| |
| |
|
| Pavle Bulatovi�
ubijen jer se nije pokorio zakonima mafije |
|
Na osnovu informacija do kojih su do�li,
anketni odbori su konstatovali da je Pavle Bulatovi� likvidiran jer
je predstavljao smetnju u nekim finansijskim malverzacijama i
mahinacijama, odolijevao pritisku da se sklope po vojsku �tetni
ugovori i odbijao da se pot�ini mafija�kim centrima mo�i
Savezni ministar odbrane Pavle Bulatovi� ubijen je
7. februara 2000. godine u beogradskom restoranu "Rad" kada su tada
nepoznati po�inioci iz automatskog oru�ja pucali na njega i njegove
prijatelje dok su mirno provodili ve�e, ne slute�i da zlo�ina�ka
ruka ne miruje, a jo� manje da ima razloga za ubistvo omiljenog i
kod svih po�tovanog vojnog ministra .
U zemlji kakva je na�a, u
kojoj kriminal caruje na svakom koraku i u kojoj gra�ani odavno, na
skoro svakodnevne likvidacije gledaju kao na uobi�ajenu pojavu,
vijest o ubistvu ministra odbrane Pavla Bulatovi�a do�la je kao grom
iz vedra neba| Kada se kriminalci razra�unavaju me�u sobom,
namiruju�i svoje prljave ra�une preko ni�ana, glas naroda obi�no
ka�e "neka ih �avo nosi, sami su odredili svoju sudbinu". Kada,
me�utim, na brutalan i svirep na�in nastrada �ovjek iz naroda, kakav
je uvijek i u svakoj prilici bio Pavle Bulatovi�, glas naroda se
pretvara u vapaj jer postaje sasvim o�igledno da �ivimo u zemlji u
kojoj se najve�e vrijednosti ne po�tuju, a ljudski �ivot postaje
najjeftinija roba na tr�i�tu koje su formirali i ozvani�ili
ljudi-zvijeri, bez ikakvog osje�aja za ne�to �to se zove savjest| A
glas naroda je glas Bo�ji, tako je uvijek bilo u zemlji odakle je
Pavle potekao, nose�i kroz �itav svoj �asni �ivot filozofiju
po�tenih rova�kih brda-da je istina sve, a borba za istinu i pravdu
jedini smisao bivstvovanja u varljivom svijetu gdje smo samo
slu�ajni prolaznici.
Pavle Bulatovi� je ubijen zbog istine za
koju se do poslednje sekunde �ivota zalagao ostavljaju�i za sobom,
pored svog �asnog imena i puta, amanet da se borba za istinu nastavi
jer jednom mora do�i kraj vladavini la�i i prevara, jednom mora i
ho�e glas naroda nadja�ati one koji ga uporno gu�e|
Istina o
najte�em politi�kom zlo�inu poslednjih godina u Jugoslaviji,
me�utim, ni poslije dvije godine od mu�kog ubistva ministra odbrane,
nije iza�la na vidjelo. Nadle�ne dr�avne, savezne, republi�ke i
vojne institucije, kao ni dr�avni tu�ioci i pravosudni organi nijesu
se ni jednim saop�tenjem oglasili i makar pokazali profesionalnu,
ako nijesu htjeli ljudsku, zainteresovanost, za rasvjetljavanje ovog
gnusnog zlo�ina !| Neizdr�iva je postala njihova inferiornost za sve
koji su poznavali pokojnog ministra, za njegove saradnike, partijske
drugove, za po�tene crnogorske gra�ane, �to je za njegovu porodicu
bolnije i od same njegove smrti...
