Title: Message

 

IZBOR IZ STRANE �TAMPE, AGENCIJA, RADIO I TV STANICA


Balkanpeace - Toronto

KOSOVO: LJUDSKA PRAVA I SUDBINA RASELJENIH LICA (V)
Alvaro Gil-Robles, komesar za ljudska prava
Strazbur, 16. oktobra - j. Uslovi u zatvorima UNMIK-a 104. Moj tim i ja posetili smo dva od sedam zatvora na Kosovu kojima rukovodi UNMIK. Na�e posete, koje su do�ekane u otvorenom i kooperativnom maniru, nisu predstavljale punu inspekciju. Zbog toga �u se ograni�iti na to da dam samo nekoliko primedbi o prvim utiscima, ne pretenduju�i na iscrpan prikaz. Zelim da dodam da mi se �ini da je, uprkos problemima koje jo� uvek treba re�iti, UNMIK zatvorskom sistemu na Kosovu doneo ogroman napredak u pore�enju sa situacijom koja je zate�ena kada je do�ao. 105. U zatvoru u Pri�tini glavni problemi koje sam uo�io bili su: potpun nedostatak sportskih objekata (postoje zapravo samo dva prostora za �etnju, suvi�e mala za zatvorenike osu�ene na duge kazne), nedostatak zna�ajnijih rekreativnih i rehabilitacionih aktivnosti, kao i �injenica da pritvorenici nisu odvojeni od osu�enika.
(...)


Neue Zuercher Zeitung - Cirih

ULOGA AGRARA U PRO�IRENJU EU
*Uo�i po�etka samita EU u �etvrtak u Briselu francuski predsednik �irak i nema�ki kancelar �reder postigli su principijelnu saglasnost oko spornog pitanja finansiranja agrarne politike nakon pro�irenja EU. Shodno tome i nove �lanice primi�e direktne subvencije za agrar* Brisel, 24. oktobra - Pesimisti koji su predvi�ali neuspeh samita EU u Briselu mozda nisu bili u pravu. Nakon �to su se sreli licem u lice u jednom briselskom hotelu, francuski predsednik �irak i nema�ki premijer �reder su u �etvrtak saop�tili da su se saglasili oko klju�nog pitanja finansiranja neophodnog za okon�anje pregovora o pro�irenju EU.
(...)


L'Express - Pariz

NEMA�KA JE U PRAVU
Bernard Guetta
Pariz, 17. oktobra - Hajde da rezimiramo. Krvoproli�e u Indoneziji �e oja�ati ameri�ku odlu�nost da se obra�una sa Sadamom. Pre, za vreme i posle rata teroristi�ki napadi �e u�estati i iz toga slede dve hipoteze. Po jednoj, Sjedinjene Drzave �e ostati u Iraku koliko god bude potrebno, veoma dugo, sa ciljem da preoblikuju i stabilizuju ovaj region. Po drugoj, one �e vratiti svoje vojnike �im Sadam bude oboren, a �itav Bliski istok �e ubrzo posle toga zapasti u trajni haos. U oba slu�aja, Evropa je strana koja gubi. Ili �emo morati da zivimo sa anarhijom koju �e Amerika ostaviti na na�im granicama ili �emo, pak, biti suo�eni sa jednim trijumfalnim carstvom koje �e biti u polozaju da nametne svoje ekonomske interese i da vlada svetom kao gospodar.
(...)


RFI - Pariz

KOLIKO KO�TA UJEDINJENJE
Nikola Guljevatej/ Milo� Lazin
Pariz, 24. oktobra - Pro�irenjem Unije na deset novih �lanica s istim na�inom raspodele i prikupljanja sredstava evropski budzet ne bi pre�ao u gubita�e, ali bi sredstva bila znatno druga�ije raspore�ena. Konkretno, isti�e "Figarov" dopisnik, tri su klju�na budzetska pitanja na meniju briselske ve�eri. Prvo i najvaznije je pitanje evropske pomo�i poljoprivredicima, ina�e najve�i izdatak u budzetu Unije. Pro�irenjem bi tro�kovi porasli za 20 posto, �to nije zanemarivo, ali nije ni izvan dometa. Glavni dobitnik te pomo�i, Francuska, protivi se bilo kakvim izmjenama na�ina dodeljivanja pomo�i, dok Njema�ka, kao glavni plati�a, odbija uloziti i euro vi�e za poljoprivredu sve dok se na�in raspodele ne izmijeni.
(...)


Le Figaro - Pariz

OPASAN SAMIT U BRISELU
Pierre Bocev, Philippe G‚lie
*Rukovodioci Evropske unije �e se na samom po�etku samita u Briselu pozabaviti neprijatnim pitanjem finansiranja pro�irenja unije. "Finansijska pitanja koja su prisutna u razgovorima o pristupanju bi�e glavna tema na ve�eri �efova drzava i vlada", izjavio je danski premijer Anders Fog Rasmusen. "Od izuzetne je vaznosti da u Briselu do�emo do odluke o ovim pitanjima", dodao je on. Zak �irak i nema�ki kancelar Gerhard �reder treba da se sastanu neposredno pre samita u poku�aju da re�e uporne nesuglasice u vezi sa finansijskom pomo�i poljoprivrednicima u budu�im zemljama �lanicama unije.* Brisel, 24.
(...)


Die Presse - Be�

SJEDINJENE EVROPSKE DRZAVE
Wolfgang Boehm
Brisel/Be�, 29. oktobra - Prvi put se pojavio nacrt novog ustava EU. Predsednik konvencije o reformi EU Valeri Ziskar d'Esten podneo je u pondeljak prednacrt koji utvr�uje osnovna tezi�ta. Tako ovaj dokument predvi�a uklju�ivanje osnovnih prava u novi ustav EU, klauzulu o istupanju iz EU i stvaranje sopstvenog kongresa naroda EU. Ovaj poslednji predlog je izazvao negativne reakcije prisutnih na konvenciji. Naime, ova ideja, kako je naglasio poslanik iz redova Zelenih Johanes Fogenhuber, nije do sada bila predmet diskusije me�u predstavnicima konvencije o reformi EU. Osim toga, evropski parlament ve� okuplja predstavnike naroda.
(...)


Sueddeutsche Zeitung - Minhen

EVRO-VIZIJA
Christian Wernicke
Minhen, 26. oktobra - Verovatno jo� pone�to uspeva na ne toliko plodnoj njivi nema�ko-francuskog prijateljstva. Zak �irak i Gerhard �reder su posejali kompromis u brazdama evropske agrarne politike - i to onaj od koga treba da profitira �itav kontinent: da bi pro�irenje EU moglo da se plati, stari Zapad treba da �tedi ono �to �e se sliti na novi Istok, kako finansijski, tako i politi�ki. Na kraju krajeva, odnosi izme�u Pariza i Berlina su godinama bili u zape�ku zato �to su se ove dve zemlje prepirale oko tro�kova i koristi za poljoprivredni sektor. Zan Mone, otac EU, svojevremeno je rekao: "Konkretan po�etak stvara zajedni�ki interes".
(...)


The New York Times - Njujork

ISTORIJSKO UJEDINJENJE
Steven Erlanger
Berlin, 27. oktobra - Evropska unija �e se uskoro pro�iriti na istok, svi�alo se to ve�ini Evropljana ili ne. Me�utim, ovaj trenutak za koji se s pravom moze re�i da je istorijski - ponovno politi�ko ujedinjenje Evrope, nekada podeljene "gvozdenom zavesom" - stvorio je ogromnu zabrinutost sa obe strane nekada�nje granice izme�u Istoka i Zapada. Dok je paznja uglavnom usredsre�ena na o�ekivanja Centralne i Isto�ne Evrope u vezi sa tim �ta bi Zapadni Evropljani mogli da u�ine za njih, manje paznje se poklanja onome �to sada�nje �lanice unije zele od onih sa istoka. Dok Zapad brine zbog novog priliva kriminala i jeftine radne snage sa Istoka, Poljaci, �esi i drugi brinu zbog nema�ke potrage za jeftinom zemljom, kao i zbog uticaja subvencionisanih proizvoda sa Zapada na doma�u poljoprivredu i industriju.
(...)


