VESTI
nedelja 29.februar, 2004.
str2.

INTERVJU

OLIVER IVANOVIĆ, ČLAN PREDSEDNIŠTVA KOSOVSKOG PARLAMENTA

KRIZNA GRUPA RADI ZA ALBANCE

• Međunarodna krizna grupa je jak albanski lobi • Lansiranje najava o uslovnoj nezavisnosti pokrajine test-balon za vlast u Beogradu Mnogi pokušavaju da izazovu rascep u srpskom političkom bloku Na prvom susretu u Prištini, 4. marta, pričaće se o energetici

Foto: Beta

Nerealne najave lobista: Oliver Ivanović

Najave koje dolaze od raznih lobista da će Kosovo i Metohija iduće godine dobiti uslovnu nezavisnost, 2010. stvarnu, a da će 2015. godine ući u Evropsku uniju, kao i zalaganje Međunarodne krizne grupe za takođe uslovnu nezavisnost pokrajine uz ograničenje da se ne menjaju postojeće granice i ne dođe do ujedinjenja Kosova i Metohije sa Albanijom - ne odgovaraju realnosti, ocenjuje u razgovoru za "Vesti" Oliver Ivanović, srpski član Predsedništva privremene pokrajinske skupštine u Prištini i pojašnjava:
- Treba imati u vidu da je i Međunarodna krizna grupa jak albanski lobi, te su svi oni albanskoj zajednici "dužni" da u javnost plasiraju onakva rešenja kakva od njih, kao od svojih lobista, očekuju kosovski Albanci. Istovremeno, lansiranje takvih najava predstavlja test-balon za vlast u Beogradu i srpsku zajednicu u pokrajini. Istu svrhu imaju i priče, koje se takođe iz sveta plasiraju od nekih drugih albanskih lobista, da je Kosovo i Metohija kamen o vratu Srbiji za ulazak u Evropsku uniju. Sve to nije ništa drugo do pokušaj da se izazove rascep u srpskom političkom bloku i razbije jedinstven stav Beograda prema rešenju krize na Kosovu i Metohiji. Jer, na taj način razbijena, Srbija ne bi više bila smetnja velikoalbanskim integracijama na Balkanu.

Nejasnoće

Šta je nejasno definisano u dokumentu o standardima?
- Dokument "Standardi za Kosovo" nedovoljno jasno definiše vezu sa Rezolucijom 1244 Savetu bezbednosti UN, pravo na bezuslovni povratak svih izbeglih i raseljenih osoba i relativizuje posebna prava nealbanskih zajednica, koja su na znatno nižem nivou od onog sadržanog u ustavnom okviru. Osim toga, ni na koji način se ne tretira pitanje regulisanja statusa javnih i komercijalnih dugova, ne predviđaju se mehanizmi zaštite prava vlasnika u procesu privatizacije preduzeća i ne pružaju garancije za suštinsku transformaciju Kosovskog zaštitnog korpusa...


• Koliko lansiranje pomenutih priča otežava početak razgovora Beograda sa Prištinom koji su najavljeni za 4. mart u glavnom gradu pokrajine, u vezi sa praktičnim pitanjima oko primene dokumenta o standardima u pokrajini?
- Ne verujem da će otežati. Tema prvog susreta je energetika i uveren sam da će razgovori ići solidno. Zajednička je želja da se stabilizuje elektroenergetski sistem u celom regionu, posebno na prostoru bivše SFRJ. Uz to, obe strane se zalažu da se na tržišnom principu formiraju dva ili više elektrodistributivnih preduzeća, da bude pravilna politika zapošljavanja, uključujući i Srbe, itd. To će biti prilika da se iz Prištine na delu dokaže iskrenost. Za srpsku stranu učešće u razgovorima i iskrenost ne dovodi se u pitanje, jer mi želimo da se standardi zaista ostvare.

Bacanje prašine

S obzirom na, kako rekoste, moćne albanske lobije, da li je realno odbaciti mogućnost da Kosovo i Metohija uđe u Evropsku uniju samostalno?
- Nije predviđeno da pokrajina samostalno uđe u EU. Ta perspektiva ne postoji, već samo kao deo državne zajednice Srbije i Crne Gore ili kao deo čitavog prostora bivše SFRJ. Sve drugo je dizanje prašine, ali bez suštinskog značaja.


• Da li se u tom kontekstu mogu sagledati i primedbe srpske Koalicije "Povratak" na dokument o standardima, koje su u petak dostavljene Unmiku u Prištini?
- Ključni zahtevi srpske Koalicije "Povratak" jesu da se u dokument unesu elementi koji bi poboljšali te standarde i učinili ih merljivim. Tražili smo da se izbegnu uopštene formulacije koje se mogu tumačiti različito, a umesto njih da se u svakom standardu, što je u većini slučajeva moguće, unesu brojke, rokovi za izvršenje, precizira odgovornost, kao i sankcije za neučinjeno. Jer, ponavljam, srpska strana je iskreno opredeljena da na konstruktivan način učestvuje u primeni standarda.

Novi sukobi

Koliko pomenute priče iz sveta mogu uticati na novu destabilizaciju u pokrajini i regionu?
- Svakako da ne utiču pozitivno na smirivanje stanja, već mogu doprineti da se među ekstremnim Albancima ponovo podignu tenzije, da se zagreju stare velikoalbanske ideje. I da oni krenu u nove sukobe, ne samo za otcepljenje Kosova i Metohije, već i u Makedoniji, Crnoj Gori i severnoj Grčkoj.

Radmila Lončar

Одговори путем е-поште