Crnoj Gori profit i novac vazniji od jezika
 
 
Majstori smo da sve svoje tradicije i lijepe mitove iz proslosti, podredimo
nekim novim mitomanima

Strasno je to sto pojedini ljudi misle da ce obezbijediti mjesto u istoriji
literature ili istoriji naroda tako sto ce ustati protiv zdravog razuma,
svoje tradicije, kulture, crkve i jezika


Veliki srpski pjesnik i tvorac legendarne djecije serije "Fazoni i fore"
Ljubivoje Rsumovic boravio je u Niksicu tokom Dana Svetog Vasilija
Ostroskog. On je Aktivu profesora i nastavnika srpskog jezika i knjizevnosti
iz Niksica i Herceg Novog u ime Kulturno-prosvetne zajednice Srbije, urucio
Vukovu nagradu. Bio je to povod za razgovor sa tvorcem stihova uz koje su
odrastale mnoge generacije. 
- Mozda bi od onih koji su profesorima srpskog jezika dali otkaze samo zato
sto brane svoju struku, trebalo zatraziti da nam objasne, ali na cistom
srpskom jeziku, da ih cijeli svijet razumije, sta im sve to znaci. Sve ovo
sto se desava u Crnoj Gori naprosto je jedna vrsta besmislice koju ne bih
mnogo komentarisao, jer su to vec mnogi ucinili. Mi smo se odlucili za nesto
konkretno, tj. Kulturno-prosvetna zajednica Srbije stala je na stranu onih
koji su ustali u odbranu imena srpskog jezika i knjizevnosti i ova izuzetna
Vukova nagrada koju smo dodjelili Aktivu profesora, upravo to i govori,
istice Rsumovic.
Na pitanje kako bi reagovao da se npr. neka njegova pjesma "prekroji" na
maternji jezik, Rsumovic kaze da ga danas nista vise ne bi zacudilo.
- Mi smo inace, majstori da sve svoje tradicije i sve svoje lijepe mitove iz
proslosti podredimo nekim novim mitomanima. Meni je zao sto su profit i
novac u Crnoj Gori vazniji cak i od najplemenitije stvari koja se zove
jezik. Zao mi je sto mnogi u ovoj zemlji ne umiju da slusaju nase stare i
sto misle da svijet pocinje od njih. Strasno je to sto pojedini ljudi misle
da ce obezbjediti mjesto u istoriji literature ili istoriji naroda tako sto
ce ustajati protiv zdravog razuma, svoje tradicije, kulture, crkve i jezika.
Sitni interesi i efemerna frazeologija zatrpavaju sustinu onoga sto se
desava u Crnoj Gori. Ipak, iskreno se nadam da ce trava zaborava prekriti
sve ovo sto nam se dogada i da ce jednog dana sve doci na svoje mjesto. Samo
treba imati strpljenja i obraza, porucio je Rsumovic.
On naglasava da nema nista protiv toga da se za jezik kojim govori jedan
narod kaze da je to jezik tog naroda, ali u Crnoj Gori dolazi do zamjena
teza.
- Ja sam ijekavac, i moji stari su Hercegovci. Kod mene, na Zlatiboru,
zastupljena je ijekavica, pa i ja tamo govorim ijekavskim narecjem, u
Beogradu pricam ekavskim, u Crnoj Gori, opet ijekavskim, ali sve je to jedan
te isti srpski jezik. Pitam se zasto maternji, a ne crnogorski jezik, iako
je i to na ivici besmislenosti i nerazumnog. Uslovno da kazem, ako postoji
crnogorska nacija, neka bude i jezik, cak i to bih prije prihvatio nego
maternji, kaze Rsumovic, dodajuci da ne zeli da predvida sta ce se dalje
desavati, ali da je brisanje imena srpskog jezika u Crnoj Gori nesto sto je
van svake pameti i zdravog razuma. 

T. ZekoviC
 

http://www.dan.cg.yu/


                           Srpska Informativna Mreza

                                sim@antic.org

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште