Title: Message
REŠAVANJE IZBEGLIČKIH PROBLEMA ZA HILJADE BESKUĆNIKA KAO PUSTI SAN

Ostrvo tuge u Krnjači

Velika je stvar što su ovi ljudi sklonjeni, ali život ovde bitno odudara od elementarnih ljudskih potreba, kaže za „Dnevnik” predstavnik UNHCR-a Udo Janc. - Radimo na dobijanju povoljnih kredita za stambeno zbrinjavanje izbeglica,
obećava republički komesar za izbeglice Ozren Tošić

Sporazum o povratku izbeglica koji je u ponedeljak potpisan u Beogradu između Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore pružio je novu nadu ljudima koji već čitavu deceniju pokušavaju da nastave život iskidan ratnim strahotama i da kolektivne centre, konačno posle jedne decenije, zamene sopstvenim krovom nad glavom.
U Srbiji, kako tvrdi za naš list republički komesar za izbeglice Ozren Tošić, ima 278.000 izbeglica, od toga 90.000 iz Bosne i Hercegovine, a uz njih još 205.000 interno raseljenih lica sa Kosova.
I
zbeglički kamp u beogradskom naselju Krnjača, gde u neuslovnim sobama od 12 kvadrata, bivših radničkih baraka žive čak i šestočlane izbegličke porodice, u poplavi velelepnih luksuznih zdanja koja kao pečurke niču svuda po srpskoj prestonici i širom Srbije, izgleda kao noćna mora. Teške sudbine 535 izbeglica smeštenih u Krnjači duboko su potresle i ministra za ljudska prava Rasima LJajića, njegovog bosanskog kolegu Mirsada Keba i predstavnika UNHCR-a u BiH Uda Janca, prilikom prekjučerašnje posete centru. Enterijer montažnih baraka, u čijem centralnom delu dominiraju zajedničko kupatilo i zahod, hodnici zatrpani pohabanom obućom i izbegličke sobe prepune sirotinjske imovine spakovane u kartonske kutije naređane do plafona, iznenadne posetioce ostavljao je bez reči. Uda Janca, zatekli smo u razgovoru sa sedamdesetšestogodišnjom staricom Milevom, izbeglicom iz Knina.

Izbeglice iz Srbije i Crne Gore u Bosni

Ministar Rasim LJajić kaže da Srbija i Crna Gora ima 6.100 izbeglih građana u Bosni.
- Od toga je 3.100 Roma izbeglica sa Kosova koji tamo do 1. juna 2004. imaju izbeglički status, a oko 3.000 su građani uglavnom iz Sandžaka. Najveći broj njih izbegli su u vreme NATO bombardovanja – precizirao je ministar LJajić.
Prema njegovoj oceni ne postoje nikave bezbednosne, političke, a u 95 odsto slučajeva ni stambene prepreke da se izbegli iz Sandžaka vrate.
- Zašto se ne vraćaju morate da pitate te ljude. Verovatno je reč o njihovoj odluci da se integrišu tamo, ali se još uvek vode kao izbeglice. To pitanje ćemo rešiti i ono je obuhvaćeno sporazumom o izbeglicama – izjavio je LJajić za “Dnevnik”.

- Velika je stvar što su ovi ljudi sklonjeni, ali život ovde bitno odudara od elementarnih ljudskih potreba - konstatovao je Janc za naš list. - Sasvim sam ubeđen da će vlasti BiH pomoći svima onima koji istinski žele da se vrate, kao i da će vlasti Srbije i Crne Gore pomoći onima koji odluče da se integrišu. Ozren Tošić precizirao je za naš list da su u proteklom periodu zatvorena 132 kolektivna centra.
– Trenutno u kolektivnom smeštaju ima 19.000 izbeglica. Jedan od naših najvećih zadataka jeste da obezbedimo pojedinačni smeštaj i za ljude koji nemaju ni ekonomske ni fizičke snage da sebi obezbede tako nešto. Radimo na dobijanju povoljnih kredita od banke Saveta Evrope za stambeno zbrinjavanje izbeglica i verujemo da će pravo da ih dobiju imati i izbeglice u podstanarskom smeštaju - najavio je Ozren Tošić. Velika obećanja političara, međutim, odudaraju od realnosti o kojoj nam je govorio upravnik izbegličkog centra u Krnjači Milorad Bober. On je ukazao da se pomoć izbeglicama svakodnevno drastično smanjuje.
– Kako sam obavešten, sva pomoć prestaće za koji mesec, a ove zime sigurna je samo pomoć u nafti za grejanje. Da li će i do kada izbeglice dobijati tri besplatna obroka, još uvek se ne zna - kaže Bober.
On je skrenuo pažnju javnosti da su u Krnjači uglavnom smešteni bolesni ljudi i da retko ko od njih radi da bi mogao da preživi bez pomoći.
Bosanski ministar Mirsad Kebo rekao je da je došao da bi lično pozvao izbegle iz BiH da se vrate svojim kućama.
– Bosna i Hercegovina ima državnu strategiju koja predviđa povratak još oko 350.000 izbeglica, opravku 50.000 uništenih kuća. Stvorili smo fond za povratak i uzećemo kredit od Evropske banke za razvoj za opravku kuća. Bosna i Hercegovina je učinila veliki napredak po pitanju vraćanja imovine, ali ima mnogo toga da se uradi u oblasti obrazovanja, zdravstvene zaštite i penzionog osiguranja. Bezbednosna situacija u BiH je dobra, a povratak više nije političko, nego pitanje preživljavanja, jer sem kuće ljudima treba posao, a za sve to potrebna nam je pomoć UNHCR i EU - naglasio je Kebo.

Podrška Mesićevom predlogu

Ministar za ljudska prava i izbeglice BiH Mirsad Kebo rekao je za “Dnevnik” da podržava inicijativu hrvatskog predsednika Stjepana Mesića da se izbeglički problem rešava globalno.
- Očekujem da ćemo doći do trilateralnih razgovora na ovu temu. U Bosni i Hercegovini je 2,2 miliona ljudi pokrenuto sa svojih ognjišta, od toga milion unutar države, a 1,2 milion su otišli. Vratilo se milion ljudi, ali još veliki broj izbegličkih sudbina treba da se reši.

Ministar Rasim LJajić je podsetio da Srbija i Crna Gora ima najveći broj izbeglica i raseljenih u Evropi i izražen problem nezaposlenosti. – Nakon ovolikih godina problemi izbeglica ne mogu se rešavati samo kroz humanitarnu pomoć, niti kao država možemo da živimo od humanitarne pomoći. Nisu prioriteti održavanje konferencija, nikakvi seminari o ljudskim pravima. Priče o ljudskim pravima neće ni za jotu poboljšati život ovih ljudi, njima treba konkretna pomoć - naglasio je LJajić.
On je najavio da će država ubuduće usmeravati u različite programe integracije pet miliona dolara, koliko je ranije trošeno na kolektivne centre koji su u međuvremenu zatvoreni. On je apelovao za pomoć za što veći broj projekata koji će unaprediti ekonomske pretpostavke za život u Srbiji i rešavanje izbegličkih problema.
Mada su sva ova obećanja padala kao melem na izmučene izbegličke duše, po odlasku visoke delegacije, kolektivni centar u Krnjači povratio je izgled ostrva na koje će retko ko ponovo zalutati.

Jaska Jakovljević

 
http://www.dnevnik.co.yu/


Одговори путем е-поште