B I L T E N    V E S T I
8. OKTOBAR 2002.





SR JUGOSLAVIJA

ZONA SLOBODNE TRGOVINE NA BALKANU PREDUSLOV ZA STRANE INVESTICIJE
         BEOGRAD, 6. oktobra (Tanjug) - Ucesnici Medjunarodnog poslovnog

foruma o trgovinskoj liberalizaciji i olaksicama u regionu jugoistocne 
Evrope ocenili su danas da je neophodno da sve zemlje regiona potpisu 
bilateralne sporazume o liberalizaciji trgovine do kraja ove godine, jer
je 
to preduslov dolaska stranih investicija i razvoja njihovih privreda.
         Na prepodnevnom delu skupa u Centru "Sava", na kojem ucestvuje
oko 
300 privrednika, predstavnika velikih multinacionalnih kompanija, 
privrednih komora i ambasada iz 20 zemalja akreditovanih u Jugoslaviji, 
grcki ekspert Kostas Mihalopulos ocenio je da su zahtevi za potpisivanje

Sporazuma o slobodnoj trgovini u Jugoistocne Evrope jednako vazni kao i 
pojedinacno pristupanje Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) zemalja 
Balkana. Potrebno je potpisati brojne bilateralne sporazume o slobodnoj 
trgovini izmedju zemalja u regionu, sto ce biti vazan preduslov za
dolazak 
stranih investicija. U tome ce pomoci i Evropska unija (EU), koja bi 
trebalo da olaksa trgovinu sa zemljama regiona i revidira vizni rezim, 
rekao je on i ukazao da je zemljama Balkana potrebna takva pomoc.
         Mikalopulos je ocenio da ce nosioci napretka u oblasti trgovine
u 
regionu jugoistocne Evrope biti privatni sektor, na kojem zbog toga lezi

velika odgovornost. Ministar ekonomije Albanije Arben Malaj rekao je da
ce 
projekt biti profitabilan ukoliko ga prati makroekonomska stabilnost i 
strukturno prilagodjavanje privrede, kao i finansijskog i carinskog
sistema 
zemalja regiona.
         U ime Vlade Albanije Malaj je obecao da ce ta zemlja striktno 
postovati odredbe Memoranduma o slobodnoj trgovini na Balkanu,
potpisanom 
2001. godine u Briselu i podsetio da Albanija vec primenjuje Sporazum o 
slobodnoj trgovini sa Makedonijom i Hrvatskom, a u poregovorima je sa 
Moldavijom, Bosnom i Hercegovinom, SR Jugoslavijim i Rumunijom.
         Ministar spoljne trgovine Bosne i Hercegovine Azra
Hadziahmetovic 
je navela da se ta drzava okrenula liberalizaciji trgovine sa zemljama
EU i 
Balkana, jer u zemlje ta dva regiona izvozi skoro 95 odsto svoje 
proizvodnje. Ona je upozorila da ne treba gajiti iluziju da ce do
potpune 
liberalizacije trzista regiona Jugoistocne Evrope doci za manje od 10 
godina i pozvala sve zemlje u regionu da pojacaju napore na postizanju 
dogovora o stvaranju zone slobodne trgovine na Balkanu.
         Kao kandidat za prijem u clanstvo EU, Bugarska je veoma 
zainteresovana za stvaranje zone slobodne trgovine na Balkanu, rekao je 
bugarski ministar ekonomije i spoljne trgovine Nikolaj Vasilev i dodao
da 
za stvaranje te zone nije dovoljno ukloniti samo tehnicke barijere, vec
je 
neophodno razvijati bilateralne odnose medju zemljama regiona. "Ova 
konferencija je najbolji dokaz za to da treba razvijati odnose medju 
zemljama na Balkanu", rekao je Vasilev na cistom srpskom jeziku.
         Pomocnik hrvatskog ministra spoljne trgovine Olgica Spevec
ocenila 
je da je integracija Hrvatske u globalne trgiovinske tokove pocela
prijemom 
te zemlje u STO. Ona je navela da je uprkos ocekivanjima da ce se, posle

prijema u STO, povecati uvoz na stetu izvoza, doslo do rasta BDP na 4,1 
odsto, a za prvih set meseci ove godine povecan je izvoz za 12 odsto,
broj 
zaposlenih u trgovini povecan je za isto toliko, a inflacija je pala na 
ispod dva odsto (u 2001. godini bila je 2,6).
         Spevec je izrazila razocarenje pregovorima sa SR Jugoslavijom,
u 
pravcu potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini izmedju dve zemlje, 
otvoreno rekavsi da Jugoslavija ima "drugacije prioritete". Ona je 
upozorila da privrednici u obe zemlje traze liberalizaciju trgovine, ne 
samo sto su dve privrede kompatibilne, vec i sto su medjusobno
konkurentne.
         Predstavnik grckog Ministarstva inostranih poslova Aleksandros 
Miljaresis izrazio je zadovoljstvo zbog sve stabilnije politicke
situacije 
u regionu, i naveo da je direktno strano ulaganje u 11 zemalja Balkana
(bez 
Turske i Grcke) manje nego sto je to bilo u 1999. godini. Zbog toga je 
potrebno liberalizovatri to trziste, ali i ulagati u izgradnju 
infrastruktrure, naglasio je Migljaresis i podsetio da je Grcka namenila

oko 500 miliona evra za rekonstrukciju i izgradnju putne infrastrukture
na 
Balkanu.

LABUS: SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI NA BALKANU DO KRAJA 2002.
         BEOGRAD, 7. oktobra (Tanjug) - Potpredsdenik Savezne vlade 
Miroljub Labus ocenio je danas da su medjusobne integracije zemalja u 
regionu Jugoistocne Evrope nuzan korak na putu evropskih integracija, 
izrazivsi nadu da ce zemlje regiona uspeti do kraja 2002. godine da 
zakljuce sporazume o slobodnoj trgovini, na sta su se obavezale 
Memorandumom o razumevanju, potpisanim u Briselu 2001. godine.
         Na konferenciji za novinare, nakon sastanka ministara spoljne 
trgovine i sefova delegacija zemalja Procesa u Jugoistocnoj Evropi
(SEECP), 
Labus je potvrdio zajednicku ocenu da je u zakljucivanju sporazuma
ostvaren 
znacajan napredak i preneo zajednicko uverenje da ce oni biti zakljuceni
do 
kraja ove godine. On je rekao da su neke od zemalja na putu inetgracije
ka 
Evropskoj uniji, a neke od njih ce ici koliko je moguce i dodao da 
ministarska konferencija u Beogradu, kojoj predsedava Jugoslavija, treba
da 
pomogne ubrzanju tog procesa.
         Potpredsdenik Savezne vlade je podsetio da stvaranje Zone
slobodne 
trgovine na Balkanu podrazumeva trziste sa oko 55 miliona potrosaca, 
istakavsi da ce Pakt za stabilnost jugoistocne Evrope pomoci tom
procesu. U 
junu 2001. godine u Briselu je potpisan Memorandum o razumevanju o 
liberalizaciji i trgovinskim olaksicama, kojim su se zemlje potpisnice 
obavezale da do kraja 2002. godione zakljuce Sporazume o slobodnoj 
trgovini. Na konferenciji u Beogradu ucestvovale su delegacije Albanije,

Rumunije, Makedonije, Hrvatske (koja ima status posmatraca), Grcke, 
Bugarske, Turske i BiH, naveo je Labus.
         Specijalni koordinator Pakta za stabilnost jugoistocne Evrope 
Erhard Busek istakao je da ce Pakt za`stabilnost pomoci da`se u regionu 
stvore uslovi za poslovanje i slobodnu trgovinu, a prvi korak bice 
donosenje "Investicionog ugovora", u kome se govori o pravilima
poslovanja.
         Busek je rekao da bi najveci rezultat u 2002. godini bio 
potpisivanje 29 ugovora o slobodnoj trgovini u regionu jugoistocne
Evrope i 
napomenuo da je 12 je vec potpisano, dok je sedam u postupku pregovora,
a o 
dva tek treba da se pregovara. "Potrebno je unaprediti poslovanje i time

ubediti strane investitore da ulazu u region", naglasio je Busek i
upozorio 
da ukoliko je jedna zemlja u regionu nestabilna onda je to poruka 
investitorima da je citav region nestabilan. Ostvarena je promena u 
izbornim procesima u regionu, sto je, prema Busekovoj oceni, znak da su 
poceli demokartski procesi. Vazno je dobro funkcionisanje pravosudnog 
sistema, energetike, plovnog rezima na Savi i Dunavu, naveo je on i 
podsetio da je 60 odsto planiranih projekata obnove infrastrukture u 
regionu vec u postupku ove godine.

SRJ-IZRAEL: DELEGACIJA KNESETA U SKUPSTINI SRJ
         BEOGRAD, 7. oktobra (Tanjug) - Delegacija izraelske skupstine -

Kneset razgovarala je danas u Beogradu sa predsednikom Veca Gradjana 
savezne skupstine Dragoljubom Micunovicem, kao i sa saveznim poslanicima

Miroslavom Filipovicem, Borisom Tadicem i Oskarom Kovacem o
uspostavljanju 
boljih parlamentarnih odnosa i razvijanju ekonomske, kulturne i naucne 
saradnje Jugoslavije i Izraela. Predsednik Grupe za prijateljstvo sa 
Izarelom pri Saveznoj skupstini Miroslav Filipovic istakao je, nakon 
razgovora sa izraelskom delegacijom, da je ovo prvi susret na 
parlamentarnom nivou u nekoliko poslednjih decenija i da se nada da ce
ta 
saradnja biti jednaka onoj koja vec postoji na nivou vlada dveju
zemalja.
         On je dodao da je ekonomska saradnja dve zemlje jos uvek mala,
ali 
da proces privatizacije pruza velike sanse izraelskim privrednicima da 
investiraju u Jugoslaviju, pri cemu postoji i velika zainteresovanost za

saradnju na vojnom planu. Predsednik pododbora za medjunarodne odnose u 
Knesetu i vodja partije Sinui Jozef Lapid, koji je rodjen u Novom Sadu,
a 
Jugoslaviju je napustio pre 54 godine, podsetio je na velike simpatije 
Jevreja prema Jugoslaviji, a posebno prema srpskom narodu. Lapid je
istakao 
da Jugoslavija i Izrael imaju zajednicki cilj, a to je "borba protiv 
svetskog terorizma i fanaticnog islama, koji unistavaju svet".

SRJ-SAD: PREDSTAVNICKI DOM PODRZAO NORMALIZACIJU TRGOVINSKIH ODNOSA
         VASINGTON, 8. oktobra 2002. (BetaAP) Predstavnicki dom
americkog 
Kongresa danas je usvojio zakon koji predvidja obnavljanje i
normalizaciju 
trgovinskih odnosa sa SR Jugoslavijom, po preporuci administracije 
americkog predsednika DZordza Busa .
         Bela kuca je prethodna pruzila uveravanja da vlasti u Beogradu 
saradjuju sa Haskim tribunalom.
         Nacrt zakona, koji je ce biti dostavljen na razmatranje Senatu,

daje americkoj vladi ovlascenje da obnovi trgovinske odnose sa SRJ.
         Americki drzavni sekretar Kolin Pauel rekao je u maju da je 
Jugoslavija ispunila zahteve SAD za punu saradnju s Haskim tribunalom,
sto 
je omogucilo odmrzavanje 40 miliona americke pomoci i obnavljanje 
kreditiranja SRJ u Svetskoj banci i drugim vodecim medjunarodnim 
institucijama.

SRJ-EGIPAT: BOGOJEVIC PRVI AMBASADOR SRJ U EGIPTU POSLE VISE OD DECENIJE
         KAIRO, 7. oktobra (Tanjug) - Izvenredni i opunomoceni ambasador
SR 
Jugoslavije u Kairu, Rajko Bogojevic, urucio je danas akreditivna pisma 
egipatskom predsedniku Hosniju Mubaraku, kao prvi ambasador SRJ u toj 
zemlji posle vise od 10 godina.
         U skladu sa protokolom, ceremonija predaje akreditiva obavljena
je 
tako sto je vise novonaimenovanih ambasadora predalo akreditivna pisma 
predsedniku Egipta. Ambasador Bogojevic je posle ceremonije priredio
koktel 
u rezidenciji za kolege iz egipatskog ministarstva inostranih poslova, 
predstavnike jugoslovenskih preduzeca, kao i za nase gradjane koji zive
u 
Egiptu.

SRJ-BUGARSKA: POCEO SASTANAK MESOVITE KOMISIJE ZA EKONOMSKU SARADNJU
         SOFIJA, 8. oktobra 2002. (Beta) U Sofiji je danas pocelo
dvodnevno 
zasedanje mesovite jugoslovenskobugarske komisije za ekonomsku saradnju,
na 
kome je parafiran sporazum o saradnji u oblasti standardizacije.
         Dokument su parafirali predsednik bugarske Drzavne agencije za 
standardizaciju i metrologiju Ivelin Burov i direktor jugoslovenskog 
Saveznog zavoda za standardizaciju Branko Mijovic. Ceremoniji su 
prisustvovali bugarski ministar drzavne administracije Dimitar Kalcev i 
jugoslovenski ministar privrede i unutrasnje trgovine Petar Trojanovic.
         Istovremeno su poceli i razgovori dve delegacije koje oredvode 
jugoslovenski ministar za privredu Petar Trajanovic i bugarski ministar
za 
saobracaj i telekomunikacije Plamen Petrov.
         Kako najavljuje bugarska strana tokom zasedanja ce se biti 
razmotreni bilateralni odnosi u oblasti saobracaja, regionalnog razvoja,

trgovine, energetike, industrije, malih i srednjih preduzeca, finansija,

socijalne sfere, komunikacija, poljoprivrede, zivotne okoline i dr.
         U vladinom saopstenju se jos navodi da je Bugarska
zainteresovana 
za produbljenje privrednih kontakata sa Jugoslavijom, posebno za izvoz 
mineralnih djubriva, polimera, deterdzenata. Predvidja se i razmatranje 
saradnje u oblasti turizma.
         Ocekuje se, takodje, da ce saobracajna infrastruktura duz 
transevropskog koridora broj 8, posebno veza SofijaNis biti jedna oz 
znacjanih tema, pri cemu ce verovatno bugarski ministar Petrov
informisati 
jugoslovensku stranu o spremnosti Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski 
razvoj da dodeli Bugarskoj novi kredit u iznosu od 48 miliona dolara.
Deo 
toh sredstva moze otici za projekte sa Jugoslavijom.
         Petrov, koji je juce pratio predsednika Georgija Parvanova u 
poseti Kuvajtu, reako je da je pored drugih projekta predocio kuvajtskom

fondu projekte za obnavljanje zeleznicke pruge SofijaNis i za izgradnju 
izmedju ta dva grada.
         Tokom sastanka mesovite komisije bice takodje reci o
mogucnostima 
za izgradnju gasovoda od bugarskog grada Dupnica do Dimitrovgrada u 
Jugoslaviji, kao i o zajednickom razradjivanju nalazista uglja 
StanjanciMazgos.

SRJ POTPISALA U RIMU SPORAZUM O BILJNIM GENETICKIM RESURSIMA
         BEOGRAD, 7. oktobra (Tanjug) - SR Jugoslavija je nedavno u Rimu

potpisala Medjunarodni sporazum o biljnim genetickim resursima za hranu
i 
poljoprivredu, saopstio je danas Savezni sekretarijat za informisanje.
         Sporazum je, na ceremoniji u Organizaciji UN za hranu i 
poljoprivredu (FAO), u ime jugoslovenske vlade potpisao ambasador SRJ u 
Rimu Miodrag Lekic. Predstavnici FAO su tom prilikom izrazili
zadovoljstvo 
i zahvalnost sto je SRJ ovim cinom podrzala jednu od najvaznijih 
inicijativa ove organizacije, navodi se u saopstenju. Medjunarodni
sporazum 
o biljnim genetickim resursima, koji je do sada potpisalo oko 60 drzava,

stupice na snagu 90 dana nakon sto ga ratifikuje 40 drzava, podseca se u

saopstenju.

SRJ-BIH: POTPISAN SPORAZUM O SARADNJI PKJ I SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BIH
         BEOGRAD, 7. oktobra (Tanjug) - Predsednik Privredne komore 
Jugoslavije (PKJ) Slobodan Korac i predsednik Spoljnotrgovinske komore 
Bosne i Hercegovine Petar Milanovic potpisali su danas u Beogradu
sporazum 
o saradnji i o formiranju Poslovnog saveta cije je osnivanje dogovorio 
predsednik Jugoslavije dr Vojislava Kostunica s Predsednistvom BiH.
         Korac je rekao da je osnovni cilj sporazuma podizanje privredne

saradnje na daleko visi nivo od sadasnjeg, cemu ce znacajno doprineti 
Sporazum o slobodnoj trgovini, cija primena vec daje dobre rezultate. 
Najavio je da ce ugovori o slobodnoj trgovini biti uskoro potpisani i sa

jos nekim zemljama u regionu, sto ce doprineti stvaranju trzista za
preko 
60 miliona potrosaca.
         Milanovic je naglasio da sporazum o saradnji treba da doprinese

brzoj reintegeraciji privrednog prostora dveju zemalja koji je
medjusobno 
komplementaran jer su, posle raspada prethodne Jugoslavijje, veliki
sistemi 
ostali u jednoj od zemalja ciji je rad zavisan od fabrika iz druge
zemlje. 
Sporazum o saradnji ce omogociti brzu razmenu informacija i
predstavljanje 
firmi na predstojecim sajmovima u obe zemlje.

DONETA ODLUKA O PODELA ZLATA VREDNOG 87 MILIONA DOLARA
         SARAJEVO, 7. oktobra 2002. (Beta) Odbor za raspodelu imovine i 
finansijskih obaveza bivse SFRJ koji je danas zasedao u Sarajevu doneo
je 
odluku o raspodeli zlata vrednog 87 miliona dolara koje je bilo imovina 
bivse zajednicke drzave.
         Dogovoreno je da Bosni i Hercegovni pripadne 15,5 posto od 
dogovorenog iznosa, SRJ 38 odsto, Hrvatskoj 23 odsto, Sloveniji 16 odsto
i 
Makedoniji 7,5 odsto.
         Sastanku su prisustvovali delegati iz BiH, Hrvatske, SR 
Jugoslavije, Makedonije i Slovenije.
         Odluka o raspodeli stupice na snagu kad Hrvatska ratifikuje 
sporazum o sukcesiji imovine SFRJ, jer su ostale republike clanice bivse

SFRJ vec ranije ratifikovale taj sporazum u svojim parlamentima

POCELA NOVA SKOLSKA GODINA NA DIPLOMATSKOJ AKADEMIJI
         BEOGRAD, 7. oktobra (Tanjug) - Urucivanjem diploma polaznicima
tri 
prethodne generacije Diplomatske akademije Saveznog ministarstva
inostranih 
poslova, u Beogradu je danas obelezen pocetak nove skolske godine na 
Akademiji. Tokom skolovanja narednih godinu dana na Akademiji ce 
diplomatska znanja i vestine sticati najmladje generacije zaposlenih u 
SMIP-u, saveznim i republickim ministarstvima odbrane, pravde i
unutrasnjh 
poslova.
         Mladim diplomatama diplome je urucio jugoslovenski ministar 
inostranih poslova Goran Svilanovic, koji im je pozeleo da uz prakticna 
znanja koja su stekli budu "dobri drzavni sluzbenici" . Nastavu na 
Akademiji, koju vodi sef katedre za medjunarodne odnose Fakulteta 
politickih nauka (FPN) u Beogradu Predrag Simic, ove skolske godine 
pohadjace pored 30 pripravnika SMIP-a, jos 22 zaposlena u drugim
saveznim i 
republickim ministarstvima.
         Svilanovic je ocenio da se potreba za diplomatskim obrazovanjem

drzavnih sluzbenika, posebno kad je rec o okvirima Evropske unije,
pojavila 
sa pojacanim komunikacijama svih nivoa vlasti sa inostranstvom.
         Direktor Akademije Predrag Simic istakao je da je glavni cilj
da 
mladi ljudi savladaju vestine koje su nedostajale jugoslovenskoj 
diplomatiji, tako da polaznici, izmedju ostalog, uce tehnike
pregovaranja, 
kao i "PR diplomatiju", odnosno odnose s javnoscu u spoljnopolitickim 
poslovima. Takodje, izucavaju se "diplomatski zanati", kao sto su
protokol 
i diplomatska prepiska.
         Simic je naveo da su veliku pomoc za funkcionisanje Akademije 
pruzile inostrane vlade. Modernu jezicku laboratoriju obezbedila je
Koreja, 
Francuzi i Nemci poslali su predavace jezika, a uz pomoc Nemacke i SAD
na 
Palicu je prosla generacija imala i kurs tehnika pregovaranja.
         Posle svecanog urucenja diploma, kojoj su prisustvovali i 
predstavnici diplomatskog kora, sef jugoslovenske diplomatije je sa
dekanom 
FPN-a Mijatom Damjanovicem potpisao sporazum o saradnji Ministarstva 
inostranih poslova i tog fakulteta. Ranije potpisanim sporazumima o 
saradnji SMIP-a sa FPN-om, ekonomskim i pravnim fakultetom, najboljim 
studentima tih fakulteta je olaksan prijem u Ministarstvo, a po
zavrsetku 
Diplomatske akademije omoguceno i da postanu diplomate od karijere.

REPUBLIKA SRBIJA

REFORMA UPRAVE USLOV ZA ULAZAK U EVROPSKU UNIJU
BEOGRAD, 7. oktobra (Tanjug) - Potpredsednik vlade Srbije Dusan
Mihajlovic 
izjavio je danas da je reforma drzavne uprave jedan od prioriteta vlade
i 
uslov za prelazak na trzisnu privredu, stabilan demokratski poredak i 
ulazak u Evropsku uniju.
Otvarajuci okrugli sto na temu "Strategija reforme drzavne uprave u 
Srbiji", koji je organizovao Savet za drzavnu upravu, Mihajlovic je
rekao 
da je jedan od ciljeva reforme drzavne uprave uspostavljanje vladavine 
prava i da brzina tih promena odredjuje tempo i drugih reformi u
drustvu. Reforma drzavne uprave, prema recima Mihajlovica, treba da bude
sprovedena 
donosenjem novih zakona, strucnim usavrsavanjem kadrova, kako bi postala

moderan servis u sluzbi gradjana.
Koordinator UN u Beogradu Frensis O'Donel je istakao vaznost reforme 
drzavne uprave kod nas, koja treba da obezbedi transparentnost i
pouzdanost 
drugih reformi. On je kazao da su ohrabreni merama koje preduzima vlade 
Srbije i da su spremni da podrze projekte reformi u nasoj zemlji.
O'Donel 
je rekao da je sa vladom Srbije vec potpisan ugovor o podizanju
kapaciteta. 
On je dodao da je jedan od donatora fonda podizanja kapaciteta spreman
da 
sa pet miliona dolara podrzi neke reforme u nasoj zemlji.

PREDSEDNICKI IZBORI: POTPISAN KONACAN DOGOVOR U TELEVIZIJSKOM DUELU
BEOGRAD, 7. oktobra (Tanjug) - Izborni stabovi predsednickih kandidata 
Vojislava Kostunice i Miroljuba Labusa postigli su danas konacan dogovor
o 
odrzavanju televizijskog duela u beogradskom Medija centru u sredu, 9. 
oktobra, od 20,00 do 22,00 casa, saopstio je Medija centar. Konacan
dogovor 
su, kako se navodi u saopstenju, potpisali predstavnici Kostunicinog i 
Labusovog izbornog staba - Dina Jovanovic i Bojan Zecevic.

ROMANO PRODI: NEUSPEH IZBORA BIO BI LOS SIGNAL EVROPI
         BEOGRAD, 7. oktobra 2002. (Beta) Predsednik Evropske komisije 
Romano Prodi ocenio je da bi neuspeh predsednickih izbora u Srbiji bio 
"veoma los signal Evropskoj uniji i svetu".
         "To bi znacilo da u zemlji nema zajednicke volje, a ta
zajednicka 
volja ne moze nicim da se zameni. Ja pozivam sve ljude da glasaju, jer
su 
vama potrebna jasna pravila, a nama je potreban sagovornik", rekao je
Prodi 
u intervjuu za sutrasnji beogradski list "Danas".
         On je ocenio da eventualni neuspeh drugog kruga predsednickih 
izbora u Srbiji, 13. oktobra, ne bi ugrozio saradnju Srbije sa Evropom,
ali 
da bi to "uticalo na rezultat saradnje sa Evropskom unijom".
         "Rezultat te saradnje nije samo spremnost da EU pomogne 
Jugoslaviji ekonomski i politicki, nego da se toj saradnji da jasna 
perspektiva. Ukoliko je perspektiva jasna, onda je nacin saradnje jasan
i 
nedvosmislen. Odsustvo perspektive, pak, unosi nesredjenost i
neodlucnost u 
tu saradnju", rekao je Prodi.
         On je naglasio da Evropska komisija ne saradjuje samo sa Vladom

(Srbije), vec sa celom zemljom.
         "Zemlja ce biti ta koja ce izgubiti tempo koji joj je preko 
potreban. Srbija ima velike potencijale, ako ih ne upotrebite u
zajednicki 
poduhvat u Evropi, izgubice se pravi trenutak. Srbija pripada evropskoj 
porodici", rekao je Prodi.

KOSOVO-METOHIJA

MEKLENBURG: STAJNEROV PLAN POKRIVA SVE PROBLEME SRBA
         BEOGRAD, 7. januara 2002. (Beta) Vrsilac duznosti sefa
beogradske 
kancelarije Misije UN na Kosovu Pol Meklenburg rekao je danas da plan
sefa 
UNMIKa Mihaela Stajnera za decentralizaciju Kosova ne predstavlja ni
neki 
ultimatum, ni neku vrstu platforme za pregovore, nego ponudu koja
pokriva 
sve sustinske probleme o kojim su Srbi sa severa Kosova govorili od kada
je 
on dosao na celo UNMIKa.
         "Ne radi se o procesu pregovora, ni sporazumu, nego o ponudi i 
planu koji Stajner namerava da sprovede. Za to je neophodno da se Srbi
sto 
vise ukljuce u taj proces i predstojece lokalne izbore na Kosovu", rekao
je 
Meklenburg za Betu. On je istakao da ce UNMIK "postovati demokratske 
procese" i da je spreman na saradnju sa svim legitimno izabranim 
predstavnicima kosovskih Srba.
         Meklenburg je rekao da postoji veliki broj donatora koji su 
spremni da investiraju na sever Kosova i dodao da je "ozbiljna ekonomska

injekcija sastavni deo Stajnerovog plana".
         "Problem je, medjutim, to sto se donatori zale jer imaju novac 
koji zele da uloze, ali nemaju partnere medju kosovskim Srbima. Ono sto
ce 
ovi izbori pruziti jesu partneri za njih i partenri za proces koji ce 
Stajnerov plan uciniti stvarnim", rekao je on i pozvao kosovske Srbe da
u 
sto vecem broju izadju na izbore i izaberu svoje predstavnike.
         "Ne mogu bolje reci od (predsednika SR Jugoslavije Vojislava) 
Kostunice koji je pozvao Srbe da glasaju jer je to njihov sustinski 
interes", izjavio je Meklenburg.
         Upitan o pismu koje je sef Koordinacionog cetra za Kosovo
Nebojsa 
Covic danas uputio Stajneru u kojem iznosi predloge koji bi trebalo da
budu 
uvrsceni u plan o decentralizaciji Kosova, Meklenburg je rekao da je "to

ono sto se smatra konstruktivnim angazmanom" i dodao da to "zahteva
dalje 
pregovore".

OEBS ZADOVOLJAN TOKOM KAMPANJE ZA LOKALNE IZBORE
         PRISTINA, 7.oktobra 2002. (Beta) Misija OEBSa na Kosovu
zadovoljna 
je dosadasnjim tokom kampanje stranaka za lokalne izbore 26. oktobra, 
saopsteno je veceras u Pristini.
         Misija OEBSa, koja je organizator predstojecih izbora, ocenjuje
da 
su stranke tokom kampanje za ove izbore, zaokupljene pretezno lokalnim 
pitanjima.
         Portparol OEBSa u pokrajini Sven Lindholm izjavio je agenciji 
"Kosovalive" da je "politicka kultura po svemu sudeci krenula na zeljeni

pravac".
         Ovogodisnji izbori na Kosovu su poslednji koje ce organizovati 
medjunarodna zajednica. Sve sledece izbore u pokrajini organizovace 
kosovske institucije.
         Na Kosovu ce prvi put od kako njime upravlja medjunarodna 
zajednica odbornici biti birani na cetiri godine. U 30 opstina na Kosovu

bice izabrano vise od 900 odbornika.

REDZEPI JOS JEDNOM PODRZAO STAJNEROV PLAN O MITROVICI
         PRISTINA, 7. okotobra 2002. (Beta) Kosovski premijer Bajram 
Redzepi ponovio je da podrzava Stajnerov plan za Kosovsku Mitrovicu od 
sedam tacaka i dodao da Albanci na jugu podeljenog dela grada jedino
zele 
da se vrate svojim domovima u severnom, mahom Srbima naseljenom delu
grada.
         Redzepi je gostujuci veceras na TV Kosovo rekao da ne smatra da

civilni administrator UNa na Kosovu, Mihael Stajner ima losu nameru kada
u 
prvoj tacci kaze da ce spreciti svaku nasilnu invaziju Albanaca sa juga 
grada na sever.
         Kosovski premijer dodaje kako je Stajner tom klauzulom zeleo da

eliminise strah koji vlada kod srpskog stanovnistva i navodi da je 
Stajnerov plan realan i strateski, i da ce omoguciti slobodu kretanja
ljudi 
i sprecava podelu grada.
         Predsednik kosovske vlada ocekuje da ce Stajnerov plan biti 
ostvaren jer ima snaznu podrsku svih vodecih medjunarodnih institucija, 
pocevsi od Saveta bezbednosti i NATOa.

UKLANJA SE "MULTIETNICKI KONTEJNER"
KOSOVSKA MITROVICA, 7. oktobra (Tanjug) - Takozvani multietnicki
kontejner, 
koji je pre dve nedelje, na inicijativu sefa UNMIK-a Mihaela Stajnera, 
postavljen na mostu na Ibru u "zoni poverenja" u Kosovskoj Mitrovici,
bice 
uklonjen narednih dana.
Kako su Tanjugu potvrdili srpski izvori, odluka o uklanjanju
"multietnickog 
kontejnera" doneta je posle tragicnog dogadjaja sa dvema maloletnicama 
muslimanske i srpske nacionalnosti koje su odveli Albanci u Pristinu i
tamo 
silovali i pretukli. Razmontiranje kontejnera je vec pocelo, oprema se 
odnosi postepeno i u narednih nekoliko dana ocekuje se da ce kontejner
biti 
sasvim uklonjen. "Muiltietnicki kontejner" trebalo je da bude mesto 
okupljanja mladih iz juznog i severnog dela grada radi uspostavljanja 
medjuetnickog poverenja podeljene Mitrovice.

REPUBLIKA CRNA GORA

DJUKANOVIC: ISPUNJENI USLOVI ZA USVAJANJE POVELJE
         PODGORICA, 7. oktobra 2002. (Beta) Crnogorski predsednik Milo 
Djukanovic izjavio je danas da postoje svi uslovi da narednih dana bude 
usvojena Ustavna povelja buduce zajednice Srbije i Crne Gore.
         Djukanovic je novinarima u Podgorici kazao da Crna Gora nije 
protiv neposrednih izbora, vec za to da sama propise koji ce izborni
model 
vaziti za izbor poslanika u parlament drzavne zajednice.
         "Mi smatramo da je propisivanje izbornog modela visak unitarnih

elemenata koji se pokusavaju uneti u Ustavnu povelju i da je to
neprimereno 
karakteru drzavne zajednice projektovane Beogradskim sporazumom", rekao
je 
crnogorski predsednik.
         On je izrazio nadu da ce "se prevazici pitanje nacina izbora 
poslanika" na sutrasnjem sastanku kopredsedavajucih Ustavne komisije,
koji 
ce biti odrzan u Podgorici.
         "Nadam se da ce tu konacno prevladati razum i da ce se shvatiti
da 
treba ostaviti parlamentima drzava clanica da donesu zakone koji ce biti
u 
skladu sa poznatim demokratskim standardima", kazao je Djukanovic,
dodavsi 
i da bi time bili stvoreni uslovi da se Povelja verifikuje u
parlamentima, 
a potom konstituise drzavna zajednica.
         Djukanovic je nazvao "najobicnijom politickom spekulacijom" 
tvrdnje da crnogorskoj vlasti ne odgovara da Povelja bude usvojena.
         "Ova vlast je stala iza projekta drzavne zajednice i nas je 
interes da se usvoji Povelja koja ce dosledno primeniti ono sto je slovo
i 
duh Beogradskog sporazuma. Svi uslovi za to postoje i ocekujem da ce 
Ustavna povelja biti usvojena narednih dana", zakljucio je on.

ZAKLJUCENO U 13:30 C


                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште