17/11/2002
�upanijski sud u Zagrebu nije osudio
biv�eg zapovijednika Jasenovca Dinka �aki�a, za zlo�ine genocida, za Jasenovac.
Pred Me�unarodnim krivi�nim tribunalom samo Srbi su optu�eni za zlo�ine
genocida. Postavlja se pitanje kvalifikacije zlo�ina genocida|
Dr Milan Bulaji�
ro�en je u Vilusima kod Nik�i�a. Knjigama "Usta�ki zlo�ini i
su�enje Andriji Artukovi�u: genocid nad pravoslavnim Srbima, Jevrejima i
Ciganima" (u �etiri toma) 1986, i "Misija Vatikana u Nezavisnoj Dr�avi
Hrvatskoj" 1992. dokumentovano je razotkrio sve zlo�ine nad srpskim
�ivljem u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata i ukazao na politiku i
�injenice koje su ih osmislile i realizovale.
Upravo u vrijeme kada je
Andrija Artukovi�, usta�ki zlo�inac, izru�en jugoslovenskim vlastima - po�ele su
se pojavljivati Va�e knjige sa dokumentima o zlo�inima nad Srbima u Drugom
svjetskom ratu. Da li je Artukovi� izru�en, izme�u ostalog, i zato da se ponovo
uznemire strah i savjest, �rtve i zlo�ini!
- Moje knjige o zlo�inima nad
Srbima u Drugom svjetskom ratu – "»Usta�ki zlo�ini genocida i su�enje Andriji
Artukovi�u" (�etiri tomna knjiga, u izdanju Rada 1998.) pojavile su se poslije
su�enja dr Andriji Artukovi�u, usta�kom ministru unutra�njih poslova.
Naime,
na su�enju Artukovi�u u�estvovao sam kao akreditovani slu�beni posmatra� Srpske
akademije nauka i umetnosti. Sa zaprepa��enjem sam utvrdio da zagreba�ki proces
Artukovi�u nije zaka�njeli »"jugoslovenski Nirnrnberg«", su�enje za naci-usta�ku
Nezavisnu Dr�avu Hrvatsku, za Jasenovac - sistem hrvatskih usta�kih logora
genocida. Artukovi�u nije su�eno za zlo�ine genocida, ve� za obi�na ubistva.
Ukratko, Artukovi�u nije su�eno za zlo�ine genocida nad pravoslavnim Srbima,
Ciganima (Romima) i Jevrejima, za te�ke ratne zlo�ine nad antifa�istima i
Hrvatima jugoslovenske orijentacije, Artukovi� je optu�en, su�en i osu�en za
zlo�ine koje nije izvr�io. Da bih dokazao sudsku farsu u Zagrebu, umjesto da
napi�em izvje�taj SANU morao sam napisati �etiri knjige (3194 strane). Nije se
radilo samo o presudi zagreba�kog suda, koju je potvrdio Vrhovni sud Hrvatske,
ve� i Vrhovni sud SFRJ.
Tako�e se postavlja pitanje za�to su SAD dale
gostoprimstvo usta�kom ministru policije Artukovi�u, iako su bili upoznati sa
njegovim zlo�inima, za�to vlada SAD nije izru�ila Artukovi�a kada je otkriveno
njegovo boravi�te u Kaliforniji, na osnovu slu�benog zahtjeva Vlade FNRJ od 31.
marta 1951, Odluke Slu�be za emigraciju i naturalizaciju SAD 9. maja 1951. o
pokretanju postupka deportacije Artukovi�a. Ameri�ki sudija Hal presudom od 3.
aprila 1956. odbija zahtjev za ekstradiciju sa obrazlo�enjem da je sve zlo�ine
Artukovi� izvr�io kao slu�benik vlade u vrijeme rata, da su u pitanju »"djela
politi�ke prirode«"|| U to vrijeme sam bio li�no uklju�en, u svojstvu sekretara
Ambasade u Va�ingtonu.
�upanijski sud u Zagrebu nije osudio biv�eg
zapovijednika Jasenovca Dinka �aki�a, za zlo�ine genocida, za Jasenovac. Pred
Me�unarodnim krivi�nim tribunalom samo Srbi su optu�eni za zlo�ine genocida.
Postavlja se pitanje kvalifikacije zloi�na genocida|
Potom je po�eo rat.
Da li su Va�e knjige doprinijele �estini toga rata!
- Ne samo da nijesu
doprinijele �estini rata, nego vjerujem da se postupalo po istra�ivanjima istine
u mojim knjigama, ne bi do�lo do oru�anih sukoba, da ne bi do�lo do obnavljanja
zlo�ina genocida, da ne bi bili tako krvavi.
Na �emu sada radi dr Milan
Bulaji�, istra�iva� zlo�ina protiv �ovje�nosti!
- U cilju utvr�ivanja
istine, depolitizacije, na mjesto me�usobnog optu�ivanja Srba i Hrvata, inicirao
sam odr�avanje me�unarodnih konferencija za istinu o Jasenovcu. Prva je odr�ana
u NJujorku 27-31. oktobra 1997. Na toj konferenciji je prvi put u SAD prikazana
izlo�ba o Jasenovcu, pokrenuto gonjenje, ekstradicija i su�enje 1999. u Zagrebu
biv�em zapovijedniku Jasenovca, koji je �ivio slobodno i udobno u Argentini. Na
Drugoj, odr�anoj u Banjaluci i Gradini, 8-10. maja 2000, poslije odbijanja od
strane Hrvata da zajedni�ki radimo na utvr�ivanju istine, obrazovana je
Me�unarodna komisija za istinu o Jasenovcu, na �elu sa prof. dr Bernardom
Klejnom iz NJujorka. Sada smo u�li u operativnu fazu priprema Tre�e me�unarodne
konferencije "»Jasenovac – Anatomija koncentracionih logoira u Hrvatskoj
(1941-1945)"«, koja �e se odr�ati u Jerusalimu 29-30. decembra 2002. Na ovu
konferenciju su pozvani, pored �lanova Me�unarodne komisije, stru�njaci iz
Zagreba, Sarajeva, svi zainteresovani.
Zamisao je da se utvrde istorijski
uzro�nici zlo�ina na jugoslovenskim prostorima (imperijalisti�ki planovi velikih
sila, projekti »velikih nacionalnih dr�ava« na Balkanu, uloga religije, itd.),
istorijsko-demografska istina o broju Srba, Hrvata, Albanaca, Bugara, Rumuna,
Francuza i drugih 1900. i uporedi sa stanjem 2001.godine. Ovu inicijativu su
podr�ali akademici Milorad Ekme�i� i Vasilije Kresti�, Institut za noviju
istoriju Srbije (dr Mom�ilo Mitrovi�), Institut za savremenu istoiriju (dr
Nikola Popovi�), Istorijski institut (dr Slavenko Terzi�), Vojno istorijski
institut (puk. dr Miloje Pr�i�), Geografski fakultet u Beogradu (prof. dr Jovan
Ili�) i dr.
U ovom trenutku Srbi su optu�eni za zlo�in – pojedina�ni i
kolektivni. Da li od Vas, kao eksperta, neko tra�i savjete ili podatke!
-
Muslimanska BiH tu�ila je 1993.godine SRJ, JNA i srpski narod Me�unarodnom sudu
pravde, �iji je Statut sastavni dio Povelje UN, za zlo�ine genocida. SRJ je
povukla protiv - tu�bu. Pred Me�unarodnim sudom pravde novembra 2002. poveden je
postupak. U Sarajevu je objavljena knjiga o ovoj tu�bi »"Bosanski narod
optu�uje« Srbiju". Radi se o od�teti od 80 milijardi dolara. Vlada Republike
Hrvatske je, pored �injenice da je poslije "«Bljeska«" i »"Oluje«" u Hrvatskoj
od 12,6 (1991) ostalo samo 4,05 procenata srpskog stanovni�tva, podnijela tu�bu
pred istim sudom za zlo�in genocida.
Pred Me�unarodnim kriv�inim tribunalom
za prethodnu Jugoslaviju podnijete su tu�be za genocid protiv predsjednika
Republike Srpske dr Radovana KaraDzi�a i dr Biljane Plav�i�, protiv predsjednika
SR Jugoslavije Slobodana Milo�evi�a, predsjednika Republike Srbije Milana
Milutinovi�a. Komandant srpske Drinske divizije, general Radisav Krsti� je
osu�en na 46 godina za zlo�ine genocida.
Me�unarodni tu�ilac Karla del Ponte
tvrdi da je u pitanju individualna a ne kolektivna odgovornost srpskog naroda.
Sa stanovi�ta me�unarodnog prava u pitanju je odgovornost dr�ave SRJ, osnov za
postavljanje od�tetnih zahtjeva od strane BiH i Republike Hrvatske u milijardama
dolara, pitanje opravdanosti opstanka Republike Srpske – »entiteta osnovanog na
genocidu.
Na velikim ameri�kim univerzitetima u okviru nau�nih centara za
me�unarodne studije, studije holokausta i genocida, raspravlja se o "»genocidu u
Bosni«", na kojima se po pravilu optu�uju Srbi. O zlo�inima genocida nad Srbima
u Prvom i Drugom svjetskom ratu, o obnavljanju genocida nema ni rije�i.
Predlagao sam, na primjer, �im knjiga iza�e da se sazove konferencija za
�tampu ili okrugli sto, u cilju utvr�ivanja �injeni�ne istine, pozove autor,
ameri�ki, srpski, hrvatski, muslimanski, jevrejski i svi zainteresovani
stru�njaci.
Za Tre�u me�unarodnu konferenciju o Jasenovcu, na primjer, jo�
uvijek vodim borbu da se obezbijede minimalna sredstva, �ak ispod vrijednosti
oglasa u "NJujork tajmsu".
Predlog za me�unarodni nau�ni skup »"Genocid u
DZDZ vijeku na prostoru jugoslovenskih zemalja", kao �to sam naveo dobio je
stru�nu i verbalnu podr�ku, ali je organizacioni odbor bio prinu�en drugi put da
odlo�i odr�avanje, od novembra na mart 2003. godine (Savezni sekretar za nauku
obezbijedio je 100.000, a republi�ki ministar 60.000 dinara, �to nije dovoljno
ni za doma�i nau�ni skup, sa objavljivanjem zbornika radova)
Da li je u
svemu ovome iko i�ta nau�io!
- U istinu se svi kunu. Oni koji imaju
odlu�uju�u ulogu imaju »svoju« istinu. Istina se politizira. Kada sam zavr�io
rukopis dvotomne knjige »"Misija Vatikana u Nezavisnoj Dr�avi Hrvatskoj"«, ponio
sam rukopis u Vatikan. Primili su me drugi put kada sam diplomatskim putem
akreditovan za istra�iva�a doga�aja u Drugom svjetskom ratu. Rekao sam da
rukopis predstavlja optu�nicu protiv Vatikana i zamolio da prije objavljivanja
isti pregledaju i sve �to mi poka�u da ne odgovara istini da �u pred njima
izbaciti iz rukopisa. Jednovremeno sam zatra�io na uvid dokumenta za koja sam
kroz arhive Rima, Pariza, Londona i Va�ingtona utvrdio da se nalaze u Vatikanu.
Perfekt Archivio Segreto Vaticano, monsinjor Metzger je odbio sve �to
dokumentuje zbivanja poslije 1922, od pontifikala Pija DZII. Nije vrijedjelo
moje pozivanje na Sveto pismo, Istina �e vas izbaviti (Jevan�elje po Jovanu
8,32). Razgovor je zabilje�en u poglavlju "»Poku�aj dijaloga sa Vatikanom«"
(knjiga I, str 58-82)
Mo�ni mediji i dalje plasiraju (ne)istine koje njima
odgovaraju na takav na�in da demanti gube snagu.
Godinama se ve� vodi
rasprava o saradnji Jugoslavije i Republike Srpske sa Me�unarodnim krivi�nim
sudom za prethodnu Jugoslaviju u Hagu (koji se pogre�no u medijima naziva
"»Ha�ki sud«", �to pripada Me�unarodnom sudu pravde). Saradnja pod pritiskom
»me�unarodne zajednice«, na �elu sa SAD, koje odbijaju da i jedan ameri�ki
vojnik mo�e biti izveden pred Me�unarodni krivi�ni sud UN, svodi se na izru�enje
najve�ih dr�avnih i politi�kih funkcionera.
Trebalo bi shvatiti da
istra�ivanje i utvr�ivanje istine, zasnovane na provjerenim �injenicama, mora
biti iznad ideolo�kih, politi�kih partijskih gledi�ta, kao pitanje od �ivotnog
nacionalnog i dr�avnog interesa, budu�nosti svih naroda na ovim podru�jima.
Lidija Laki�
http://www.glascrnogoraca.cg.yu/
