Ustavni sud Srbije odlučivao o odredbama Zakona o izboru predsednika

Nataša Mićić ne odlučuje da li će raspisati izbore

Beograd - Ustavni sud Srbije na jučerašnjoj sednici ustanovio da je neustavan stav 3. člana 5z Zakona o izboru predsednika, kojim se ostavlja mogućnost predsedniku Skupštine da nakon neuspelih izbora odluči u roku od 60 dana o raspisivanju novih izbora.
Odbijen je predlog za ocenu ustavnosti odredbi Zakona o izboru predsednika koje propisuju izborni cenzus, jer Ustavom nije uređeno to pitanje, već je ostavljena mogućnost zakonodavcu - većini u Skupštini Srbije da uređuje to pitanje.

Vratiti mandati poslanicima
Predsednik Ustavnog suda Srbije Slobodan Vučetić odgovarajući na novinarsko pitanje šta će sud učiniti, jer Skupština Srbije još nije sprovela odluku USS o vraćanju mandata poslanicima, odgovorio je da očekuje da to uradi u najkraćem roku.
Sudija Vučetić je napomenuo da je Administrativni odbor Skupštine pokrenuo to pitanje, ali da nije bilo zasedanja Skupštine u toku leta i da po redovnim terminima počinje sa radom u oktobru. Naglasio je da USS ima zakonske mehanizme da omogući sprovođenje svoje odluke, ali da ne veruje da će to biti potrebno, jer očekuje od državnih organa, a posebno Skupštine da poštuje odluke Ustavnog suda.

U referatu sudije Bose Nenadić, koji je jednoglasno usvojen navodi se da predsednik Narodne skupštine Srbije u slučaju neuspeha predsedničkih izbora ne odlučuje ni da li će raspisati predsedničke izbore, ni o roku kada će biti raspisani, već je njegova odluka deklarativne prirode i odnosi se samo na to da li su ispunjeni svi zakonski i ustavni uslovi za raspisivanje izbora. Navodi se još da rok za raspisivanje novih izbora za predsednika, u slučaju neuspeha, treba naći u ustavnim odredbama i sistemskom tumačenju slučajeva, koje Ustav propisuje, a ne u ovlašćenju predsednika Skupštine, koji vrši dužnost predsednika, da samostalno raspisuje izbore.
Sudija Nenadić je napomenula da situacija u kojoj ista osoba istovremeno obavlja funkciju predsednika Skupštine i predsednika države na duži vremenski period, nije u skladu sa ustavnim principom podele vlasti. Ona je u referatu iznela stav da Ustav dopušta predsedniku Skupštine da obavlja sve nadležnosti predsednika države i da nema ograničenja u tom pogledu.
- U Ustavu nema odrebe koja uređuje šta da se radi u slučaju neuspeha dva izborna ciklusa za predsednika Srbije, ali iz ustavne suštine postoji obaveza da se izbori raspišu u najkraćim mogućim rokovima. Kada izbori nisu uspeli drugi put, doneta je Ustavna povelja i planirano je da do 4. avgusta budu doneti ustavi članica državne zajednice - rekao je predsednik USS Slobodan Vučetić na konferenciji za novinare koja je održana posle sednice.
Na naše pitanje da li skupštinska većina može da promeni Zakon o izboru predsednika nakon što su raspisani izbori, sudije su jednoglasno rekle da ne postoje zakonska ograničenja, koja bi onemogućila promenu, ali da je to neprimereno demokratskim zemljama i da bi takva promena bila prvorazredni skandal. Napomenuli su da je to urađeno prošli put između dva izborna ciklusa, kada je ukinut cenzus za drugi krug. Tada je postojala saglasnost političkih protivnika da se promeni Zakon za izbor predsednika, ali nije postignuta saglasnost kakve promene treba sprovesti.
Ustavnu inicijativu za ocenu ustavnosti odredbi Zakona o izboru predsednika Srbije koje su stupile na snagu 5. novembra prošle godine podnela je Demokratska stranka Srbije.
Jučerašnje odluke Ustavnog suda stupiće na snagu danom objavljivanja u Službenom glasniku. V. Z. Cvijić

http://www.danas.co.yu/

Одговори путем е-поште