Radikali korak do izborne pobjede u Srbiji Ministar za ljudska i manjinska prava Rasim Ljajić tvrdi da se Srbija u političkom smislu vratila petnaest godina unatrag i optužuje demokratske stranke da se utrkuju s radikalima u populističkoj i demagoškoj retorici
ZAGREB, 23. prosinca - U nedjelju 28. prosinca, u Srbiji će se održati izvanredni parlamentarni izbori. Oko 6,5 milijuna birača odlučivat s prilično neizvjesnim izgledima koje će od 19 stranaka i koalicija biti zastupljene u srbijanskom parlamentu. Za 250 zastupničkih mjesta bori se 4144 kandidata, a za ulazak u parlament potrebno je prijeći izborni prag od pet posto glasova koji se računa u odnosu na broj izašlih birača. Nema manjinskih lista, a nekoliko koalicija koje okupljaju manjinske stranke prinuđene su također prijeći taj prag ako žele biti zastupljene u skupštini. Najjače su dvije takve koalicije: Zajedno za toleranciju - Čanak, Kasa, Ljajić koju čine Liga socijaldemokrata Vojvodine, Savez vojvođanskih Mađara, Sandžačka demokratska partija, Liga za Šumadiju i još 11 stranaka među kojima su i Hrvatski narodni savez te Demokratski saveza Hrvata u Vojvodini. Druga je koalicijska lista Reformisti - socijaldemokratske partije Vojvodine-Srbije, Miodrag Isakov. Cijela je Srbija jedna izborna jedinica, a državljanima Srbije koji će u vrijeme izbora biti u inozemstvu neće biti omogućeno glasanje u diplomatskim i konzularnim predstavništvima Srbije i Crne Gore. Prema predizbornim istraživanjima javnog mnijenja neće baš puno stranaka i koalicija prijeći izborni prag. Među njima je Demokratska stranka Zorana Đinđića čiji je nositelj liste aktualni ministar obrane Srbije i Crne Gore Boris Tadić, a prvi na listi predsjednik Skupštine državne zajednice Dragoljub Mićunović. Dobre izglede ima lista radikala Vojislava Šešelja i Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice. Također, na ulazak u parlament može računati i lista G17 Plus - Miroljub Labus kao i koalicija Vuka Draškovića i Velimira Ilića, te možda i Socijalistička partija Srbije Slobodana Miloševića. Na listama su četvorica haaških optuženika. Šešelj i Milošević iz haaškog pritvora, a u Beogradu general Nebojša Pavković i policijski general Sreten Lukić (inače na listi Liberala Srbije ministra policije Dušana Mihajlovića). Najintrigantniji podatak istraživanja raspoloženja građana je navodno velika popularnost Šešeljevih radikala zbog čega europski dužnosnici već šalju upozorenja službenom Beogradu s tumačenjem da ne vide radikale kao vodeću političku snagu koja bi Srbiju uvela u euroatlantske integracije. Jedan od lidera koalicije Zajedno za toleranciju i aktualni ministar ljudskih i manjinskih prava Rasim Ljajić na svoj je način objasnio aktualnu situaciju u Srbiji. Smatra da još nije počeo proces suočavanja s ratovima u proteklom desetljeću i optužuje pojedine stranke da se utrkuju s radikalima u populističkoj i demagoškoj retorici. >U političkom smislu vratili smo se 15 godina unatrag. Ponovno su u ekspanziji političke garniture koje su na prostorima SFRJ vladale i početkom devedesetih. Očito je i da iste nacionalističke teme koje su tih godina dominirale političkom scenom dominiraju i sada<, opisuje Ljajić. Prema njegovim riječima, jedina razlika u odnosu na početak prošlog desetljeća je u činjenici da >na sreću, neće biti novih ratova<. Za stanje ne optužuje samo radikale već prije svega >demokratske političke snage<, zbog čega malo tko govori o suradnji s Haaškim sudom, ulasku u NATO i Europsku uniju, jer ništa od toga više nije popularno. Vesna Fabris Peruničić http://www.vjesnik.hr/ Srpska Informativna Mreza [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/
