Profesor Kings koledža iz Londona Džejms Gau o mogućnostima konflikata u 
regionu

Niko ne bi profitirao od nasilja

Nema izgleda za ponavljenje rata: Profesor Džejms Gau

Ratko Femić

- Delovi međunarodne zajednice žele da se pitanje Kosova reši brzo. Vašington 
se nadao rešenju do novembra prošle godine, ali to se nije dogodilo jer je 
teško rešiti tako kompleksan problem. Bilo je nepotrebno forsirati tempo. Time 
se samo produžava rešenje problema - kaže u intervjuu za Danas profesor 
mirovnih i bezbednosnih studija Kings koledža iz Londona Džejms Gau.
Profesor Gau je ekspert za bezbednost i dobar poznavalac prilika na Balkanu, a 
pogotovo jugoslovenske krize i ratova. Boravio je u Beogradu kao gost Akademije 
za diplomatiju i bezbednost gde je održao predavanje. Bio je prvi svedok u 
Haškom tribunalu, a kao ekspert za jugoslovenske ratove nekoliko godina je 
radio i za kancelariju haškog tužilaštva. Gau tvrdi da je moguće da Srbija do 
2014. bude deo NATO i EU ukoliko reši dva najveće problema - pitanje državnosti 
u vezi sa statusom Kosova i pitanje ratnih zločinaca.
Sa Holbrukom sve moguće
 A šta je sa glasinama o navodnom sporazumu između Karadžića i američke 
administracije?
- To je treći aspekt slučaja Karadžić i on ima dva elementa: Pomenuli ste 
glasine da postoji sporazum između Ričarda Holbruka i Karadžića i zaštitu 
stranih obaveštajnih službi. Ta dva elementa treba posmatrati odvojeno. Moguće 
je da neke strane obaveštajne službe imaju ulogu u njegovoj zaštiti, jer neke 
od njih, ali da budemo jasni to nisu službe SAD ili Ujedinjenog Kraljevstva, 
imaju veze sa organizovanim kriminalom. Smatram da su ljudi koji štite 
Karadžića prvenstveno oni koji su umešani u organizovani kriminal, a neki od 
njih imaju veze sa obaveštajnim službama, te je moguće da je ovde reč o tome.
Što se tiče mogućnosti sporazuma Holbruka i Karadžića mogu da kažem da je to 
moguće, ali samo zato što je u pitanju Holbruk koji ima reputaciju da radi na 
svoju ruku, bez formalnog odobrenja. Razgovarao sam i ranije sa nekim ljudima u 
Americi i rekli su mi da je sa Holbrukom sve moguće, ali ne verujem, ako je to 
istina, da je to uradio uz punu saglasnost administracije SAD.
 Da li je moguće očekivati neki konflikt u regionu u skorije vreme u vezi sa 
rešavanjem statusa Kosova?
- Uvek postoji mogućnost da neki ljudi veruju da bi pribegavanje nasilju 
pomoglo da se stvari ubrzaju, i verovatno i među kosovskim Albancima ima onih 
koji su nestrpljivi. Ali realnost je drugačija i kosovski Albanci će, nadam se, 
razumeti da svako pribegavanje nasilju odlaže konačan ishod. I sa srpske strane 
ima onih koji smatraju da mogu imati koristi od nasilja. Nasilje otežava 
vraćanje pregovorima i sve produžava. Sa sigurnošću mogu reći da nema izgleda 
za ponavljenje rata, mada ne možemo isključiti neke oblike političkog nasilja 
ili društevnih nemira.
 Pre dve nedelje srpska policija u Sandžaku je uhapsila nekoliko radikalnih 
islamista - vehabija kod kojih je u kampu pronađeno oružje. Može li rešavanje 
statusa, dobijanje nezavisnosti Kosova prouzrokovati radikalizaciju političkih 
zahteva u delovima na jugu Srbije ili Sandžaku?
- Ne bih isključio ni jednu mogućnost, ali mislim da moramo da gledamo na 
zacrtanu strategijsku logiku u sličnim situacijama. Ne verujem da je moguće 
brzo doći do solucije koja bi značila dobijanje nezavisnosti za Kosovo. Ako 
bude nekih brzih odluka ili aktivnosti koje bi kao rezultat imale nezavisnost 
Kosova, onda bi bilo veoma verovatno da se grupe unutar nealbanskih zajednica 
osete ugroženo, ali ja to ne vidim kao realističan izgled za skoriju budućnost. 
