Title: Message


Ko je junakinja Srem�evog romana

Zona je moja �ukunbaba!

Dragana Milovanovi�-Grgurevi� odlu�ila je da ispri�a porodi�nu pripovest na nagovor svojih Ni�lija. Rekli su joj: "Nemoj da nam otmu Zonu koja ja na�a"

Istinita pri�a o "Zoni Zamfirovoj" ipak se ne odigrava u Pri�tini, ve� u Ni�u! To zna�i i da ljubavni zaplet s kraja devetnaestog veka Sremac nikako nije pozajmio od svog prijatelja Nu�i�a, nego je li�no �uo za, kasnije, u pripoveci opisane doga�aja.

Naime, posle premijere najnovijeg filma Zdravka �otre na proteklom Ni�kom festivalu, u novinama su se pojavili napisi o "autenti�noj Zoni", Jevrosimi Kijametovi� koja je inspirisala Stevana Sremca da napi�e �uvenu pripovetku. Pisac je pri�u navodno �uo od Branislava Nu�i�a koji je 1895. godine bio srpski konzul u Pri�tini. Tamo se Nu�i� dru�io sa mnogim vi�enijim Srbima, a posebno sa �orbad�i Zamfirom Kijametovi�em, ocem trinaestoro dece. Me�u njima je bila i Jevrosima koju je otac iz milo�te zvao Zona. Devojka je, �to se u onda�nje vreme smatralo velikom sramotom, pobegla za Maksima, sina kujund�ije Koste Gapi�a.

Kad je Sremac zamolio velikog komediografa da mu dozvoli da knji�evno obradi pri�u, Nu�i� je pristao, ali pod uslovom da se u delu ne pominje Pri�tina, jer je u ku�i �orbad�i Zamfira "popio mnogo dobrih kafa". Sremac mu je na to odgovorio: "Odve��u ja tvoju Zonu u moj lepi Ni�. Ne�e je tamo ni ro�eni tatko prepoznati".

Mnogo godina kasnije, u prole�e 1952. Jevrosima Kijametovi� je u beogradskom Narodnom pozori�tu gledala premijeru "Zone Zamfirove". Prema svedo�enju njene unuke Nace Trajkovi�, na kraju predstave je bila veoma razo�arana i ljuta, jer se ona nikad nije udala za Maksima, ve� za Aleksu Grbi�a koji je poginuo prilikom pobune u Uro�evcu 1913. godine. �orbad�i Zamfir se zbog bruke �to je njegova �erka Jevrosima pobegla za Maksima preselio u Prokuplje gde je i umro. Zona je pak umrla u 75. godini u Beogradu i sahranjena na Novom groblju.

Usne kao merd�an

Tako ukratko glasi pri�a o Zoni koju su u poslednje vreme objavili mnogi listovi. Pored ove, postoji i teza profesora Pavla Popovi�a iz 1935. godine da se radnja romana "Zona Zamfirova" zapravo dogodila u Skoplju. Me�utim, ovih dana u redakciju "Ilustrovane Politike" je do�la Dragana Milovanovi�-Grgurevi�, donela nekoliko starih izbledelih fotografija, i ispri�ala nam jednu novu istinu.

- Zona je moja �ukunbaba Zojica - rekla nam je. - Morala sam da do�em i ispri�am vam ovu pri�u, jer je ceo Ni� bukvalno sko�io na mene: "Nemoj da nam otmu Zonu koja je na�a!"

Porodi�nu pripovest Dragana je �ula od bake An�e Popovi�, udate Dimitrijevi�.

Po dolasku u Ni� 1879. godine Stevan Sremac je upoznao uglednog veleposednika, trgovca i industrijalca Gavrila-Ganeta Jovanovi�a i njegovu prelepu �enu Zojicu - Zoj�e, k�er ni�kog �orbad�ije had�i Smiljana Jankovi�a. Ovo poznanstvo je preraslo u iskreno prijateljstvo. Posebnu naklonost koju je gajio prema Zojici, o �emu se u porodici Ganeta Jovanovi�a samo �aputalo, Sremac je ovekove�io u jednoj re�enici: "Imala je o�i kao kadifa, kosu kao svila, usne kao merd�an, zube kao biser, struk kao fidan, a sva je bila ono pravo ’zlatno materino’".

- Porodi�no se�anje "okrivljuje" samog �orbad�i Smiljana da je pred kraj �ivota ispripovedao Sremcu autenti�nu verziju doga�aja koji je potresao porodicu 1870. i 1871. godine, o �emu se jo� pri�alo u �ar�iji, a �iji su akteri bili sedamnaestogodi�nja Zojica i od nje petnaest godina stariji Gane - veli Dragana.


Sva je bila ono pravo "zlatno materino": glumica Katarina Radivojevi� kao Zona na filmskom platnu
Po dolasku u Ni� iz obli�njeg si�eva�kog sela Bandzareva, Gavrilo-Gane Jovanovi� je na�ao posao kod imu�nog had�i Smiljana Jankovi�a, �iji su se vinogradi i stotine hektara imanja prostirali prema Bubnju, Gorici i Gabrovcu. Simbol velike had�i Smiljanove mo�i bila je velelepna dvospratna ku�a sa doksatima i velikim dvori�tem koja se nalazila nedaleko od poznate palilulske Donine �esme u Episkopskoj ulici i neposredno se grani�ila sa tada�njom op�tinskom �kolom i Sabornom crkvom. Ovu ku�u u kojoj je �esto boravio, Sremac verno opisuje kao dom �orbad�i Zamfira.

Simpatije had�i Smiljanove porodice prema dobrom i vernom Ganetu splasle su onog trenutka kad je buknula ljubav izme�u njega i Zojice. Po�to im momak stale�ki nikako nije odgovarao, roditelji su nasilno poku�ali da �erku odvoje od voljenog, �to je izazvalo dramati�ne doga�aje u ku�i �orbad�i Smiljana. Da li je momak kompromitovao devojku kako bi primorao roditelje da je njemu daju, da li je devojka jednostavno pobegla pa roditelji pognuli glavu i blagoslovili brak ili se dogodila neka sli�na ujdurma, osta�e tajna, jer je porodica to ve�to krila i zatirala kao veliku sramotu.

Kakva god da je bila gu�va u domu had�i Smiljana, ljubav Zojice i Ganeta krunisana je 1871. godine brakom. Iz te veze je ro�eno sedmoro dece od kojih je roditelje nad�ivelo �etvoro: Katarina-Rinka, Jovan, Hristina i Dragoljub. Gavrilo Jovanovi� je ubrzo uve�ao had�i Smiljanov imetak i kao Gavrilo Smiljani�-Jovanovi�, trgovac, industrijalac i dobrotvor, ostavio dubok trag na dru�tvenoj mapi Ni�a svog vremena.

Ali, sre�no zapo�et �ivot Zojice i Ganeta nije potrajao. Potresena ve��u da joj je poginuo brat jedinac, Zojica umire 1884, u svojoj 31. godini, neposredno po ro�enju sina Dragoljuba. Posle njene smrti, Gavrilo Jovanovi� se ponovo o�enio, opet jednom Zojicom, i u tom braku dobio je pet sinova. Umro je 1902. godine, a njegovi brojni potomci danas �ive u Ni�u, Para�inu, Kragujevcu, Beogradu, Novom Sadu i Parizu.

Drama iza kulisa

- Stevan Sremac je bio u Ni�u za vreme Zoji�ine prerane smrti - pri�a Dragana Milovanovi�-Grgurevi�. - �etrnaest godina kasnije je pre�ao u Beograd. Iste godine nastaju prve poznate i sa�uvane skice likova za roman. "Zona Zamfirova" je objavljena odmah po Srem�evoj smrti, odnosno �etiri godine po�to je umro i s�m Gavrilo-Gane Jovanovi�.

Naravno, da bi sakrio prave aktere romana, Sremac im je pozajmio druga�ije kostime i nadenuo druga imena, pa je Zojica postala Zona, Gane - Mane, a had�i Smiljan - had�i Zamfir. Uprkos tome, kad je sredinom dvadesetih godina sada ve� pro�log dvadesetog veka u Ni� do�lo �uveno �vrgino putuju�e pozori�te sa predstavom "Zona Zamfirova", odigrala se prava drama iza kulisa. Naime, dok se ve�i deo brojne Ganetove porodice spremao da ide u pozori�te, pa su i zakupili ceo prvi red, jedan od njegovih mla�ih sinova je zaklju�io da je to ipak bruka za porodicu po�to ceo Ni� zna o kome je re�, "a i nije bilo sve tako kako se pretpostavlja", te je sa policijom do�ao u pozori�te, zabranio predstavu i glumce proterao iz grada.

Had�i Smiljan, Zojica i Gane su sahranjeni na Starom ni�kom groblju. Tokom bombardovanja u Drugom svetskom ratu spomenik je o�te�en i sklonjen. �to se velelepne had�i Smiljanove ku�e ti�e, nju je izme�u dva rata jedan od Ganetovih sinova iz drugog braka sru�io i napravio novu, "evropsku". Ni ona vi�e ne pripada ovoj porodici, jer je u me�uvremenu prodata.

Pored prelepe ljubavne pri�e koju je Sremac ovekove�io svojim delom "Zona Zamfirova", Zoji�inim i Ganetovim potomcima su ostale i brojne fotografije. Me�u njima, na�alost, nema i Zoji�inih. Me�utim, pri�a se da je �erka Katarina bila njena prava slika i prilika.

- Uskoro �emo se u Ni�u okupiti svi mi, deda-Ganetovi potomci, �ukununuci i praunuci - otkriva Dragana Milovanovi�- Grgurevi�. - Dava�emo stogodi�nji pomen od njegove smrti.

Sne�ana MILO�EVI�






http://www.politika.co.yu/

<<3c.jpg>>

Одговори путем е-поште