Nećemo menjati granice na Kosovu
Težište međunarodne zajednice je da Kosmet ostane u sastavu Srbije i dobije širu autonomiju sa elementima državnosti
Predlog premijera Srbije Vojislava Koštunice da se Kosovo i Metohija kantonizuju po ugledu na Bosnu i Hercegovinu naišao je na različite komentare. Predsednik Odbora Skupštine Srbije za Kosovo i Metohiju Dušan Proroković, poslanik DSS-a, objašnjava za "Glas" na koji način bi se izvršila kantonizacija i šta bi se njome postiglo.
Da li kantonizacija podrazumeva podelu teritorije?
- Nemamo nameru
da prekrajamo Kosovo. Granice su nepromenjive i tu nema dileme. Težište
međunarodne zajednice je na tome da Kosmet ostane u sastavu Srbije i dobije širu
autonomiju sa elementima državnosti. Nezavisno Kosovo, kakvo traže Albanci, neće
biti moguće, a kantonizacija je tema koja će biti predmet daljih razgovora.
Šta bi se postiglo kantonizacijom?
- Institucionalni okviri zaštite
interesa srpske zajednice na Kosovu i Metohiji bili bi drugačije uspostavljeni.
Pre svega, uspostavili bi se novi mehanizmi zaštite stanovništva, njihove
imovine i kulturnih dobara. Nova formula koja bi srpskoj zajednici obezbedila
osnovne uslove opstanka na Kosmetu je suštinska autonomija koja podrazumeva
teritorijalnu, kulturnu i personalnu autonomiju.
Kako bi izgledali eventualni kantoni?
- Nama je u interesu da od
jedne ili više ili više opština, u kojima žive Srbi, stvorimo kantone u kojima
bi oni imali lokalnu samoupravu i razvijali se uz oslanjanje na Srbiju. Navešću
primer Kosovskog Pomoravlja, koje bi moglo da se poveže sa centralnim Kosovom. U
četiri opštine živi više od 10.000 ljudi kojima nije garantovan ni minimum
bezbednosti, a kako su ostali bez posla prinuđeni su da se bave švercom i žive
od poljoprivrede koja je spala na nivo one s početka 19. veka.
| |||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||
Podrazumeva li kantonizacija i privredni razvoj?
- Šta tu škodi ako
se ti srpski krajevi pokrenu, u njima definiše sistem zdravstvene zaštite,
veterine, zadrugarstva? Privredni kapaciteti koje obnovimo mogu biti od koristi
ne samo Srbima, već i Albancima i kantoni bi postali zone političke bezbednosti
i stabilnosti. Bitno je da se smanji nezaposlenost, uposle privredni kapaciteti,
ljudima omogući da žive od svog rada, da ponovo krene kosovska železnica koja
sada predstavlja crnu rupu na Balkanu.
Ljudi neće biti prinuđeni da švercuju, pa će i borba s kriminalom biti olakšana. Drugim rečima, kantoni bi mogli da postanu lokomotiva razvoja Kosova i Metohije, i približe Pokrajinu evropskim standardima.
Kakve su ingerencije Odbora na čijem ste čelu?
- Mi možemo da
utičemo na zakonodavna rešenja, da ostvarimo kontakt sa međunarodnom zajednicom,
vršimo kontrolu funkcija rada organa, obavezujemo ih da rade. Najbitnije, kada
je Kosmet u pitanju, jeste definisanje nacionalne strategije.
Logično je da se ovaj odbor, Vlada i Koordinacioni centar pitaju i daju ključni doprinos u definisanju projekta. Tokom svih prethodnih godina u DSS-u smo govorili da se o budućnosti države mora pitati i manjina u Parlamentu. Preko ovog odbora u rad oko definisanja bitnog nacionalnog projekta uključene su i manjinske parlamentarne stranke.
S obzirom na to, kakva je uloga Odbora?
- Mi igramo ulogu
medijatora koji ima nameru da razgovara sa svim parlamentarnim i strankama sa
Kosova i Metohije, sa bitnim republičkim i ministarstvima državne zajednice, pre
svega MUP-a, odbrane, finansija, za evropske integracije, prosvetu, zdravstvo,
predstavnicima SPC, Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Zavoda za zaštitu
prirode, kako bismo do kraja 2004. godine imali jasnu strategiju, jer 2005.
počinju pregovori o konačnom statusu. Zadatak Odbora biće i da pomogne da se u
Skupštini definiše strateški dokument koji će biti polazna osnova za razgovore,
jer nema rešavanja statusa Kosova i Metohije bez učešća Srbije i SCG.
Može li se nazreti kakva će biti naša strategija?
- Za Srbiju reč
"status" u vezi Kosmeta može da ima mnogo značenja, ali nikako značenje
nezavisnosti. Ali, moramo definisati šta je realno i ostvarljivo, a za Srbe
prihvatljivo, što je najteži posao u politici. Ako ne vidimo realnost, plašim se
da možemo bez svega da ostanemo - kaže predsednik Odbora Skupštine Srbije za
Kosovo i Metohiju Dušan Proroković.