Savezni parlament preuzeo
inicijativu
Kako je vrijeme neumitno prolazilo, a nekome
odgovaralo da istinu zata�ka vjeruju�i da �e sve prekriti zaborav,
Savezna skup�tina je prihvatila predlog poslani�ke grupe Srpske
radikalne stranke, od 6. septembra 2001. godine, za formiranje
anketnih odbora za utvr�ivanje �injenica i okolnosti vezanih za
ubistvo Pavla Bulatovi�a. Vije�e republika je 27. septembra donijelo
odluku o obrazovanju i sastavu Anketnog odbora u �iji sastav su u�li
Mileta Bulatovi�, prof. dr Risto Trajkovi�, prof. dr Milovan Boji�,
Igor Mirovi�, Bo�idar Bojovi� i profesor Spasoje Kruni�. Istog dana
je u Vije�u gra�ana odlu�eno o formiranju Anketnog odbora ovog
tijela saveznog parlamenta, a za �lanove Odbora izabrani su Miodrag
�idi�, LJubi�a Jov�evi�, Veljko Odalovi�, �ivko �oklova�ki, �elidrag
Nik�evi�, Slobodan Guberini� i prof. dr Vojislav �e�elj. Anketni
odbor Vije�a republika konstituisan je 24. oktobra a za njegovog
predsjednika izabran je Igor Mirovi�, dok je za zamjenika imenovan
Mileta Bulatovi�. Za predsjednika Anketnog odbora Vije�a gra�ana,
22. novembra, izabran je prof. dr Vojislav �e�elj a za njegovog
zamjenika Slobodan Guberini�.
Anketni odbori su odlu�ili da sve
sjednice dr�e zajedno i da jedinstveno rade ne realizaciji
povjerenog im zadatka. Odr�ane su ukupno �etiri zajedni�ke sjednice
a u sklopu tre�e sjednice, koja je kontinuirano trajala od 9. do 21.
januara, obavljen je razgovor sa ve�im brojem aktivnih i biv�ih
visokih dr�avnih, vojnih i policijskih funkcionera. Saslu�ani su:
Geza Farka�, Milan �akovi�, Branko Krga, Aca Tomi�, Dragoljub
Ojdani�, Radomir Markovi�, Goran Petrovi�, Andreja Savi�, Aleksandar
Dimitrijevi�, Aleksandar Vasiljevi�, Mirko Kne�evi�, Jugoslav
KoDzopelji�, LJubomir An�elkovi�, Sini�a Borovi�, Vuk Obradovi�,
Svetko Kova�, Vlajko Stoiljkovi�, Branislav Obradovi�, Vidoje
Panteli�, Du�an Mihajlovi�, Milenko Er�i�, Branko �uri�, Miodrag
Guti�, Jovan �ekovi�, Momir Bulatovi�, Neboj�a Pavkovi� i Bo�ko
Bojovi�.
Na osnovu iscrpnih razgovora i razmatranja svih
raspolo�ivih �injenica, odnosno utvr�enih okolnosti, anketni odbori
su stekli u znatnoj mjeri vjerodostojnu sliku o uzrocima i motivima
ubistva, kao i neke podatke o mogu�im organizatorima i izvr�iocima
ovog te�kog krivi�nog djela.
Mihajlovic nudi nagradu, a
tvrdi da istraga nije u njegovoj nadleznosti
Anketni odbori su u
svom izvje�taju konstatovali da je ostvarena veoma slaba, ta�nije
minimalna, saradnja izme�u Uprave bezbjednosti, General�taba Vojske
Jugoslavije i Ministarstva unutra�njih poslova Republike Srbije, dok
izme�u ta dva organa i Ministarstva unutra�njih poslova Crne Gore
apsolutno nikakve saradnje nije bilo. Klju�ni oficiri vojnih
bezbjednosnih organa istakli su da im civilne strukture nijesu
pru�ile ozbiljniju pomo�, kao i da prikupljanje informacija i
obavljanje istra�nih radnji u ovom slu�aju pripada prevashodnoj
nadle�nosti MUP Srbije. Biv�i ministar MUP Srbije Vlajko
Stoiljkovi�, kao i sada�nji Du�an Mihajlovi� kategori�ki su tvrdili
pred anketnim odborima da rasvjetljavanje ubistva Pavla Bulatovi�a
nije u njihovoj nadle�nosti. Ministar MUP Srbije Du�an Mihajlovi�,
me�utim, nije mogao da objasni za�to je raspisivao nagradu od
300.000 njema�kih maraka onome ko policiji dostavi podatke o
Bulatovi�evom ubici, niti za�to se nadle�na slu�ba beogradske
policije bavi tim poslom.
