|
Profesor dr Branko Horvat, autor je tridesetak knjiga i vi�e stotina
�ianaka u doma�im i stranim nau�nim �asopisima, a njegovi radovi su do
sada prevedeni na sedamnaest jezika. Osim "profesure" na mati�nom
Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (na kojem je nakon dolaska HDZ na vlast
"prisilno umirovljen"), dr�ao je stalna ili povremena predavanja na gotovo
svim najuglednijim univerzitetima u svetu, a bio je profesor i na
univerzitetima u Beogradu, Ljubljani i Titogradu. Predavao je ekonomsku
teoriju, planiranje, privredni razvoj, komparativne ekonomske sisteme,
politi�ku teonju. Neke su mu knjige najpre objavljivane u svetu, a onda u
zemlji. Njegova knjiga "Politi�ka ekonomija socijalizma", koje je 1982.
godine objavljena u SAD i Velikoj Britaniji, bila je godinu dana kasnije
nominirana za Nobelovu nagradu za ekonomiju, a u SAD je bila progla�ena
knjigom godine. Tek je nakon toga objavljena u Zagrebu. Ta je knjiga
pro�le godine prevedena i objavljena i u Kini.
U Hrvatskoj je bio politi�ki aktivan i u protekloj deceniji, bio je
osniva� i predsednik Socijaldemokratske unije.
Ovih je dana (prvi put nakon raspada SFRJ), i u Zagrebu je objavljena
jedna Horvatova knjiga, �to je i bio povod za ovaj razgovor. Re�je o
populamo pisanoj knjizi pod naslovom "Kakvu dr�avu imamo i kakvu dr�avu
trebamo", koja je namenjena i �iroj �itala�koj publici.
Vrlo ste kriti�ni prema samom pojmu tranzicije, posebno na
prostorima biv�e Jugoslavije. Mo�ete li to pojasniti?
- Tranzicija je od po�etka, dakle, od 1990. godine, reklamirana kao
prelaz od sovjetskog, centralnog i administrativnog planiranja na zapadnu
tr�i�nu privredu. �injenica je, me�utim, da smo mi u biv�oj Jugoslaviji
centralno, administrativno planiranje napustili jo� 1950. godine i da smo
imali tr�iste. U �ezdesetim je godinama, na primjer, u Oksfordu bila
napravljena jedna komparativna studija funkcioniranja tr�i�ta po kojoj se
Jugoslavija na�la negdje izme�u Njema�ke i Japana. Prema tome, Jugoslavija
je do�ivjela svoju tranziciju na tr�i�nu privredu nakon predaje privrednih
poduze�a na upravljanje radnicima. Od 1952. godine do�loje do postupnog
smanjivanja dr�avne dominacije i u toj su tranziciji u narednim godinama
postignuti takvi rezullati o kojima sve sadasnje tranzicijske zemlje mogu
samo sanjati. Jugoslavija je ostvarivala najbr�i privredni rast u Evropi i
u 46 godina presko�ila trinaest stolje�a razvoja iz svoje pro�losti.
Ta tranzicija u biv�oj Jugoslaviji uglavnom se ne spominje, a
onda ni njeni rezultati...
- Ove je godine, na primjer, Svjetska banka objavila svojevrsnu analizu
tranzicije u svim zemljama, u kojoj se nigdje nijednom rje�ju ne spominje
tako efikasna jugoslovenska tranzicija iz 1950. godine, niti se - me�u 200
raznih izvora - navodi i jedan iz Jugoslavije. To pokazuje da se ne radi o
tranziciji, nego o nastupu me�unarodnih institucija koje su ideolo�ki
orijentirane, kojima je stalo jedino do pro�irenja kapitalizma i uzimanja
profita za svoje kompanije.
Ali kakvi su, ipak, rezultati ove nove "tranzicije" u zemljama
biv�e Jugoslavije?
