Medija centar, Beograd www.yumediacenter.com email: [EMAIL PROTECTED]
Medija Centar, Makedonska 5, 11000 Beograd, Jugoslavija, Tel: (381 11) 3343-225, Faks: (381 11) 3343-420.


IZBORI, ALI SVAKOG DANA (21. 11. 2003.)
Sve i da imamo izbore svake godine, drustveni razvoj i napredak ne mogu pocivati na znanju, energiji i planovima nekolicine, makar oni bili i najbolji (od ponudjenog), kaze Slobodan Cvejic.
U spicu sezone lova na Vladu kada iskusni, ali i oni strasljivi lovci navaljuju na ranjenu azdaju, sva je prilika da ce joj pored glava koje "ujedaju", biti odsecene i one koje "kucu cuvaju". Les se jos nije ni ohladio, a neki analiticari vec svrstavaju poslednje tri godine upravljanja Srbijom u istu liniju sa 13 godina Miloseviceve vlasti. Ako ovakva verzija novije politicke istorije Srbije prevlada moze se desiti da i pozitivni rezultati reformi i veliki trud koji iza njih stoji budu spakovani u istu fioku sa, od starta nestabilnim, politickim kompromisom na kome je pocivao DOS.

No, neka oni clanovi vlade, drzavnih institucija i nevladinih organizacija koji su predano radili i ostvarili dobre rezultate tokom poslednjih godina razmisljaju o tome da li je trebalo da ranije politicki reaguju da bi osigurali rezultate svog rada. Meni se drugi problem u ovom trenutku cini zanimljivijim, pa i znacajnijim. Na njega ne ukazuje samo prinosenje strucne sposobnosti na zrtvu politickoj nesposobnosti, nego i predstojeci izbori kada ce se pred gradjane ponovo postaviti pitanje: "Ko su najbolji kandidati za najodgovornije funkcije u zemlji?" Ima najmanje dve godine od kako je prvi put postalo jasno da su Srbiji potrebni parlamentarni izbori i da jureci zacrtane ekonomske ciljeve zaboravljamo da politicki overimo i institucionalno uokvirimo krhki drustveni konsenzus. Medjutim, sve i da imamo izbore svake godine drustveni razvoj i napredak ne mogu pocivati na znanju, energiji i planovima nekolicine, makar oni bili i najbolji (od ponudjenog).

Pored pravovremenih parlamentarnih izbora Srbiji je potrebno uspostavljanje PRINCIPA drustvene selekcije na osnovu kojeg ce svakoga dana, u svakoj instituciji i organizaciji najvredniji i najsposobniji radnici, studenti, strucnjaci ili menadzeri napredovati na vise i odgovornije pozicije i samim tim ostvariti vecu zaradu i bolje uslove rada i zivota. Ovakva, meritokratska selekcija treba da se odvija po fer pravilima, a njen tok i principi treba da budu vidljivi i jasni svim clanovima drustva. Drugim recima, sanse za napredovanje ovim putem treba da budu jednake za sve, bez obzira na socijalno ili etnicko poreklo, pol, uverenja itd. Jasno, sistem obrazovanja ovde igra kljucnu ulogu i zato dobro obrazovanje mora biti dostupno svim clanovima drustva u istoj meri. Po ovoj logici, i gradjani koji biraju na izborima posmatrali bi kandidate na ovaj nacin, a oni bi, shodno tome, morali da "zasluze" kandidaturu za najvise polozaje u drustvu.

Naivno bi bilo verovati da moze da postoji sistem koji u potpunosti i bez izuzetaka funkcionise na ovim principima. Ali upravo konstantno nastojanje drzavne uprave i kriticke javnosti da se ovi principi konsoliduju i ucine vidljivim cini privredu efikasnijom, drustvo pravednijim, a gradjane bolje integrisanim. Ovakav princip omogucuje jednakost u sansama, a ne u ishodima, sto od svakog ko dobije sansu trazi vise napora i sposobnosti za dostizanje viseg cilja, a u sumi ovi napori daju aktivno i napredno drustvo. Upravo u ovakvom pogonu drustvenog razvoja i integracije pociva sustinska razlika u odnosu na egalitarni i neefikasni socijalizam. Logicno, najveci problem za uspostavljanje meritokratskog principa selekcije predstavljaju korupcija, siromastvo, tradicionalizam i diskriminacija manjina po razlicitim osnovama.

 

Одговори путем е-поште