Ostrvo tuge u Krnjači
Velika je stvar što su ovi ljudi sklonjeni, ali život ovde bitno odudara od elementarnih ljudskih potreba, kaže za „Dnevnik” predstavnik UNHCR-a Udo Janc. - Radimo na dobijanju povoljnih kredita za stambeno zbrinjavanje izbeglica,
obećava republički komesar za izbeglice Ozren Tošić
Sporazum o povratku izbeglica koji je u ponedeljak potpisan u Beogradu
između Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore pružio je novu nadu ljudima koji
već čitavu deceniju pokušavaju da nastave život iskidan ratnim strahotama i da
kolektivne centre, konačno posle jedne decenije, zamene sopstvenim krovom nad
glavom.
U Srbiji, kako tvrdi za naš list
republički komesar za izbeglice Ozren Tošić, ima 278.000 izbeglica, od toga
90.000 iz Bosne i Hercegovine, a uz njih još 205.000 interno raseljenih lica sa
Kosova.
Izbeglički kamp u
beogradskom naselju Krnjača, gde u neuslovnim sobama od 12 kvadrata, bivših
radničkih baraka žive čak i šestočlane izbegličke porodice, u poplavi velelepnih
luksuznih zdanja koja kao pečurke niču svuda po srpskoj prestonici i širom
Srbije, izgleda kao noćna mora. Teške sudbine 535 izbeglica smeštenih u Krnjači
duboko su potresle i ministra za ljudska prava Rasima LJajića, njegovog
bosanskog kolegu Mirsada Keba i predstavnika UNHCR-a u BiH Uda Janca, prilikom
prekjučerašnje posete centru. Enterijer montažnih baraka, u čijem centralnom
delu dominiraju zajedničko kupatilo i zahod, hodnici zatrpani pohabanom obućom i
izbegličke sobe prepune sirotinjske imovine spakovane u kartonske kutije
naređane do plafona, iznenadne posetioce ostavljao je bez reči. Uda Janca,
zatekli smo u razgovoru sa sedamdesetšestogodišnjom staricom Milevom, izbeglicom
iz Knina.
|
Izbeglice iz Srbije i Crne Gore u Bosni Ministar Rasim LJajić kaže da Srbija i Crna Gora ima 6.100 izbeglih
građana u Bosni. |
-
Velika je stvar što su ovi ljudi sklonjeni, ali život ovde bitno odudara od
elementarnih ljudskih potreba - konstatovao je Janc za naš list. - Sasvim sam
ubeđen da će vlasti BiH pomoći svima onima koji istinski žele da se vrate, kao i
da će vlasti Srbije i Crne Gore pomoći onima koji odluče da se integrišu. Ozren
Tošić precizirao je za naš list da su u proteklom periodu zatvorena 132
kolektivna centra.
– Trenutno u kolektivnom smeštaju ima 19.000 izbeglica.
Jedan od naših najvećih zadataka jeste da obezbedimo pojedinačni smeštaj i za
ljude koji nemaju ni ekonomske ni fizičke snage da sebi obezbede tako nešto.
Radimo na dobijanju povoljnih kredita od banke Saveta Evrope za stambeno
zbrinjavanje izbeglica i verujemo da će pravo da ih dobiju imati i izbeglice u
podstanarskom smeštaju - najavio je Ozren Tošić. Velika obećanja političara,
međutim, odudaraju od realnosti o kojoj nam je govorio upravnik izbegličkog
centra u Krnjači Milorad Bober. On je ukazao da se pomoć izbeglicama svakodnevno
drastično smanjuje.
– Kako sam obavešten, sva pomoć prestaće za koji mesec, a
ove zime sigurna je samo pomoć u nafti za grejanje. Da li će i do kada izbeglice
dobijati tri besplatna obroka, još uvek se ne zna - kaže Bober.
On je
skrenuo pažnju javnosti da su u Krnjači uglavnom smešteni bolesni ljudi i da
retko ko od njih radi da bi mogao da preživi bez pomoći.
Bosanski ministar Mirsad
Kebo rekao je da je došao da bi lično pozvao izbegle iz BiH da se vrate svojim
kućama.
– Bosna i Hercegovina ima državnu strategiju koja predviđa povratak
još oko 350.000 izbeglica, opravku 50.000 uništenih kuća. Stvorili smo fond za
povratak i uzećemo kredit od Evropske banke za razvoj za opravku kuća. Bosna i
Hercegovina je učinila veliki napredak po pitanju vraćanja imovine, ali ima
mnogo toga da se uradi u oblasti obrazovanja, zdravstvene zaštite i penzionog
osiguranja. Bezbednosna situacija u BiH je dobra, a povratak više nije
političko, nego pitanje preživljavanja, jer sem kuće ljudima treba posao, a za
sve to potrebna nam je pomoć UNHCR i EU - naglasio je Kebo.
|
Podrška Mesićevom predlogu Ministar za ljudska prava i izbeglice BiH Mirsad Kebo rekao je za
“Dnevnik” da podržava inicijativu hrvatskog predsednika Stjepana Mesića da
se izbeglički problem rešava globalno. |
Ministar Rasim LJajić je podsetio da Srbija i Crna Gora ima najveći broj
izbeglica i raseljenih u Evropi i izražen problem nezaposlenosti. – Nakon
ovolikih godina problemi izbeglica ne mogu se rešavati samo kroz humanitarnu
pomoć, niti kao država možemo da živimo od humanitarne pomoći. Nisu prioriteti
održavanje konferencija, nikakvi seminari o ljudskim pravima. Priče o ljudskim
pravima neće ni za jotu poboljšati život ovih ljudi, njima treba konkretna pomoć
- naglasio je LJajić.
On je najavio da će država ubuduće usmeravati u
različite programe integracije pet miliona dolara, koliko je ranije trošeno na
kolektivne centre koji su u međuvremenu zatvoreni. On je apelovao za pomoć za
što veći broj projekata koji će unaprediti ekonomske pretpostavke za život u
Srbiji i rešavanje izbegličkih problema.
Mada su sva ova obećanja padala kao
melem na izmučene izbegličke duše, po odlasku visoke delegacije, kolektivni
centar u Krnjači povratio je izgled ostrva na koje će retko ko ponovo
zalutati.
Jaska Jakovljević

