Title: Message
ï
BORBA PROTIV SIDE
Na konkurs EU stiglo 500 predloga, za finansiranje prihvaceno 165, a medju devet prioritetnih rad nasih strucnjaka zauzeo trece mesto
VINCA U EVROPSKOJ PREMIJER LIGI
@ Prof. dr Vladimir AJDACIC

       Jedno od najcrnjih nasledja koje nam je "zavestalo" prethodno stolece je sida, oboljenje u kome je olicen avetinjski lik smrti sa kosom. Do sada je 22 miliona ljudi umrlo od nje. A vise od 42 miliona nosi u sebi virus HIV ili zivi sa sidom. Najstrasnije su ovom bolescu pogodjene: Bocvana, Svazilend i Zimbabve.
       Prema poslednjem saopstenju UN epidemija side je najsmrtonosnija epidemija naseg doba. Ona se brzo siri, ostavljajuci za sobom smrt, bolest, bedu i nezbrinutu sirocad. U poslednje vreme sida sve vise osvaja mnogoljudne zemlje. Tako je broj ljudi zarazen HIV-om u Kini vec dostigao milion, a u Indiji oko sest miliona.
       Jedna od dobrih vesti dolazi nam iz Evrope. Nedavno je EU pokrenula najveci projekt za razvoj lekova koje bi trebalo da koriste oboleli od side. Tri su razloga zbog kojih je ona to preduzela. Prvi je visoka toksicnost postojecih lekova, usled koje se cesto mora obustavljati terapija da bi se organizam obolelog oporavio. Drugi razlog je visoka cena tih lekova, koja ih cini prakticno nedostupnim najvecem delu HIV pozitivne populacije u svetu. Treci razlog, jedan od najbitnijih, je u tome sto HIV razvija otpornost na postojece lekove, tako da se njihova efikasnost tokom terapije brzo smanjuje.
       Trenutno stanje u ovoj oblasti dopunski otezava cinjenica da su svi dosadasnji pokusaji razvoja vakcine za sidu propali. Dve velike klinicke studije potencijalnih vakcina, okoncane ove godine, zavrsile su totalnim debaklom.
       Ovakvo stanje ima za posledicu visegodisnje kontinuirano povecavanje broja HIV pozitivnih lica u svetu. Prema studiji koju su ove godine objavile UN predvidja se da ce u sledecih 20 godina u 57 zemalja koje su najteze pogodjene ovom bolescu i koje obuhvataju oko 90 odsto svih HIV pozitivnih osoba umreti oko 100 miliona ljudi! Od toga 35 miliona u Indiji i 18 miliona u Kini. U toj studiji se navodi da ce zivotni vek ljudi za 20 godina u ovim zemljama opasti za 10 do 30 godina, a u najugrozenijim od njih, u sedam zemalja subsaharske Afrike, ce biti drasticno manji od 30 godina!
       Koliko je tesko sadasnje stanje govori cinjenica da ce ove godine od side umreti oko tri miliona ljudi. To znaci da ce u proseku na 10 sekundi umirati jedno lice od te bolesti. Sve ovo ukazuje na ozbiljnost problema sa kojim svet mora da se izbori da bi covecanstvo opstalo.
       Jedna druga studija UN, takodje objavljena ove godine, ukazuje na zabrinjavajuca demografska kretanja u svetu. Od 192 zemlje clanice UN izdvojene su 53 u kojima se u narednih 100 godina predvidja dramaticno smanjenje broja stanovnika. Na toj crnoj listi zemalja Srbija je na 22. mestu, tj. ona se nalazi u vrhu onih koje izumiru. I ovo ukazuje na urgentnu potrebu da nase drzavno rukovodstvo mora hitno da ustanovi uzroke koji su doveli zemlju do takvog stanja i da sto pre preduzme neophodne mere da se pogubni trend opadanja populacije savlada. Stanje je po nas jos teze nego sto je izneto, jer je u ovoj analizi UN ukljuceno i albansko stanovnistvo koje zivi u Srbiji. Ako bi se ono, koje se odlikuje izuzetno visokim natalitetom, izostavilo, moglo bi se ocekivati da ce posle 20 godina Srba biti manje od cetiri miliona. To je, dakle, buducnost Srbije ako se nista ne preduzme. Nauk iz ove studije je i taj da, pored preventive u vezi sa sidom, moramo da obratimo posebnu paznju infektivnim i hronicnim bolestima, kao vaznim faktorima koje uticu na natalitet nacije.
       U zelji da objedini naucno istrazivacke kapacitete u Evropi, da ih sto efikasnije koristi i da da adekvatan odgovor na izuzetno dinamican naucno-tehnoloski razvoj SAD, za kojom Evropa zaostaje, EU je pokrenula tzv. sesti okvirni program. Za taj program je izdvojila preko pet milijardi evra za period od tri godine. Sada vec postoje razliciti tipovi projekata, medju kojima "integrativni projekti" i "mreze izvrsnosti" predstavljaju kamene temeljce pomenute inicijative.
       Prosle godine na konkursu EU na ova dva glavna tipa projekata konkurisalo je oko 500 predloga. Strogu selekciju su proslo i za finansiranje bilo prihvaceno 165 projekata. U jedan od onih koji pripada tipu integrativnih projekata ukljucena je grupa istrazivaca iz Instituta Vinca. Na osnovu misljenja recenzenata, EU je izdvojila devet projekata koje je proglasila apsolutnim prioritetom u naucno-tehnoloskom razvoju. Na toj listi od devet projekata, projekt u kome ucestvuje Vinca zauzeo je trece mesto! Tako je, sportskim zargonom receno, nasa Vinca usla u evropsku premijer ligu.
       Cena evropskog projekta u kome je Vinca je nesto preko 23 miliona evra za period od tri godine. Od toga delu koji se realizuje u Vinci i Beogradu pripada oko 420.000 evra. Tim delom projekta rukovodi dr Veljko Veljkovic. Pored njega iz Vince u njemu ucestvuju doktori nauka: Vesna Skerl, Jelena Prljic i Nevena Veljkovic, a iz beogradskog Klinickog centra dr Djordje Jevtovic, direktor Klinike za sidu pri Institutu za tropske i infektivne bolesti.
       Zadatak ovog FP6 projekta je, kao sto je receno, razvoj novih lekova za sidu. Oni su usmereni na tri osnovna cilja: na sprecavanje infekcije zdrave celije HIV-om, nedozvoljavanje ubacivanja genetskog materijala opakog virusa HIV-a u genetski materijal domacina koji se nalazi u jedru celije, i treci cilj je onemogucavanje reprodukcije HIV-a, a time i njegovo umnozavanje (replikacija) u inficiranoj celiji.
       Ujedinjeni istrazivaci Evrope ocekuju da ce po isteku tri godine, koliko traje ovaj projekt, raspolagati sa nekoliko kandidata za lekove koji ce u tom vremenu proci i pretklinicka ispitivanja i biti spremni za prvu fazu klinickih analiza. U ovom FP6 projektu trenutno ucestvuje 26 naucnih instituta i farmaceutskih kompanija iz 12 evropskih zemalja. Na njemu radi 102 univerzitetska profesora i doktora nauka.
       Zivotni ciklus HIV-a moze se slikovito prikazati u nekoliko faza. On se odvija "po krugu". U prvom trenutku HIV dolazi u kontakt sa zdravom celijom, vezuje se za njenu opnu, prodire u celiju i razmnozava se u njoj. Tako nastaju novi virusi HIV-a koji izlaze iz celije i inficiraju druge celije. Imuni sistem bolesnika se bori sa stranim telima dok moze, a kada popusti - dolazi do "raspada mreze" imunog odgovora. Slikovito receno, kao da se zicani madrac rasturi; da se pokidaju njegove zice i covek tada neminovno propada kroz njega. Ostavsi bez odbrane, covek umire od prvog nesto ozbiljnijeg nazeba ili bolesti koja ga napadne.
       Zivotni ciklus HIV-a ukljucuje nekoliko razlicitih faza. I zato je ovaj projekt sastavljen iz pet potprojekata. Odnosno, pet celina koje su orijentisane na pojedinacne procese u zivotnom ciklusu HIV-a koje treba blokirati. Zadatak Vincinih istrazivaca je razvijanje, tj. dizajniranje supstanci koje bi trebalo da blokiraju receptore koji se nalaze na povrsini celije za koje se virusi HIV-a "kace". I to za tzv. koreceptore. Od njih se ocekuje da dizajniraju takve peptide koji bi oponasali HIV-ov protein gp120 koji se vezuje za receptor celije, kao sto covek kukom kaci svoj camac za brod.
       Za pronalazenje ovakvih peptida i drugih jedinjenja dr Veljko Veljkovic je pre oko 20 godina u Vinci razvio veoma ostrouman i zadivljujuce jednostavan metod - Metod informacionih spektara koji omogucava istrazivacu da pomocu kompjuterske analize "skroji" ili u mnostvu vec postojecih jedinjenja pronadje pravi molekul za zadati posao. Ta metoda danas predstavlja jednu od najefikasnijih "naucnih alatki" za analizu proteinskih i DNK sekvenci i koristi se u preko 50 laboratorija i centara sirom sveta. Pomenimo samo da je velika americka kompanija "Dipon" primenila tu metodu.
       Krajem septembra ove godine na sastanku u Mesini, na Siciliji, ucestvovali su i istrazivaci iz Vince. Oni su pred rukovodiocem celokupnog projekta, tzv. koordinatora, i saradnicima drugih potprojekata izlozili metodologiju rada i polugodisnje rezultate dobijene njom. Posle toga bili su pozvani da svojom metodom opsluzuju jos dva potprojekta, tj. da s njom ucestvuju u tri od pet postojecih potprojekata. Tako Vincanci sada intenzivno saradjuju sa italijanskim, spanskim, nemackim, belgijskim i svedskim kolegama.
       Prema tome kako ovaj posao tece, postoji velika nada da ce se Vincina grupa naci i u drugoj fazi rada na FP6 projektu. Tada ce u njemu ucestvovati znatno manji broj grupa nego sada i finansijska sredstva ce biti bitno veca od postojecih.
       Do sada su vincanski istrazivaci dizajnirali i sintetisali osam supstanci, tj. osam kandidata za lekove. Cetiri od njih se ispituju u Spaniji, a preostali u Nemackoj. Rezultati ovih testova predstavljace osnov za dalji rad Vincine grupe na projektu FP6. Pored toga, Vincina grupa za potrebe Belgijanaca, Spanaca i Italijana testira molekulske biblioteke, baze podataka, koje sadrze iscrpne podatke za razlicita organska jedinjenja, kako bi iznasla ona jedinjenja koja mogu da predstavljaju potencijalne lekove, da u ovom slucaju blokiraju dva kljucna virusna enzima â reverznu transkriptazu i integrazu.
       Mozda bi neko postavio pitanje: Zasto se ceo posao oko dobijanja zeljenog leka ne obavlja u samoj Vinci ili, mozda, na podrucju Srbije, pri cemu bi Vincancima drugi pomogli. Treba znati da od pocetne ideje do pojave leka u apoteci, prosecno, mora da protekne 12-15 godina. Pojedine faze dobijanja leka zahtevaju stotine miliona dolara, a ukupan trosak za razvoj nekog leka moze da dostigne i sumu od milijardu dolara. Zato je u maloj i siromasnoj zemlji, kao sto je nasa, ovakav poduhvat nemoguc. Resenje za takve zemlje lezi u saradnji sa bogatim.
       Primer rada dr Veljka Veljkovica i njegove grupe istrazivaca trebalo bi da posluzi ne samo za ugled drugima, vec i kao podsticaj da se sami okusaju na teskom putu osvajanja visokih "naucnih planinskih vrhova".

PRE 15 GODINA PROPUSTENA VELIKA SANSA
      Pre 15 godina dr Veljko Veljkovic je predlozio da se za sprecavanje inficiranja HIV-om u medjusobnim kontaktima koristi veoma jednostavno hemijsko jedinjenje dekstrant-sulfat. Sa njim su mogle da se prave tzv. vlazne maramice kojima bi se ruke brisale, ili rastvori za ispiranje grla posle stomatoloskih intervencijama i sl. Sa "Zdravljem" iz Leskovca, koje je proizvodilo ovo jedinjenje, sklopljen je cak i ugovor, ali od posla nije bilo nista. Danas dekstrant-sulfat predstavlja predmet klinickih ispitivanja u nekoliko zemalja s ciljem da se primeni u svhe sprecavanja prenosenja HIV-a pri seksualnom opstenju.

Одговори путем е-поште