ARTEL Geopolitika
 
Artel-Izbor
 
NOVA SRPSKA VLADA PREDSTAVLJA KOMPROMIS KOJI MOZDA NECE BITI DUGOVECAN

Moskva, 04. marta 2004.godine
RIA “Novosti”
Pavel KANDELJ, sef sektora za etnopoliticke konflikte Instituta zaEvropu Ruske akademije nauka

Rusija i Srbija su skoro istovremeno dobili nove premijere – Mihaila Fradkova i Vojislava Kosstunicu. Medjutim, u Rusiji nema nikakvih problema u vezi sa naimenovanjem premijera, jer je Drzavna duma (donji dom parlamenta) sasvim lako, velikom vecinom (352 deputata) odobrila izbor predsrednika Rusije Vladimira Putina. A u Srbiji su, pak, bili potrebni dugotrajni medjupartijski pregovori da bi se dva meseca kasnije u Skupstini formirao kabinet ministara na celu sa bivsim predsednikom SR Jugoslavije Vojislavom Kostunicom.

Za razliku od Rusije, u Srbiji je novi kabinet – manjinska vlada. To sto u kabinet nisu usli radikali Vojislava Ssesselja, koji u parlamentu ima najveci broj mandata, ne treba da cudi. Medjutim, odustvo u kabinetu predstavnika Demokratske stranka (DS) mora nas cuditi. Misaljenja smo da sledbenici pokojnog Zorana Djindjica ne bi odustali da udju u vladu da ih u tome nisu sporecavali socijalisti. Njihovu nepomirljivu poziciju prema DS nije tesko shvatiti, ako se prisetimo da je upravo po nalogu Zorana Djindjica Haskom tribunalu izrucen Slobodan Milosevic. Zato je shvatljivo zasto socijalisti Demokratsku partiju optuzuju za sve nedace koje su se srucile na Srbiju poslednjih godina.

Imajuci u vidu nastalu situaciju, odnos snaga u Skupstini, mozemo pretpostaviti da ce nova vlada, nastala umnogome zahvaljujuci kompromisu, biti kratkog veka. Jer jasno je da ce ona postojati do onog trenutka dok se ne lissi podrske socijalista, a do toga ce pre ili kasnije doci, jer je ocigledno samo trenutno podudaranje interesa Socijalisticke partije i demokratske koalicije, koja formira vladu. I unutar same koalicuije ne tece sve glatko. Kostunica se moze cvrsto oslanjati samo na 53 deputata DSS, na cijem se calu nalazi., ali ne moze biti siguran u dugoirocniju lojalnost 34 deputata iz G-17 plus, koji su takodje usli u demokratsku koaliciju.

Mada su ambicije lidera “G17-plus” zadovoljene - poznati ekonomista, profesor Miroljub Labus je postao potpredsednik vlade, Mladjan Dinkic je postao ministar finansija, a Predrag Markovicc u skladu sa koalicionim sporazumom je zauzeo funkciju predsednika Skupstine – ne treba zaboravljati da je upravo Labus bio jedan od glavnih protivnika Vojislava Kostrunice na izborima za predsednika Srbije. Prema tome, nije iskljuceno da moze nastati sitruacija kada ce, izgubivsi podrsku socijalista, koalicija izgubiti i svoje sadasnje jedinstvo. U tom slucaju Kostunica ce morati da se ipak slozi sa ukljucivanjem u vladinu koaliciju i predstavnika njemu licno nimalo prijatne DS, kako bi sacuvao svoj kabinet ministara.

Ove godine u Srbiji ce, svakako, biti preduzet jos jedan pokusaj da se odrze predsednicki izbori. Tesko je kazati hoce li Kostunica rizikovati da ponovo istakne svoju kandidaturu za funkciju predsednika republike. S jedne strane, postoji rezon da jos jednom okussa srecu, tim pre sto je izborno zakonodavstvo promenjeno i sto je ukinut visoki prag odziva biraca. S druge strane, Vojislav Kostunica je vec postao premijer i mozda ce biti sasvim zadovoljan prilicno pocasnom funkcijom koju obavlja.

Medjutim, za coveka koji je donedavno bio na celu sada vec nepostojece Jugoslavije, funkcija srpskog premijera moze mu izgledati i ne toliko pocasna i privlacna. Uz to, ne treba zaboravljati da je Kostunica pre svega politicar. Taj 60-godisnji pravnik nema upravljackog iskustva koje je toliko neophodno za rad u svojstvu premijera. Prema tome, ne treba se cuditi ako Kostunica ipak ponovo pokusa da postane predsednik Srbije, tim pre sto nije izgubio popularnost, a njegov politicki rejting jos je veoma visok.

Vojislava Kostunicu dobro poznaju u Rusiji kao politicara, koji je dosledno branio interese svoje zemlje, njenu teritorijalnu celovitost i suverenitet. Poznat je njegov stav o kosovskom problemu, koji je on nedavno oglasio izjavivsi da se zalaze za siroku autonomiju Kosova i da ne moze biti resenja statusa te pokrajine bez Srbije i drzavne zajednice Srbije i Crne Gore. U Rusiji takodje znaju da je on pristalica ocuvanja SCG i protivnik separatizma.

Takav politicki stav Kostunice apsolutno korespondira sa balkanskom politikom Moskve, koja pazljivo prati dogadjaje koji se odvijaju u tom znacajnom regionu. Moskva je zainteresovana za mir i stabilnost na Balkanu, za dobre odnose prema njihovim narodima kojima nisu potrebni novi konflikti i prekrajanja granica. U Rusiji se nadaju da ce nova vlada Srbije umeti da odabere pravilni kurs kako u unutrasbnjoj, tako i spoljnoj politici i da ce uspesno sprovoditi taj kurs u zivot. A koliko ce dugo opstajati novi kabinet pokazace vreme.

Одговори путем е-поште