Title: Message
 
by                                                                           
Datum: 10 novembar 2002

Upozorenje:Ukoliko ste ovu poruku dobili gre�kom ili vi�e ne �elite da dobijate nove informacije i tekstove sa ARTEL GEOPOLITIKA pritisnite [EMAIL PROTECTED] i u rubrici "subject" napi�ite "unsubscribe".

 POVODOM REZOLUCIJE SAVETA BEZBEDNOSTI UJEDINJENIH NACIJA 1441 O IRAKU

Dr Milan Tepavac
Beograd, 10. novembar 2002. godine
[EMAIL PROTECTED]

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija usvojio je 8. novembra o.g. novu rezoluciju - 1441 - u vezi sa optu�bama da Irak proizvodi oru�je za masovno uni�tenje (hemijsko, biolo�ko i nuklearno). Irak mora da odgovori u roku od osam dana. Od Iraka se zahteva da odmah prestane sa proizvodnjom ovog oru�ja i da ga odmah uni�ti. Ukoliko se bezuslovno i odmah ne povinuje tim zahtevima, "izlo�ice se ozbiljnim posledicama" Do 8.decembra Bagdad mora predociti inspektorima i Savetu bezbednosti sve detalje o hemijskom, biolo�kom i nuklearnom vojnom programu, kontrolori ce najkasnije do 23. decembra u potpunosti obnoviti misiju u ovoj zemlji. Izgleda da je u rezoluciji po Irak i svet u celini najnepovoljnije to �to ona ostavlja slobodu Sjedinjenim Americkim Dr�avama da preduzme vojnu akciju ukoliko Irak ne bude po�tovao sve odredbe rezolucije. Po zajednickom stavu Rusije, Kine i Francuske procenu o stanju na terenu moraju da daju inspektori UN za razoru�anje. Amerikanci, izgleda, smatraju da su oni ti koji ce to procenjivati! Iracki ambasador pri UN pesimisticki je ocenio da rezolucija namece volju Va�ingtona svetskoj zajednici i da Iraku postavlja zahteve koji ce veoma te�ko biti ispunjeni. "Bagdad trenutno proucava tu rezoluciju i stav Iraka ce biti kasnije saop�ten. Medunarodna zajednica nije na istoj liniji sa americkim zlocincima", ocenio je iracki ministar inostranih poslova Nad�i Sabri.
Americki predsednik D�ord� Bu� i njegova administracija su u petak, neposredno posle usvajanja rezolucije, upozorili da ce tolerancija SAD biti ravna nuli za bilo kakav poku�aj ometanja inspektora za oru�je. Istovremeno, Pentagon je pripremao novi poziv trupama za mogucu invaziju na Irak Dva nosaca aviona vec se nalaze na mestu odakle mogu da gadjaju Irak, dok se jo� tri pribli�avaju regionu.
Pa�nju posmatraca takode privlaci i cinjenica da je rezolucija usvojena jednoglasno. Pored pet stalnih clanica Saveta bezbednosti (SAD, V. Britanija, Rusija, Kina i Francuska) za nju je glasalo i 10 nestalnih clanica (Irska, Kolumbija, Mauricijus, Norve�ka, Singapur, Bugarska, Kamerun, Gvineja, Meksiko i - Sirija). Pored Sirije, posmatraci su uperili svoj pogled posebno na Kinu. Ocenjuje se da njen glas za ovu i ovakvu rezoluciju predstavlja dramatican zaokret u spoljnoj politici Kine, a kao razlog se navodi sve veca �elja Kine za sve boljim odnosima sa SAD, kao i njen uocljivi sve veci pragmatizam u spoljnoj politici. Mi, Jugosloveni, bismo mogli ovde reci da taj i takav kineski pragmatizam za nas nije nikakva novost jer su ga Kinezi praktikovali i u odnosu na nas prilikom usvajanja rezolucija koje su se odnosile na nas.
Rezolucija Saveta bezbednosti 1441 je nepravedna, samovoljna i predstavlja veliku pretnju medunarodnom miru i bezbednosti. Nepravedna jer nije Irak jedina zemlja koja (verovatno) proizvodi hemijsko, biolo�ko i nuklearno oru�je. Tim oru�jem raspola�u pre svih upravo stalne clanice Saveta bezbednosti, Izrael i jo� ko zna koliko zemalja. A, eto, Irak je na udaru kao da je on jedini. Zbog toga nije mali broj onih koji veruju da se iza proklamovanih razloga koje SAD navode da bi opravdale svoju politiku prema Iraku kriju ustvari drugi razlozi a oni su - naftom bogato podrucje ne samo Iraka nego i �ire. Dakle, imperijalni ciljevi.

Vec vidjeno
Ova rezolucija jo� jednom pokazuje i dokazuje ono, vec videno, �to bi trebalo da je poznato odranije: da su Ujedinjene nacije prestale da budu ono �to su nekad bile i �to bi po svoj Povelji morale da budu, i da su postale instrument politike SAD. Tu gorku cinjenicu smo upravo mi najvi�e osetili na svojoj ko�i. Sa nekoliko svojih rezolucija u poslednjih desetak i ne�to godina Savet bezbednosti je, pod americkim pritiskom, pocinio te�ke zlocine protiv na�eg naroda i na�e dr�ave, kao �to to cini i navedenom rezolucijom i ranijim rezolucijama protiv Iraka usled kojih je iracki narod postradao, ukljucujuci i smrt preko 500.000 dece. Spomenimo samo one rezolucije koje su nanele najvi�e zla na�oj dr�avi na�em narodu.

(a) Rezolucijom 757 od 30. maja 1992. uvedene su sankcije bez presedana Saveznoj Republici Jugoslaviji koje se bez preterivanja mogu nazvati zlocinackim, samo zbog toga �to su se Srbi usudili da brane svoju dr�avu, Jugoslaviju, od secesionistickih zlocinaca koji su protivustavno i nasilno krenuli u oru�anu secesiju. Zato �to su tu secesiju isplanirali, organizovali, podsticali i aktivno pomagali oni koji su sebe proglasili za stvaraoce novog svetskog poretka, oni su odlucili da naprave pritisak na Savet bezbednosti da kazni Srbe �to su se usudili da ometaju imperijalisticko i zlocinacko cerecenje Jugoslavije i srpskog naroda. Ni to im nije bilo dosta, nego su dana 18. aprila 1993. usvojili novu, dodatnu rezoluciju, 820, kojom su poo�trene sankcije uvedene prethodnom rezolucijom koje su, time, postele genocidne u punom smislu te reci, jer se i�lo na fizicko i duhovno uni�tenje srpskog naroda samo zato �to se usudio da se brani od genocidnih nasrtaja na sebe.
(b) Rezolucijom 777 od 19. septembra 1992, bez ikakvog racionalnog razloga i samo zato �to su SAD tako �elele, preporuceno je Generalnoj skup�tini UN da suspenduje, ustvari da iskljuci, Jugoslaviju iz Ujedinjenih nacija, �to je kukavna Generalna skup�tine, pod americkom dirigentskom palicom i ucinila, i prihvatila. Tim rezolucijama je protiv Jugoslavije, jednog od osnivaca UN, pocinjen i dodatni zlocin time �to joj je osporen kontinuitet u odnosu na prethodnu dr�avu, SFRJ, koju su u krvi razorili, samo da bi mogli svoje secesionisticke tvorevine primiti u Ujedinjene nacije kao kobojagi nove nezavisne dr�ave. Rezolucijama 753 i 754 od 18. maja 1992, 755 od 20.maja i 817 od 7. aprila 1993. Savet bezbednosti priznao je secesionisticke entitete Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu za nezavisne dr�ave i preporucio Gneralnoj skup�tini da i ona to isto ucini. U medunarodnom pravu je zlocin davanje priznanja secesionistickim entitetima koji su "nezavisnost" stekli kr�enjem ustava i medunarodnog prava.
(c) Rezolucijom 827 od 25. maja 1993. osnovan je tzv. Medunarodni krivicni tribunal za sudenje pociniocima te�kih povreda medunarodnog humanitarnog prava na teritoriji prethodne Jugoslavije od 1. januara 1991. godine, iako Savet bezbednosti nema takvog prava po Povelji Ujedinjenih nacija. U praksi, taj "sud" postao je instrument nastavka genocidne politike protiv srpskog naroda i njegove satanizacije, i sredstvo izrugivanja sa medunarodnim pravom.
(d) Rezolucijom 1244 od 10. juna 1999. izvr�ene je, ustvari, legalizacija agresije NATO pakta i njgovih satelita na Jugoslaviju, a srpska i jugoslovenska pokrajima Kosovo i Metohija stavljena pod protektorat formalno Ujedinjenih nacija, a stvarno pod okupaciju od strane NATO pakta i SAD. Nakon te okupacije gotovo celokupno nealbansko stanovni�tvo je pobeglo sa Kosova i Metohije usled terora �iptarskih terorista, narkodilera i mafija�a, uz svestranu podr�ku okupatora.

Eto, to je u najkracem ono u �ta se pretvorio Savet bezbednosti i Ujedinjene nacije u celini. Postav�i sredstvo politike SAD on - umesto da bude glavni cuvar medunarodnog mira i bezbednosti �to mu je i du�nost po Povelji - postao je mo�da najveca pretnja medunarodnom miru i bezbednosti i pravnom poretku �to se vidi i iz njegove najnovije rezolucije o Iraku.

Kako onemoguciti samovolju Saveta bezbednosti?
Ne samo mi, nego ljudi �irom planete su zabrinuti zbog ovakvog stanja stvari. Upravo na dan usvajanja rezolucije o Iraku u Firenci su odr�ane demonstracije protiv takvog stanja stvari kakve se ne pamte: oko 450.000 ljudi iz citave Evrope je demonstriralo. Pored politickih akcija, raste nemirenje i u strucnim intelektualnim krugovima. U tim krugovima se uglavnom predla�e da se uvede pravna kontrola svih odluka Saveta bezbednosti. To bi znacilo da bi Savet bezbednosti morao pre nego �to neka njegova odluka stupi na snagu bio du�an da je dostavi odredenom telu, odredenom organu UN - na primer Medunarodnom sudu pravde - da oceni da li je predlo�ena odluka u skladu sa Poveljom i medunarodnim pravom. Mi smatramo da bi to bilo najprakticnije re�enje. Ne vidimo razloga za�to bi neko - osim onih koji od postojeceg stanja imaju koristi - bio protiv toga da jedno pravno, sudsko telo kontroli�e zakonitost u medunarodnim odnosima.


ARTEL GEOPOLITIKA je privatan, nezavisan i nelukrativan web site koji se izdra�ava od volonterskog rada nekolicine entuzijasta.
Ukoliko  vam se informacije koje ARTEL GEOPOLITIKA objavljuje dopadaju bili bismo zahvalni da nas podr�ite bilo kojom finansijskom kontribucijom ili kroz reklamiranje na na�em web site-u. Va�a pomo� bi�e upotrebljena za jo� kvalitetnije selektiranje informacija, njihovo br�e postavljanje na site i, �to smatramo mo�da i najva�nijim, prevodjenje najkvalitetnijih tekstova i na druge jezike.
Za dinarske uplate: �iro ra�un br. 40803-601-8-2289398
Za devizne uplate:  ARTEL- Eksimbanka- Beograd, devizna partija br. 27227

Одговори путем е-поште