Kako je slamana Srbija
Intervju Jelene Guskove listu "Glas javnosti"
Ljiljana Staletovic, novinar lista "Glas javnosti" iz Beograda,
intervjuisala je istoricara i clana Moskovske akademije nauka, Jelenu
Guskovu u vezi sa situacijom i desavanjima Srbima i Srbiji tokom razvoja
jugoslovenske krize devedesetih godin XX veka.
Doktor istorijskih nauka, specijalista za istoriju jugoslovenskih naroda,
Guskova Jelena Jurjevna, rukovodilac Centra za izucavanje savremene
balkanske krize Instituta RAN u Moskvi vazi za jednog od najvecih
poznavalaca zbivanja na prostorima bivse SFRJ. Gospoda Guskova, koja je i
predavac na Istorijskom fakultetu MGU, 1994.
godine je radila kao naucni ekspert za Balkan u stabu mirovne misije UN u
Zagrebu. Autor je vise od 250 naucnih radova, medu kojima je i knjiga
"Istorija jugoslovenske krize (1990-2000), iz koje "Glas javnosti" vec skoro
dva meseca objavljuje najzanimljivije delove. U razgovoru za "Glas
javnosti", Guskova govori o svom videnju trenutne situacije na nasim
prostorima.
Ima li novih momenata u temi raspada SFRJ u odnosu na vreme pisanja knjige?
- Kao da se istorija ponavlja. Balkan je u svim porama nespokojan i
nestabilan. Pojavile su se nove bolne tacke, ili obnovile stare.
Proizasli su novi dogadaji, poput rata u Makedoniji, takozvane revolucije u
Srbiji, promena politickog i ekonomskog kursa u Srbiji i Crnoj Gori, jacanja
albanskog faktora u krizi na teritoriji bivse Jugoslavije. Prestala je da
postoji SFRJ, nastala je politicka kriza u odnosima izmedu Srbije i Crne
Gore, ubijen je premijer ĐŠndicÂ?
Dogodila se predaja predsednika Srbije, kao i nekoliko srpskih generala i
oficira Haskom tribunalu. U knjizi nedostaje mnostvo dogadaja koji su
prethodili agresiji NATO, kao i o njenim posledicama. O tome cu napisati
posebnu knjigu.
Kako ocenjujete trenutnu situaciju u drzavnoj zajednici SCG?
- Situacija izgleda nestvarno. Pocelo je Solaninim bombardovanjem
Jugoslavije, a nastavilo se stvaranjem nepostojece drzave. Narod nije pitan,
paralament je ignorisan. U zamenu za sve ovo predlozena je neka forma
drzavne zajednice koja u svetskoj praksi ne postoji. I, sto je veoma cudno,
uspelo se u svemu tome. Njega su poslusali i saglasili se sa tim. Iz toga se
moze izvuci samo jedan zakljucak - narod je slomljen, lisen je volje da sam
resava svoju sudbinu. Sve sto se desilo Srbima i Srbiji je dobra poruka
onima koji su zeleli ili zele da sacuvaju svoju nezavisnost i teritorjilanu
celovitost u novim geopolitickim uslovima. Sistemom sankcija, izolacijom
zemlje, primenom sile, Srbija je razrusena, oslabljena, slomljena.
Postavlja se pitanje da li je ona sposobna da se brzo izdigne iz toga bez
strane pomoci.
- Ja licno mislim da bi Srbi i Crnogorci ziveli zajedno, jer je
poznato da je malim drzavama dosta tesko da opstanu. Veliki ih glodu.
Crnogorci se o tome moraju zamisliti. Nadu u zajednistvo ulivaju
poslednji dogadaji, pre svega popis stanovnistva u Crnoj Gori i
rezultati izbora u Srbiji. Bez obzira na velike probleme u zemlji je
poceo proces ozdravljenja. Sada je potrebno imati politicku mudrost i
napraviti balans u odnosu sa Zapadom, pokazati visoki profesionalizam
u resavanju zadataka, ali i voditi novu kadrovsku politiku.
Amerikanizacija Kosova
- Mada svi u svetu govore o stvaranju demokratskog poretka na Kosovu
i mirnog i spokojnog zivota koji opravdava izlazak nasih
mirotovoraca, sumnjam da cemo uskoro biti svedoci ove idilicne slike.
Mi smo izasli, a vojne baze NATO-a su ostale. Proces amerikanizacije
i natoizacije se nastavlja - primecuje Guskova.
Protektorati
- Savetnik americkog predsednika Dzordza Busa, Dzekson, je u jednom
intervjuu izjavio da ce, u slucaju neposlusnosti, Jugoslavija biti
izolovana od ostalog dela sveta. Sada je Zapad okupiran resavanjem
balkanskog pitanja . I u tom procesu NATO vodi vaznu ulogu. Kada
pitanje bezopasnosti, to jest poslusnosti u vezi s Jugoslavijom bude
reseno, tada moze biti reseno i pitanje demokratske transformacije,
porucio je Dzekson. O tome da se zemlji da sloboda izbora sve manje
se govori. Moguce je da se teorija protektorata nad balkanskim i
drugim slovenskim narodima, koja je primenjena na Kosovu, u Bosni i
Hercegovini, uskoro dopuni novom varijantom prakticne primene u
Srbiji i Crnoj Gori - upozorava Guskova.
Da li su ratovi na Balkanu definitivno za nama?
- Mislim da su ratna dejstva za nama, ali su drugi, nimalo bezaleni
problemi - pred nama. To je problem Kosova i Metohije, a jos sire, u
Makedoniji, Crnoj Gori, Grckoj. Ti problemi mogu se nazvati jednim
imenom- albanski krizni faktor na teritoriji bivse Jugoslavije. U
nasem Centru se interesujemo za izucavanje ovog pitanja, pripremamo
izdavanje tri toma dokumenata, organizujemo okrugle stoloveÂ?
Recite nam svoje videnje problema na Kosovu i Metohiji.
- Ocigledno je da je medunarodna zajednica ucinila sve kako bi
stvorila najpovoljnije uslove za odvajanje Kosova i Metohije od
Srbije. Bilo bi cudno kada bi odustali od svoga plana. Srbija ce biti
prinudena da donese odluku o samostalnom Kosovu. Sada sve mnogo
zavisi od politicke elite zemlje, njene sposobnosti da stiti vlastite
interese i mogucnosti da pronade saveznike ili grupu za podrsku.
Zbog cega se Ruska vojna misija povukla sa Kosova?
- To je velika strateska greska koja se objasnjava nedostatkom
sredstava. Mislim da iza ovoga stoje nerazumevanje ruskih interesa,
ustupci NATO-u, odstustvo strategije na Balkanu. Podsecam na poznati
mars ruskih plavih slemova juna 1999. godine od Ugljevika u Bosni do
Kosova. Oni su tako brzo zauzeli aerodrom Slatinu, ali NATO nije
mislio da Rusima da poseban sektor na severu, gde je srpsko
stanovnistvo bilo u vecini. Srbi su ruske vojnike docekali s
odusevljenjem, onim istim kakvo su pokazali i 1945. godine. Bilo je
cveca, reci dobrodoslice, suza radosnica i nade ne samo za svoju
buducnost, vec i za povratak Rusije na Balkan. Nazalost, zbog
odsustva politicke volje kod ruskog rukovodstva, nisu uspeli da
citavu operaciju izvrse do kraja i uz faktor iznenadenja izvrse
desant nekoliko hiljada nasih mirotovoraca koji bi NATO postavili
pred cinjenicu stvaranja ruske zone odgovornosti. Ipak, ruski vojnici
su na Kosovu i Metohiji mnogo ucinili.
Hoce li se Rusija, uz SAD i EU, ukljuciti u razgovore o konacnom
stausu Kosova, najavljene za iducu godinu?
- Rusija mora da ucestvuje u pregovarackom procesu, ali ne kao
instrument Zapada za pritisak na Srbe, s ciljem dobijanja maksimalnih
ustupaka, kao sto je to bilo devedesetih godina, vec kao ravnopravni
partner s izradenim planom dejstva i s konkretnim usaglasenim
predlozima. Pri ravnodusnosti Rusije, Zapad nece ostaviti Srbiji
veliki izbor, ukljucujuci i pitanje Kosova i Metohije.
Koliko je Rusija zainteresovana za Balkan?
- Ima reci o tome da je politicka elita devedestih godina uradila sve
da bi izrazila svoju nezaintersovanost za Balkan. Politika koju su
vodili Kozirjev (namerno) i Jeljcin (nenamerno) unela je pogorsanje
odnosa sa Srbijom i fakticki izlaz Rusije s Balkana. Ali to ne znaci
da ce tako biti uvek. Istorijski i geopoliticki, Rusija je vrlo
zainteresovana za svoje prisustvo u tom regionu. Kao i uvek, skoro
sve ce zavisiti od politicke volje rukovodstva zemlje. Â?to se tice
nas, naucnika, mi radimo sve da bi razjasnili i podrzali ovaj proces
povratka.
Kakva je uloga Rusije u novoj Evropi?
- Sama Rusija se nalazi u teskom polozaju. Ona se s velikim naporom
bori za svoje mesto u novoj Evropi. Zbog rata u Ceceniji, zbog
pokusaja sprovodenja samostalne politike, ona je prinudena da
uspostavi stalni dijalog u Strazburu, Briselu, Vasingtonu. No, u
mnogo cemu to je rezultat njene spoljne politike u prethodnom
periodu. Ja pisem i govorim o tome da strategija u politici ne moze
zameniti taktiku. A strategija Rusije bila je odsutna, i jos uvek je -
kaze Guskova Jelena Jurjevna.
10. mart 2004. godine
--- End forwarded message ---
www.apisgroup.org
Srpska Informativna Mreza
[EMAIL PROTECTED]
http://www.antic.org/