Uvek postoji i šansa da ljudi koji ne dobiju ono što žele - traže podršku za 
to, u ovom slučaju od radikalnih islamističkih elemenata koji su aktivni u 
transnacionalnoj mreži. Ali ako trezveno posmatramo situaciju, videćemo da nema 
koristi u slučaju bilo kakvih posezanja za nasiljem i da bi oni koji traže 
nezavisnost samo nazadovali.
 Bili ste prvi svedok u Hagu kao ekspert za rat u Jugoslaviji. Preostalo je još 
šest optuženika koji su u bekstvu. Da li očekujete da će oni biti isporučeni u 
skorije vreme?
- Ne sumnjam da će, ukoliko ne umru pre toga, konačno i preostali optuženi 
otići u Hag. U jednom delu Tribunal je imao veliki uspeh - 161 osoba je 
optužena, a od njih samo šestorici još nije suđeno. Problem su dvojica 
najpoznatijih i najvažnijih - Ratko Mladić i Radovan Karadžić. Verujem da Vlada 
Srbije ima odgovornost prema sebi i narodu u Srbiji kako bi oslobodila državu 
od prošlosti. Dok se to ne desi integracija Srbije u međunarodnu zajednicu u 
Evropu biće problematična. Mislim da je alternativa toj opciji da postanete ono 
što je bila Albanija za vreme Hladnog rata. Da bi se Srbija oslobodila, 
povezala sa svetom, osigurala bolji život za svoje građane - morate rešiti 
pitanje ratnih zločinaca.
 Zvaničnici u Srbiji opredeljeni su za ulazak u EU, ali tvrde da ne znaju gde 
je Ratko Mladić. S druge strane, iz Haga stalno stižu informacije da je on u 
Srbiji?
- Smatram da je Srbija jedino mesto gde on može da bude siguran zbog lojalnosti 
ljudi koji ga štite. Siguran sam da mnogi nemaju pojma gde je on. Ali, postoji 
mali krug ljudi koji zna, zatim krug oko njega u kojem ljudi znaju gde je 
Mladić tako da je na taj način moguće doći do njega. Verujem i da je u jedom 
trenutku u junu 2004. Mladić bio u Bosni. Tada su italijanske snage u okviru 
SFOR imale informaciju da je tamo i pokušale da ga uhapse, ali nisu uspele. 
Ukoliko je ta informacija tačna jedino objašnjanje zašto bi on bio u Bosni je 
ta da je neko od zvaničnika, verovatno iz samog vrha, rekao: "Mladić mora biti 
van Srbije", jer tada nije smeo biti tu. U Srbiji je najsigurniji i tu mu 
verovatno podršku pružaju ljudi iz bivših vojnih krugova koji su u sprezi sa 
organizovanim kriminalom.
 Čudno je što skoro niko više i ne spominje Radovana Karadžića?
- Za mene to pitanje ima nekoliko dimenzija. Prvo pažnja se manje obraća na 
njega jer je Mladić mnogo važniji optuženik i za Hag i za međunarodnu 
zajednicu. Smatram da on treba da bude uhapšen, ali ako, na primer, pogledate 
najveći pojedinačni zločin - masakr u Srebrenici, iako je Tribunal optužio i 
Karadžića za taj zločin, mislim da je sasvim jasno da je Mladić osoba koja je 
najodgovornija. Mislim ako Karadžić ode u Hag, mada nisam upućen u dokaze, da 
će imati teškoće da ga osude zbog Srebrenice. Ne znam, ali pretpostavljam da je 
moguće da je on naknadno saznao za to. Druga stvar u vezi sa Karadžićem je da 
je skoro sigurno da on nije u Srbiji. Postojali su izveštaji prošlog leta da je 
Karadžić u Crnoj Gori, ali su kasno stigli da bi neko spolja mogao nešto da 
uradi. Mislim da je veoma pouzdana informacija da ja Karadžić prošlog leta bio 
u Crnoj Gori. To je pitanje za Crnu Goru i njene odnose sa međunarodnom 
zajednicom, mada ne želim da kaž!
 em i ne znači da je Vlada u Crnoj Gori direktno odgovorna za Karadžića. Ako je 
Karadžić još tamo ili se kreće između Crne Gore i Bosne, onda će porasti 
pritisak na Crnu Goru ako žele pozitivne odnose i otvorenu komunikaciju sa 
Evropom
 
http://www.danas.co.yu/



                           Srpska Informativna Mreza

                                [email protected]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште