Javnost se pre mesec dana podsetila na ubistvo Momira Gavrilovica, ali samo na
kratko. Posle informacije da Okruzno tuzilastvo u Beogradu vodi istragu protiv
Dragana Nikolica Tece i Ljubise Buhe Cumeta, zbog sumnje da su umesani u ubistvo
Momira Gavrilovica, usledilo je novo cutanje. Iako je vec treca godina od
ubistva bivseg operativca Drzavne bezbednosti, njegove ubice i dalje su
nepoznate. Medjutim, sve je vise detalja koji su susta suprotnost od onoga sto
je obelodanjeno, puno stvari isplivava na povrsinu i one ce sigurno biti predmet
neke buduce istrage.
Kako tvrde u
tuzilastvu, zahtev za istragu, koja je u toku, izdat je u junu prosle godine, a
nedugo posle toga su saslusani osumnjiceni Dragan Nikolic i Ljubisa Buha.
Interesantno je da nekoliko meseci posle pokretanja istrage Cume dobija status
zasticenog svedoka u procesu koji se vodi protiv pripadnika "zemunskog klana" i
da prilikom davanja iskaza, u svojstvu svedoka saradnika 18. novembra prosle
godine, istrazni sudija Vucko Mircic i zamenik specijalnog tuzioca Milan
Radovanovic ne pitaju Cumeta nista u vezi sa Gavrilovicevim ubistvom. Takodje,
interesantno je da je pred istim istraznim sudijom svojevremeno Vojislav Seselj
izjavio "da je Gavrilovic likvidiran uz angazovanje Cumetovih ljudi i direktno
prozvao Gorana Petrovica i Zorana
Mijatovica."
Momir Gavrilovic ubijen je
3. avgusta 2001. na Novom Beogradu, samo nekoliko sati posto je u Palati
federacije razgovarao sa najblizim saradnicima tadasnjeg predsednika SRJ
Vojislava Kostunice. Na vlastiti zahtev, a uz posredovanje Lasla Sekelja,
sociologa iz Beograda, Gavrilovic je primljen kod Ljiljane Nedeljkovic, sefa
kabineta Vojislava Kostunice. Tadasnji savezni ministar policije Zoran Zivkovic
bio je obavesten o dolasku Gavrilovica u Kostunicin kabinet. Dvocasovnom
razgovoru su prisustvovali najblizi Kostunicini saradnici Gradimir Nalic i Rade
Bulatovic, dok je Nedeljkovicka posle cetrdeset minuta napustila kabinet, stoji
u zabelesci koja je sacinjena u tuzilastvu a na osnovu izjava koje su dali sedam
dana posle ubistva Gavrilovica Nalic, Bulatovic i Nedeljkovicka.
Momir Gavrilovic najpre je izneo
osnovne podatke o svom radu u RDB Srbije, ukljucujuci i period njegovog boravka
u Slavoniji tokom ratnih zbivanja na prostoru bivse Jugoslavije. On je naglasio
da prijem kod predsednika SRJ nije zatrazio radi povratka u sluzbu, nego zbog
zelje da ga obavesti o radu MUP-a, navodeci da to kod njega izaziva ozbiljnu
zabrinutost. Posebno je naglasavao vezu pojedinaca iz MUP-a i vlasti sa
organizovanim kriminalom, a kao primer naveo izgradnju benzinske pumpe na Novom
Beogradu i poslove na rekonstrukciji dela Ibarske magistrale, zbog cega je
navodno samo za masine ulozeno vise od cetiri miliona maraka. Posebno je
insistirao da se hitno smeni tada pukovnik Bosko Buha i general Radovan Knezevic
tadasnji nacelnik UBPOK-a.
Za pukovnika
Buhu Gavrilovic je izjavio da je kadrovsko resenje sredjeno u "Surcinu". Po
njegovom kazivanju, vezu kriminala i organa reda ucvrscuju Buha i Knezevic,
ustvrdivsi da za sve postoji dokumentacija, brojevi predmeta, koje je ponudio da
dostavi na uvid. Sto se tice generala Knezevica, Gavrilovic je naveo da su mu
poznate njegove veze sa nekim biznismenima iz Subotice u lancu krijumcarenja
duvana i naftnih derivata. U razgovoru je pozvao najblize Kostunicine saradnike
da se u tuzilastvu uvere u njegove tvrdnje, insistirajuci da provere sta je sa
krivicnim prijavama koje su podnete protiv generala Knezevica.
Negativno misljenje izneto je i na
racun vrha resora DB, pa je Gavrilovic, kako je zablezeno, rekao da se na
kljucnim mestima nalaze nekompetentni ljudi. Posebno se okomio na rad nacelnika
RDB-a general-majora Gorana Petrovica, uveravajuci Kostunicine saradnike da on
nije dorastao funkciji koju obavlja zbog svoje prethodne biografije. Gavrilovic
je pojasnio da je Petrovic neko vreme bio rukovodilac i da je u jednom trenutku
doslo do manjeg fizickog incidenta u kome je Gavrilovic osamario Petrovica, zbog
obavljanja sluzbe tokom NATO bombardovanja. Gavrilovic je, takodje, ispricao da
vodecu ulogu u RDB ima Petrovicev zamenik general Zoran Mijatovic, tvrdeci tada
da je Mijatovic izvor informacija jednom beogradskom nedeljniku, kao i da
Mijatovic direktno utice na tuzilastvo u vezi rasvetljavanja zlocina na Ibarskoj
magistrali i ubistvo novinara Slavka Curuvije.
Kao negativan primer Gavrilovic je
naveo i dovodjenje Milorada Bracanovica, koji se bavio kontraobavestajnom
zastitom u JSO, na odgovorno mesto u RDB, cija je nova duznost bila da tajno
snima i prisluskuje gradjane. Njegovo imenovanje na tu funkciju ucinjeno je,
navodno, po nalogu predsednika vlade Zorana Djindjica, kako je tada je tvrdio
Gavrilovic, uprkos protivljenju generala Petrovica sa kojim je Bracanovic imao
ozbiljan sukob tokom zajednickog rada u RDB.
Na svoju inicijativu Momir Gavrilovic
negirao je da iza rada aktuelne sluzbe stoji bivsi nacelnik RDB Jovica Stanisic,
isticuci da su njegova saznanja da je Stanisic izuzetno nezadovoljan radom RDB i
da je dva puta odbio da primi i razgovara sa nacelnikom RDB generalom
Petrovicem.
Tvrdnje izrecene u
predsednikovom kabinetu dosle su glave Momiru Gavrilovicu. Samo desetak sati po
napustanju Palate federacije on je ubijen. Iako je Vojislav Kostunica prethodno
skinuo oznaku sluzbene tajne sa zabeleska o razgovoru sa pokojnim Gavrilovicem,
okruzni tuzilac Rade Terzic policiji je dostavio samo izvode iz ovih zabeleski
opravdavajuci to sluzbenom tajnom. U dokumentaciji koja je dostavljena policiji
ne spominju se Cume, Knezevic, kao ni general
Buha.
Posle Gavrilovicevog ubistva krecu
prepucavanja na relaciji DSS-DS, sto dovodi do raspada izvornog DOS-a. Ljudi
koje je Gavrilovic pomenuo u Kostunicinom kabinetu, ili su ubijeni, ili pomereni
sa funkcija koje su do tada obavljali.
General Bosko Buha ubijen je 10. juna 2002, ali je prethodno smenjen sa mesta
sefa beogradske policije. Sredoje Sljukic Sljuka, koga je Gavrilovic takodje
pomenuo u predsednikovom kabinetu, ubijen je 27. septembra 2002. Tadasnji
nacelnik UBPOK-a Radovan Knezevic smenjen je, dok su Goran Petrovic i Zoran
Mijatovic, pod pritiskom, podneli ostavke posle pobune "crvenih beretki". Na
Mijatovicevo mesto imenovan je Milorad Bracanovic, ali je i on kasnije
razresen.
KO JE NAREDIO
POVLACENJE PRATNJE?KO JE
NAREDIO
POVPrema saznanjima iz tuzilastva, Momira Gavrilovica su izvesno
vreme pratila dvojica radnika DB, kojima je pred samo ubistvo naredjeno da se
povuku. Ko je izdao nalog za pracenje, trebalo bi da se utvrdi istragom koja je
jos u toku.
I KARLEUSA
OPTUZIVAO
Posle ubistva Gavrilovica, iako su se
mnogi iz vlasti zaklinjali da ce se krivac pronaci i da tokom istrage nece
postedeti nikoga, sve je ostalo samo na obecanjma. Ipak, inspketor Dragan
Karleusa je na njegov racun izneo niz optuzbi, tvrdeci da je i Momir Gavrilovic
bio povezan sa kriminalnim klanovima. Prema Karleusinim tvrdnjama Gavrilovic je
odrzavao veze sa Arkanom, Vanjom Bokanom, Andrijom Draskovicem i Stankom
Suboticem Canetom. Osim toga, Karleusa je bivseg operativca DB optuzio za
umesanost u neke likvidacije u beogradskom podzemlju.
CAK SEDAM
HITACA
Momir Gavrilovic ubijen je sa sedam
metaka na parkingu kada se vracao kuci iz trgovine. U jednoj ruci je drzao
cigarete a u drugoj kesu sa picem. Dva sata pre ponoci Gavrilovicu su pritrcala
dvojica nepoznatih napadaca i iz skorpiona mu ispalili tri hica u ledja i cetiri
u glavu a zatim pobegli u nepoznatom pravcu. Prema recima ocevidaca ubice su
pobegle sivim "mercedesom".