- Nagla�avam da se u slu�aju zemalja koje su se osamostalile raspadom
biv�e Jugoslavije ne radi ni o kakvoj tranziciji, ve� o restauraciji
starog re�ima i o restauraciji ne nekog drugog, ve� grabe�nog kapitalizma
iz vremena monarhisti�ke Jugoslavije, zbog kojeg je i do�lo do socijalne
revolucije. Tamo smo se vratili i na�li na repu Evrope - i po stopi rasta,
i po �ivotnom standardu, i po nezaposlenosti, i po drugim pokazateljima.
Sve zemlje sa prostora biv�e Jugoslavije u proteklih su 10 godina
pro�ivljavale i pro�ivljavaju dublju privrednu krizu nego je bila svetska
ekonomska kriza u tridesetim godinama pro�log stolje�a. To se mo�e vidjeti
i na grafikonu:
Hrvatska je, na primjer, ispod linije SAD 1930. godine: u SAD je u to
vrijenie bilo 25 odsto nezaposlenih, koliko ih danas ima i Hrvatska,
ameri�ka je industrija bila prepolovljena, a to je i hrvatska itd. U
Hrvatskoj je, po mojoj ra�unici, upropa�teno oko deset godi�njih proizvoda
industrije!
Razlikuje li se ipak situacija u Sloveniji od one u drugim
zemljama biv�e Jugoslavije?
- U Sloveniji se pokazao efekat jugoslovenskog samoupravljanja, budu�i
da je ono u njoj bilo razvijeno. Slovenija je na druga�iji na�in izvela i
privatizaciju. No, problem je �to je izgubila jugoslovensko tr�i�te, koje
je, dodu�e, kompenzirala izvozom u Evropu, ali ne sasvim. No, upozorit �u
na jedan podatak koji pokazuje da je i Slovenija, iako ima bolju situaciju
od drugih tranzicijskih zemalja, jo� uvijek u lo�ijoj situaciji od one
koju je nekada imala. Prije raspada SFRJ imala je stopu nezaposlenosti
ispod jedan odsto, a nakon raspada nezaposlenost se u njoj pove�ala za
osam puta. Danas ima stopu nezaposlenosti oko jedanaest odsto.
Kako se u Hrvatskoj pona�ala biv�a (hadezeovska) vlast, a kako
se pona�a sada�nja?
- Biv�i je Tu�manov hadezeovski re�im na sve na�ine nastojao izbrisati
tragove poluvjekovne socijalisti�ke izgradnje i ponovno uspostaviti
kapitalizam. Bio je lopovski re�im u svakom pogledu, omogu�io je boga�enje
malog broja "podobnih" pojedinaca, stvorio tajkune i politi�ku oligarhiju.
Razorio je privredu, izveo tzv. pretvorbu i privatizaciju, poistovjetio
dru�tveno vlasni�tvo sa dr�avnim da bi ga dr�ava mogla pnsvojiti i onda
prodavati u bescijenje itd. Sada�nji re�im nije lopovski re�im, nosioci
politi�ke vlasti nisu upleteni u kriminal, ali jo� nije ni stabilan
gra�anski re�im. �to�ta u njemu ne funkcionira. A �to se ti�e ekonomije,
sada�nja vlast vodi istu politiku kao ona pro�la. Nastavliena je pretvorba
po istim kriterijima kao u vrijeme Tu�manove vladavine. Prema inozemstvu
se i sada�nja vlast odnosi sluganski. Sa MMF-om sklapa stand-baj
aran�mane.
Usporedbe radi, re�i �u da Jugoslavija (SFRJ) nikada nije imala
stand-baj aranzmane sa MMF-om. Ti se aran�mani rade jedino za zemlje koje
ne znaju voditi ekonomsku politiku, pa im onda MMF name�e samoregulaciju.
Kod nas MMF dolazi svakih nekoliko mjeseci da vidi da li smo ispunili
njegove zahtjeve. Tako da je, s jedne strane Hrvatska uni�tila planiranje
(nema zavoda za planiranje), a s druge strane planiranje joj obavlja
MMF!