BBC - London

SLOVENIJA ZA �TO BRZE UNAPRE�ENJE SARADNJE
Intervju sa Dimitrijem Rupelom
London, 29. oktobar - U intervjuu za BBC ministar inostranih poslova Dimitrije Rupel rekao je da Slovenija logi�no mora da se orijenti�e prema Srbiji i Crnoj Gori zbog njihovog zna�aja u susedstvu te drzave. - �ef slovena�ke diplomatije Dimitrije Rupel apelovao je na �to brze potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini izme�u Slovenije i SR Jugoslavije jer �e on mo�i da se realizuje samo dok Slovenija ne postane punopravna �lanica EU �to i nije tako daleko: "Bez obzira na pauzu u vreme Milo�evi�a, Slovenci i Srbi su tokom istorije imali veoma dobre odnose.
(...)


Deutsche Welle - Keln

U SUSRET EVROATLANTSKOM PARTNERSTVU
Ejub �titkovac
Beograd, 28. oktobar - Borba protiv me�unarodnog i lokalnog terorizma, jedne od dominantnih tema dana�nje me�unarodne konferencije pod nazivom "U susret evroatlantskom partnerstvu" koja je odrzana u Beogradu. Na skupu su analizirane mogu�nosti Jugoslavije za njen ulazak u kolektivni sistem bezbednosti. Jedan od organizatora ove konferencije je i nema�ka Fondacija "Konrad Adenauer". Od spremnosti Jugoslavije da stabilizuje unutra�nje prilike i da se pona�a po me�unarodnim pravilima zavisi njen prijem u me�unarodne institucije i kolektivne sisteme bezbjednosti, kao �to je "Partnerstvo za mir".
(...)


Reuters

KRITIKA ZBOG NEDOVOLJNE SARADNJE
Evelyn Leopold
Ujedinjene nacije, 30. oktobra - Glavni tuzilac UN kritikovala je Ruandu, Hrvatsku i Jugoslaviju zbog prko�enja specijalnim tribunalima UN i zatrzaila od �lanica Saveta bezbednosti da u�ine ne�to povodom toga. Karla del Ponte je rekla da te tri zemlje, u razli�itoj meri, izbegavaju da �alju svedoke, hapse osumnji�ene ili da dostavljaju trazenu dokumentaciju. Ona je tuzilac i tribunala koji sudi za ratne zlo�ine po�injene u ratovima na Balkanu tokom devedesetih godina i tribunala koji sudi po�iniocima genocida u Ruandi 1994. godine. "Ne moze se od nas traziti da uskoro privedemo kraju podizanje optuznica i su�enja najvi�im liderima, a da nam se istovremeno govori da budemo strpljivi i da ne talasamo mnogo", rekla je g�a Del Ponte na zatvorenoj sednici Saveta bezbednosti u utorak uve�e.
(...)


Le Temps - Pariz

BEOGRAD PRIZNAJE PRODAJU ORUZJA IRAKU
Jean-Arnault D‚rens
Beograd, 24. oktobra - Ve� vi�e nedelja uporno kruze glasovi o vezama izme�u Jugoslavije i Iraka. Posle upozorenja koje su uputile Sjedinjene Drzave o tome da Jugoslavija kr�i embargo Ujedinjenih nacija u vezi sa oruzjem, savezna vlada je u utorak bila primorana da se hitno sastane. Pale su dve glave: zamenika saveznog ministra odbrane - generala Ivana �oki�a, i direktora preduze�a Jugoimporta, generala Jovana �ekovi�a. Tri preduze�a su ume�ana u ovaj skandal: fabrika Orao iz Bijeljine u srpskom delu Bosne, jedna fabrika oruzja iz �a�ka, u centralnom delu Srbije, kao i kompanija za uvoz-izvoz Jugoimport. Orao je proizvodio delove za avione i obezbe�ivao odrzavanje ira�kih aviona Mig.
(...)


