Title: Message
Dušan Proroković, predsednik Odbora Skupštine Srbije za Kosovo i Metohiju

Nećemo menjati granice na Kosovu

Težište međunarodne zajednice je da Kosmet ostane u sastavu Srbije i dobije širu autonomiju sa elementima državnosti

Predlog premijera Srbije Vojislava Koštunice da se Kosovo i Metohija kantonizuju po ugledu na Bosnu i Hercegovinu naišao je na različite komentare. Predsednik Odbora Skupštine Srbije za Kosovo i Metohiju Dušan Proroković, poslanik DSS-a, objašnjava za "Glas" na koji način bi se izvršila kantonizacija i šta bi se njome postiglo.

Da li kantonizacija podrazumeva podelu teritorije?
- Nemamo nameru da prekrajamo Kosovo. Granice su nepromenjive i tu nema dileme. Težište međunarodne zajednice je na tome da Kosmet ostane u sastavu Srbije i dobije širu autonomiju sa elementima državnosti. Nezavisno Kosovo, kakvo traže Albanci, neće biti moguće, a kantonizacija je tema koja će biti predmet daljih razgovora.

Šta bi se postiglo kantonizacijom?
- Institucionalni okviri zaštite interesa srpske zajednice na Kosovu i Metohiji bili bi drugačije uspostavljeni. Pre svega, uspostavili bi se novi mehanizmi zaštite stanovništva, njihove imovine i kulturnih dobara. Nova formula koja bi srpskoj zajednici obezbedila osnovne uslove opstanka na Kosmetu je suštinska autonomija koja podrazumeva teritorijalnu, kulturnu i personalnu autonomiju.

Kako bi izgledali eventualni kantoni?
- Nama je u interesu da od jedne ili više ili više opština, u kojima žive Srbi, stvorimo kantone u kojima bi oni imali lokalnu samoupravu i razvijali se uz oslanjanje na Srbiju. Navešću primer Kosovskog Pomoravlja, koje bi moglo da se poveže sa centralnim Kosovom. U četiri opštine živi više od 10.000 ljudi kojima nije garantovan ni minimum bezbednosti, a kako su ostali bez posla prinuđeni su da se bave švercom i žive od poljoprivrede koja je spala na nivo one s početka 19. veka.

Crna tačka - Cernica

- Na području Kosovskog Pomoravlja postoje kapaciteti i ima uslova da se obnovi privreda i ljudi uposle. Ali, treba da se na nivou tog saveza naselja obezbede elementarni bezbednosni uslovi. Bezbednost je najbrojnija tačka, a kao primer naveo bih Cernicu. Kada bi se procentualno broj ubistava koji se tamo dogodio preslikao na Beograd, to bi iznosilo 20.000 žrtava - ističe Proroković.

Izbeći radikalizaciju

- Potrebno je da u pregovore uđemo bez nedoumica, sa komparativnom prednošću u odnosu na Albance. Ne želimo radikalizaciju problema, niti da međunarodna zajednica razgovara separatno. Svako u Beogradu moraće da popusti, kako bismo se "našli na sredini", i pred albansku delegaciju i međunarodnu zajednicu izašli s onim šta je realno i prihvatljivo. Za buduće rezultate oko strateških pitanja mora tako - naglašava Proroković.

Podrazumeva li kantonizacija i privredni razvoj?
- Šta tu škodi ako se ti srpski krajevi pokrenu, u njima definiše sistem zdravstvene zaštite, veterine, zadrugarstva? Privredni kapaciteti koje obnovimo mogu biti od koristi ne samo Srbima, već i Albancima i kantoni bi postali zone političke bezbednosti i stabilnosti. Bitno je da se smanji nezaposlenost, uposle privredni kapaciteti, ljudima omogući da žive od svog rada, da ponovo krene kosovska železnica koja sada predstavlja crnu rupu na Balkanu.

Ljudi neće biti prinuđeni da švercuju, pa će i borba s kriminalom biti olakšana. Drugim rečima, kantoni bi mogli da postanu lokomotiva razvoja Kosova i Metohije, i približe Pokrajinu evropskim standardima.

Kakve su ingerencije Odbora na čijem ste čelu?
- Mi možemo da utičemo na zakonodavna rešenja, da ostvarimo kontakt sa međunarodnom zajednicom, vršimo kontrolu funkcija rada organa, obavezujemo ih da rade. Najbitnije, kada je Kosmet u pitanju, jeste definisanje nacionalne strategije.

Logično je da se ovaj odbor, Vlada i Koordinacioni centar pitaju i daju ključni doprinos u definisanju projekta. Tokom svih prethodnih godina u DSS-u smo govorili da se o budućnosti države mora pitati i manjina u Parlamentu. Preko ovog odbora u rad oko definisanja bitnog nacionalnog projekta uključene su i manjinske parlamentarne stranke.

S obzirom na to, kakva je uloga Odbora?
- Mi igramo ulogu medijatora koji ima nameru da razgovara sa svim parlamentarnim i strankama sa Kosova i Metohije, sa bitnim republičkim i ministarstvima državne zajednice, pre svega MUP-a, odbrane, finansija, za evropske integracije, prosvetu, zdravstvo, predstavnicima SPC, Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Zavoda za zaštitu prirode, kako bismo do kraja 2004. godine imali jasnu strategiju, jer 2005. počinju pregovori o konačnom statusu. Zadatak Odbora biće i da pomogne da se u Skupštini definiše strateški dokument koji će biti polazna osnova za razgovore, jer nema rešavanja statusa Kosova i Metohije bez učešća Srbije i SCG.

Može li se nazreti kakva će biti naša strategija?
- Za Srbiju reč "status" u vezi Kosmeta može da ima mnogo značenja, ali nikako značenje nezavisnosti. Ali, moramo definisati šta je realno i ostvarljivo, a za Srbe prihvatljivo, što je najteži posao u politici. Ako ne vidimo realnost, plašim se da možemo bez svega da ostanemo - kaže predsednik Odbora Skupštine Srbije za Kosovo i Metohiju Dušan Proroković.

Ljiljana Staletović


http://www.glas-javnosti.co.yu/

Одговори путем е-поште