Danas je najte�i dr�avni i dru�tveni problem - ekonomska politika koja
zemlju svodi na koloniju iz koje ljudi bje�e, a oni koji ostaju postaju
apati�ni, uvla�e se u sebe, masovno apstiniraju od svih izbora i tako
dalje...
Stoje li upozorenja nekih ekonomskih analiti�ara da bi hrvatska
privreda do kraja potonula bez novih milijardu dolara kredita
godi�nje?
- Ove je godine rast dru�tvenog proizvoda bio pet puta manji od obaveza
vra�anja preuzetih zajmova u inozemstvu. A to zna�i da se moramo dalje
zadu�ivati, ove godine za novih milijardu dolara. Hrvatska danas ima vi�e
nego �etiri puta ve�e zadu�enje u inozemstvu nego je ono bilo za vrijeme
Jugoslavije (SFRJ), a ono �e se idu�ih godina samo dalje pove�avati. To
zna�i da Hrvatska ide argentinskim putem i da se uskoro mo�e na�i u
situaciji kada vi�e ne�e mo�i otpla�ivati dugove.
Objavljen je podatak da je svaki gra�anin Hrvatske u ovom �asu
du�an oko 3.000 dolara.
- To je to�no i nije te�ko izra�unati - radi se o dugu ve�em od
trinaest milijardi dolara. Postali smo zarobljenici MMF-a i najpametnije
bi bilo da se od njega otka�imo i vlastitim snagama zaposlimo sada�nju
ogromnu masu nezaposlenih i zapo�nemo proizvodnju koja je uni�tena. Sva su
velika poduze�a, bez kojih nema razvoja, prakti�ki uni�tena.
�to mo�ete re�i o svojoj inicijativi za formiranje Balkanske
unije?
- Radi se o podru�ju od 50 do 150 milijuna stanovnika, dakle, o velikom
tr�i�tu koje bi u situaciji sada�njeg svojevrsnog ekonomskog imperijalizma
bilo od velikog zna�enja za sve zemlje koje bi u�le u tu Balkansku uniju,
koja se mo�e zvati i druga�ije.
Ko bi sve u nju u�ao?
- Sve balkanske zemlje, osim Gr�ke koja je u Evropskoj uniji. No, mogla
bi u�i Turska, koja ima vi�e od �ezdeset milijuna stanovnika i ogromno
tr�i�te.
Budu�i da putujem u Beograd i da �u se vjerojatno susresti sa kolegom
Miroljubom Labusom, koji vodi resor vanjske trgovine, poku�at �u ga
nagovoriti da po�ne razmi�ljati o toj ideji. Razgovarat �u i sa nekim
kolegama u drugim sredinama.
�ini se da Hrvatska ne pokazuje neki interes za tu
ideju?
- Na�a vlada ho�e i ne�e. Ne shva�a koliko bi to bilo va�no i za
regeneriranje privrede. Ona i ina�e ne shva�a koliko je va�no formirati
tr�i�te na koje �e mo�i izvoziti hrvatska poduze�a. A kako �e organizirati
to tr�i�te na primjer u Srbiji, kada izmedu Zagreba i Beograda nema �ak ni
avionske linije! �itav je njezin prilaz sada�njoj situaciji potpuno
provincijski! Ako se sada�nja situacija svejedno da li u Hrvatskoj,
Srbiji, Bosni i Hercegovini i drugdje, uporedi s onom kakva je nekada bila
u Jugoslaviji (SFRJ), vidi se daje sve oti�lo unazad i da nekadasnja
Jugoslavija, koja je bila u svjetskom vrhu, sada ima nasljednike koji su u
tzv. zapadnom Balkanu! A tamo se nalaze sve one zemlje koje ne mogu u
Evropsku uniju.
"Blic" | 