Die Tageszeitung - Berlin

IMPERIJA IMA VAZALE, A NE SAVEZNIKE
Ignacio Ramonet
Berlin, 11. oktobra - Imperija ima vazale, a ne saveznike. Ovu istorijsku stvarnost je ve�ina drzava �lanica EU o�igledno zaboravila. Mada su u principu suverene, one ipak dozvoljavaju da pod pritiskom Va�ingtona budu uvu�ene u pripreme za rat protiv Iraka, te da zauzmu zalosnu poziciju satelita. Bilo je puno rasprava o tome �ta se nakon atentata 11. septembra 2001. godine promenilo u me�unarodnoj politici. To znamo od objavljivanja nove "Strategije za nacionalnu bezbednost Sjedinjenih Drzava" 20. septembra ove godine. Na vrhu geopoliti�ke svetske tvorevine nalaze se SAD sa svojom "neuporedivom vojnom silom" koje ne oklevaju da u slu�aju potrebe deluju same" kako bi protiv terorista kao i otpadni�kih drzava upotrebile "pravo na samoodbranu preventivnim delovanjem".
(...)


La Stampa - Torino

RASKOL U ZAPADNOM TABORU
Intervju sa Dzozefom Najom
Torino, 24. oktobra - "Ovako podeljeni, sa Evropom na strani golubova i Sjedinjenim Drzavama koje su se ve� u�an�ile spremne za rat, idemo na ruku Sadamu." Biv�i �ef Nacionalnog saveta za obave�tajnu delatnost i podsekretar za odbranu Sjedinjenih Drzava Dzozef Naj, koji je autor eseja "Paradoks ameri�ke sile", komentari�e mukotrpno su�eljavanje novog i starog kontinenta oko vojne intervencije u Iraku. Ira�ki rezim je, prvo narodnim plebiscitom, a zatim op�tom amnestijom za politi�ke zatvorenike i kriminalce, igrao na kartu propagande, ali razni me�unarodni podmatra�i tuma�e ovaj potez kao pokazatelj slabosti. "Raskol u zapadnom taboru bio bi poklon diktatoru u Bagdadu," kaze Naj.
(...)


Il Corriere della Sera - Milano

IZME�U SUKOBA I SUZIVOTA
Milano, 24. oktobra - Amerika ima na komodi tri knjige. �ita ih, ali �e na kraju izvu�i pouku samo iz jedne. Njen sadrzaj �e velikim delom odrediti sudbinu planete, mir ili rat u Iraku, savezni�tvo ili zategnutost sa Evropom, zatvaranje prema svetu ili dobronamerna hegemonija. Prelistajmo pazljivo ove tako klju�ne stranice koje govore o velikom delu na�e budu�nosti i budu�nosti na�e dece. Prva knjiga nosi naslov "Tragedija politike velike sile" autora Dzona Mir�ajmera. Sre�an vam povratak Makjaveliju! Mir�ajmer je, kao i on, ube�en da istorijskom tragedijom upravlja onaj ko koristi "fizi�ku silu", tj. vojsku, ekonomsku premo�, geografsku masu, milione gra�ana.
(...)


RFI - Pariz

KRIZA U AMERI�KO-NEMA�KIM ODNOSIMA
Frano Cetini�
Pariz, 23. oktobra - Nema�ko-ameri�ki odnosi prolaze kroz burno razdoblje. I ono �to je na prvi pogled izgledalo tek verbalnim ispadima u izbornoj kampanji u Njema�koj, to jest o�tre kritike ameri�ke politike prema Iraku koje je iznosio kancelar-kandidat Gerhard �reder, �ini se sve je vi�e dokaza za to da su izraz nove njema�ke vanjskopoliti�ke orjentacije. Da je kriza u njema�ko-ameri�kim odnosima trajnije naravi svjedo�e i dva napisa u dana�njem "Figarou", analize, ta�nije re�eno, koje potpisuju Henri Kisindzer, biv�i �ef ameri�ke diplomatije, i Alfred Groser, najpoznatiji francuski germanist, koji iznose dosta suprotne ocjene o naravi ove krize.
(...)



Одговори путем е-поште