u
celini. U obrazlozenju nagrade stoji da je premijeru Djindjicu ovo
visoko
priznanje pripalo izmedju ostalog i zbog ostvarivanja siroke
komunikacije
sa bitnim ciniocima svetskog poslovnog sistema, kaze se u saopstenju.
Djindjic:Pravi trenutak za ulaganja u Srbiju
BEOGRAD, 10.septembra 2002 (Beta) Srpski premijer Zoran
Djindjic
ocenio je danas da je sada pravi trenutak za ulaganja u Srbiju, jer su
uslovi za profitabilno poslovanje stvoreni i pozvao strane investitore
da
se ukljuce u proces privatizacije.
Privreda Srbije trenutno ulazi u fazu osposobljavanja
mikroekonomije gde je osnovni problem nedostatak obrtnih sredstava,
rekao
je Djindjic, otvarajuci drugu medjunarodnu konferenciju pod nazivom
Poslovni okrugli sto sa Vladom Srbije, koji je organizovao Ekonomist
konferens iz Londona.
On je ocenio da je u proteklih godinu i po dana na polju
normalizacije odnosa sa medjunarodnim finansijskim institucijama i
makroekonomske stabilizacije uradjeno mnogo vise nego sto se od jedne
tranzicione vlade moglo ocekivati.
Podsecajuci da je u januaru prosle godine 70 odsto cena u
Srbiji
bilo pod kontrolom, Djindjic je rekao da danas administrativnih cena
gotovo
i nema, sto je i bio osnovni zadatak da bi se poslovanje u Srbiji
isplatilo.
Poslednja administrativna cena bila je cena struje, ali je
podignuta u dogovoru sa Medjunarodnim monetarnim fondom (MMF), koji je
za
uzvrat obecao sredstva za remont.
Srpski premijer je podsetio da je vec u prvoj godini reformi
inflacija svedena na trecinu, a do kraja ove godine ce biti nesto manja
od
20 odsto.
Ocenjujuci da ce region u kome se nalazi Srbija biti buduci
razvojni region Evrope, srpski premijer je izrazio uverenje da bi uz
ubrzanu privatizaciju Srbija u narednim godinama mogla biti lider tog
razvoja.
Kao osnovu daljeg razvoja srpske privrede on je naveo
privlacenje
sto veceg udela stranih direktnih investicija, u cemu ce Vlada Srbije
odigrati kljucnu ulogu.
Delegacija Vlade Srbije na forumu u Salcburgu 16-17.septembra
BEOGRAD, 10.septembra (Tanjug) - Predsednik Vlade Srbije Zoran
Djindjic, ministar finansija i ekonomije Bozidar Djelic, ministar za
ekonomske veze sa inostranstvom Goran Pitic i ministar za privredu i
privatizaciju Aleksandar Vlahovic ucestvovace na drugom godisnjem
sastanku
Evropskog ekonomskog samita, u organizaciji Svetskog ekonomskog foruma,
u
Salcburgu 16. i 17. septembra 2002. godine. Ovogodisnji sastanak, cija
je
tema "Transformisana Evropa: Potraga za zajednickom vizijom", a
pokrovitelj
austrijski predsednik Tomas Klestil, okupice vodece evropske politicke
lidere, najuspesnije poslovne ljude, vrhunske akademske strucnjake i
predstavnike najuticajnijih medija sa ciljem da kreiraju evropski
program
sa kljucnim ekonomskim, politickim i socijalnim sadrzajima.
Na skupu, koji neguje neformalne i interaktivne sastanke,
diskutovace se o buducnosti Evrope i njenoj potpunoj integraciji, a
kljucni
donosioci odluka su premijer Portugala Zoze Manuel Durao Baroso,
predsednik
Finske Tarja Halonen, predsednik Evropske banke za rekonstrukciju i
razvoj
Zan Lemijer, komesar Evropske unije za prosirenje Ginter Ferhojgen i
drugi,
pise u informaciji pres-sluzbe Vlade Srbije, objavljenoj na zvanicnoj
internet prezentaciji Vlade Srbije.
Srpski umetnici odusevili Atinu
ATINA, 9. septembra (Tanjug) - Vise nego uspesnim izvodjenjem predstave
"Blize" Jugoslovenskog dramskog pozorista, u reziji Alise Stojanovic,
sinoc
je u atinskoj opstini Marusi, u prisustvu jugoslovenskog ambasadora
Dusana
Batakovica, zvanicnika atinske opstine, uglednih licnosti iz grckog
kulturnog i javnog zivota, novinara i Jugoslovena koji zive i rade u
Grckoj, zavrsena manifestacija Srbija Art.
Gostovanje poznatog beogradskog pozorista izazvalo je posebnu paznju i
zbog
cinjenice sto se na sceni pojavio i srpski ministar kulture Branislav
Lecic, ovdasnjoj publici poznat po reziji drame Dusana Kovacevica "Sveti
Georgije ubiva azdahu" u grckom Nacionalnom teatru. Pre same predstave,
u
atraktivnom prostoru Teatra Anavrita, gradonacenlnik Marusija Panajotis
Zanikos i ministar Lecic urucili su specijalno priznanje uglednom
prevodiocu i kulturnom posleniku Gagi Rosic za njen dugogodisnji i
uspesan
rad na priblizavanju srpske knjizevnosti grckoj citalackoj publici, kao
i
za brojne prevode sa grckog na srpski jezik.
Inace, desetodnevna prezentacija srpske kulture u Atini pod nazivom
Serbia
Art, u organizaciji opstine Marusi i u saradnji s Ministarstvom kulture
Srbije, pocela je 30. avgusta. Za to vreme u Atini je boravilo 220
gostiju
i umetnika iz Srbije. Srbija Art, po ovdasnjim ocenama, predstavlja
izuzetnu bazu za dalje unapredjenje kulturnih veza izmedju Atine i
Beograda, sto je i bila osnovna ideja organizatora, koji su vec najavili
dolazak srpskih umetnika za sledece leto.
KOSOVO METOHIJA
Kostunica: Nema multietnickog Kosova bez povratka 250.000 Srba BEOGRAD,
9. septembra (Tanjug) - Izvesno je da Kosovo moze biti
multietnicko i multikulturno, onakvo kakvo je predvidjeno Rezolucijom
1244
Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, nadasve bezbedno i stabilno -
samo
ako se omoguci povratak izmedju 225.000 i 250.000 raseljenih Srba i
drugih
ne-Albanaca, ocenio je danas jugoslovenski predsednik Vojislav
Kostunica. U pismu ucesnicima Radionice o principima internog
raseljenja, koja se
odrzava u Beogradu, Kostunica je ocenio da "bez toga povratka i bez
postovanja ljudskih prava svih stanovnika Kosova i Metohije, bez
razlike,
nema ni govora o razvoju, ni ekonomskom, niti politickom". Cetvorodnevna
radionica o principima internog raseljenja i tribina o krojenju politike
i
strategije za resavanje problema interno raseljenih lica odrzava se u
organizaciji Kancelarije za koordinaciju humanitarnih pitanja
Ujedinjenih
nacija (UNOCA). U radu skupa ucestvovace visoki zvanicnici i licnosti
koje
se direktno bave problemom interno raseljenih, ukljucujuci
potpredsednika
srpske vlade Nebojsu Covica, komesara za izbeglice Republike Srbije
Sandu
Raskovic-Ivic, sefa Jedinice za interno raseljena lica pri kancelariji
OCA
u Zenevi Kofija Asomanija i direktora UNMIK-ove kancelarije za povratak
i
zajednice u Pristini Pegi Hiks.
Stajner i Nano razgovarali i o statusu Kosova
TIRANA, 9. septembra 2002. (Beta) Sef civilne misije UN na
Kosovu
(UNMIK) Mihael Stajner i albanski premijer Fatos Nano razgovarali su
danas
u Tirani i o buducem statusu Kosova, rekao je albanskim novinarima posle
razgovora izvor blizak vladi u Tirani.
Prema tom izvoru, Stajner je ponovio stav da "nisu ispunjeni
standardi za otpocinjanje razgovora o konacnom statusa Kosova".
Nano je rekao da bi "o statusu Kosova trebalo da odlucuju narod
Kosova i organi vlasti".
Sef UNMIKa dodao je da bi u tome i UN trebalo da imaju svoju
rec.
Stajner je danas doputovao u dvodnevnu posetu Albaniji tokom
koje
ce sa zvanicnicima te zemlje razgovarati o situaciji na Kosovu i
Makedoniji, kao i o saradnji sa UNMIKom, a trebalo bi da bude potpisano
i
vise sporazuma.
Stajner: UNMIK nece dostaviti Beogradu biracke spiskove
TIRANA, 10. septembra 2002. (Beta) Sef civilne misije UN na
Kosovu
(UNMIK) Mihael Stajner izjavio je danas da UNMIK nece spreciti
odrzavanje
izbora za predsednika Srbije na Kosovu, ali da nece ni ucestvovati u
njihovom organizovanju.
Zbog toga sto ne zeli aktivno da ucestvuje u izborima, UNMIK
nece
vlastima u Beoradu dostaviti biracke spiskove, rekao je Stajner na
konferenciji za stampu u Tirani.
Stajner je takodje kazao da misli da zbog bezbednosti na Kosovu
ne
bi trebalo odrzavati predsednicku kampanju.
Ocenjujuci razgovore koje je juce i danas vodio u Tirani,
Stajner
je kazao da "ima odlicne odnose sa vladom Albanije i stoprocentnu
podrsku
za sve sto radi na Kosovu, kako na polju ekonomije i borbe protiv
kriminala, tako i u naporima za postizanje nezavisnosti pravosudnog
sistema, povratka izbelica i demokratizacije".
Dodao je i da su UNMIK i vlada u Tirani "saglasni u zelji za
uspostavljanje dobrih odnosa u regionu, posebno izmedju Albanije i
Makedonije".
Predstavnici UNMIKa i albanskih vlasti potpisali su juce u
Tirani
sporazum o saradnji policija Kosova i Albanije u borbi protiv
organizovanog
kriminala i terorizma, kao i o ukidanju naplate osiguranja za vozila pri
prelasku granice.
Stajner je rekao da je u borbi protiv kriminala potrebna
regionalna saradnja i da ce policijski komitet za saradnju Kosova i
Albanije biti formiran u roku od mesec dana.
On je najavio i da ce UNMIK sporazum o ukidanju naplate
obaveznog
osiguranja potpisati i sa drugim susedima, pre svega sa Makedonijom i to
uskoro.
Staajner je najavio da ce danas obici granicni prelaz Morina,
kako
bi se uverio u sporovodjenje juce potpisanog sporazuma. Taj sporazum je
za
gradjane Albanije stupio na snagu odmah, dok ce na kosovskoj strani biti
potrebno jos nekoliko dana da se zavrse potrebne pripreme.
Apel preostalih Srba da im se pomogne
KOSOVSKA MITROVICA, 9. septembra 2002. (Beta) Srbi iz Cernice,
kod
Gnjilana, uputili su veceras predstavnicima medjunarodne zajednice na
Kosovu i vlastima u Beogradu apel da im obezbede sigurnost i tako
zaustave
najnoviji talas iseljavanja kompletnih srpskih porodica.
Delegacija Srba iz tog sela, koje su UN policija i Kfor krajem
avgusta prestali da obezbedjuju, razgovarala je veceras u Kosovskoj
Mitrovici sa kosovskim ombudsmanom Marekom Novickim i clanom
Predsednistva
Skupstine Kosova Oliverom Ivanovicem o sve izrazenijem problemima sa
kojima
se susrecu. Trajan Kostic iz Cernice je osim nedostatka bezbednosti i
slobode kretanja, ukazao na problem 15 srpskih ucenika, koji do skole
moraju da prodju kroz vise albanskih sela, bez vojne i policijske
pratnje.
Ta grupa srpskih djaka iz Cernice trenutno ne pohadja skolsku
nastavu.
Srpski izvori iz Kosovskog pomoravlja saopstili su Beti da je
pet
srpskih porodica napustilo u poslednjih desetak dana Cernicu, u strahu
od
napada Albanaca koji u selu cine apsolutnu vecinu.
UNMIK policija i Kfor su se krajem avgusta povukli iz Cernice i
time, kako kosovski Srbi tvrde, nezasticene ostavilo vise desetina
srpskih
porodica.
Od dolaska Kfora na Kosovo, juna 1999. godine u Cernici je
ubijeno
i ranjeno vise Srba, medju kojima je bilo i dece.
U vecerasnjem razgovoru sa Srbima iz Cernice kosovski ombudsman
Marek Novicki je rekao da shvata ozbiljnost situacije u kojoj se oni
nalaze, najavljujuci posetu njihovoj sredini tokom ove sedmice.
Novi sef americke kancelarije na Kosovu preuzeo duznost
PRISTINA, 9. septembra 2002. (Beta) Novi sef americke
kancelarije
u Pristini Reno Harnis preneo je danas najvisim zvanicnicima kosovske
vlasti podrsku njegove zemlje, dodajuci da ce SAD nastaviti da
ekononomski
pomaze Kosovo.
Harnis je novinarima posle razgovora sa predsednikom Kosova
Ibrahimom Rugovom, kosovskim premijerom Bajramom Redzepijem i drugim
zvanicnima rekao da je vlada SAD odredila 85 miliona dolara za pomoc
Kosovu
u narednih nekoliko godina.
U kontekstu americke podrske Kosovu, Harnis je pomenuo vojni
kamp
"Bondstil" kod Urosevca, rekavsi da je to jos jedan oblik podrske SAD
pokrajini i stabilnosti regiona.
Govoreci o predstojecim lokalnim izborima na Kosovu, americki
diplomata je kazao da SAD podrzavaju koncept da ova godina bude godina
samoupravljanja i prosirivanja nadleznosti kosovskih institucija u
pravcu
preuzimanja vece odgovornosti.
SAD podrzavaju samo multieticno Kosovo
PRISTINA, 9. septembra (Tanjug) - Lokalne kosovske institucije moraju da
se
angazuju na poboljsanju bezbednosti manjinskih zajednica, povratku
raseljenih i njihovoj integraciji u sve drustvene i politicke tokove,
izjavio je danas novi sef americke kancelarije u Pristini Ren Henris u
razgovoru s predsednikom Kosova Ibrahimom Rugovom.
Henris je naglasio da ce od stepena razvoja multietnicnosti na Kosovu
zavisiti i pomoc SAD, sa cime se Rugova, kako je novinarima rekao
americki
diplomata, u potpunosti slozio. Rugova je danas, takodje, razgovarao s
porodicama uhapsenih pripadnika bivse OVK, kojim je obecao da ce se
zaloziti za ubrzavanje sudskih procesa, a od organizatora protesta je
zatrazio da prekinu okupljanja.
REPUBLIKA CRNA GORA
SE- Komesar za ljudska prava zadovoljan statusom raseljenih
PODGORICA, 9. septembra 2002. (Beta) Komesar za ljudska prava
Saveta Evrope (SE) Alvar Gil Robles izrazio je danas zadovoljstvo
nacinom
na koji su ostvarena prava raseljenih lica u Crnoj Gori.Roblers je u
razgovoru sa crnogorskim ministrom pravde Zeljkom Sturanovicem rekao da
ce
izvestaj o stanju prava raseljenih lica u toj republici proslediti i
odgovarajucom organima SE, navodi se u saopstenju iz Sturanovicevog
kabineta.
Crnogorski ministar pravde upoznao je komesara za ljudska prava
SE
sa pravnim statusom raseljenih lica, izbornim, svojinskim i drugim
pravima
koja ta lica ostvaruju u Crnoj Gori, dodaje se u saopstenju.
Srpska Informativna Mreza
[EMAIL PROTECTED]
http://www.antic.org/