Anketni odbori su ustanovili da su
organi vojne bezbjednosti postigli odre�ene rezultate u istrazi, dok
policija nije bukvalno ni�ta uradila. Visoki policijski funkcioneri
su tvrdili da nijesu imali pojma o podacima do kojih je do�la
Vojska, pri �emu je bila prisutna velika surevnjivost, prebacivanje
odgovornosti i izbjegavanje razgovora o delikatnijim �injenicama o
kojima se ve� mnogo znalo ili osnovano pretpostavljalo. Biv�i i
sada�nji �efovi Dr�avne bezbjednosti Srbije potvrdili su pred
anketnim odborima da se njihova slu�ba nikada nije bavila ubistvom
Pavla Bulatovi�a.
Odbio da se pot�ini mafija�kim centrima
mo�i
Anketni odbori su, prilikom razmatranja motiva ubistva
Pavla Bulatovi�a, u startu isklju�ili li�ne i motive privatne
prirode, dok su zaklju�ili da su politi�ki motivi ubistva mogu�i,
ali malo vjerovatni. Najvjerovatniji motivi za ubistvo saveznog
ministra odbrane su, prema izvje�taju anketnih odbora, finansijsko-
kriminalne prirode.
Na osnovu informacija do kojih su do�li,
anketni odbori su konstatovali da je Pavle Bulatovi� likvidiran jer
je predstavljao smetnju u nekim finansijskim malverzacijama i
mahinacijama, i odolijevao pritisku da se sklope po vojsku �tetni
ugovori i odbijao da se pot�ini mafija�kim centrima mo�i. Svjedoci,
sa kojima su anketni odbori obavili detaljne razgovore, potvrili su
da se Pavle Bulatovi� energi�no suprotstavljao sklapanju sumnjivih i
po vojsku i dr�avu �tetnih poslova, a poslednji takav posao
sklopljen je poslije njegovog ubistva.
Nerasvijetljen je,
pritom, ostao slu�aj privatne firme "Target" iz Beograda i njenog
vlasnika Bruna Vlahovi�a, kojem je u toku rata, na ruke, ispla�eno
1. 250. 000 DM i 100. 000 dolara za neobavljeni posao. Anketni
odbori nijesu mogli da rasvijetle ni pritiske i okolnosti po pitanju
uvoza nafte u vrijednosti od 48.000.000 ameri�kih dolara, krajem
1999. i po�etkom 2000. godine, koji nije realizovan. Nerasvijetljene
su okolnosti neuspje�nog privatnog posredovanja u vezi sa naplatom
velikog duga na ime remontovanja brodova u RZ "Sava Kova�evi�" u
Tivtu, kao i nabavka medicinske opreme za VMA u Beogradu, u
vrijednosti 8.000.000 dolara, preko privatne firme "Interkom"
vlasnika Perice Popovi�a, kojom je Vojska Jugoslavije o�te�ena za
oko 1.500.000 dolara.
LJ. Radenovi�
(nastavi�e se)
Boks 1
Vlast se promijenila, mafija ostala ista
Anketni odbori saveznog parlamenta su, prilikom
saslu�avanja vojnih i policijskih generala, kao i visokih oficira,
konstatovali prisustvo velike doze straha. U izvje�taju se navodi da
jedan jedinstven mafija�ki centar nastoji da u potpunosti kontroli�e
legalnu i ilegalnu trgovinu naftom, naoru�anjem i vojnom opremom,
ljekovima i medicinskom opremom, cigaretama i drogom. �lanovi
anketnih odbora su, prema izvje�taju, podatke o ovome morali "kao
klije�tima da izvla�e iz saslu�avanih lica", �to pokazuje da se u
sferi savezne i republi�ke vlasti Srbije mnogo toga promijenilo u
protekle dvije godine, ali da je mafija ostala ista. U strukturi i
na�inu djelovanja mafije ni�ta se bitno nije promijenilo, personalni
sastav je gotovo identi�an a njihov ogroman uticaj na institucije
sistema itekako prisutan.
| |
