Željko Knez, o sumnjičeni za ratni zločin, savjetnik Željku Komšiću Od "tuzlanske kolone" do predsjedničkog kabineta
Dobar dio osumnjičenih za pokolj vojnika JNA u Tuzli i danas obavlja vrlo visoke funkcije u toj opštini, kao i u zajedničkim organima BiH. Jedan od njih je i Željko Knez, koji je proteklih godina živio u Hrvatskoj, a kojeg je "zlatni ljiljan" Željko Komšić odlučio da vrati u domovinu. I to ni više ni manje nego u svoj kabinet u Predsjedništvu BiH kao savjetnika za pitanja dijaspore i demobilisanih pripadnika Oružanih snaga . Licemjerju u ovoj zemlji nikada kraja. Haški tribunal je prije tri godine vratio sav dokazni predmet sa izvještajima protiv Kneza i osam Bošnjaka za slučaj "tuzlanska kolona" na procesuiranje u BiH. Što se tiče pravosudnih organa ove zemlje - oni bi napokon trebalo da počnu raditi svoj posao, a odgovornosti ne bi trebalo da budu lišeni ni oni koji štite osumnjičene za ratne zločine piše: Olga Milković Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, nedavno je za svog savjetnika imenovao Željka Kneza, protiv kojeg se zbog ratnog zločina vodi krivični postupak pred Tužilaštvom u Bijeljini. Knez je osumnjičen da je bio glavni organizator napada na "tuzlansku kolonu". Da postoje osnove za pokretanje postupka, potvrdilo je i Haško tužilaštvo. Još prije pet godina, 27. septembra 2002. godine, Kancelarija Vlade RS za saradnju sa Haškim tribunalom dostavila je Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju krivični predmet Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini br. Kt-21/02 na pravno razmatranje. Predmetom je obuhvaćen i sadašnji savjetnik Željka Komšića, koji je u vrijeme napada na neborbenu kolonu pripadnika JNA u Tuzli vršio dužnost komandanta odbrane toga grada. Tačnije rečeno, on je bio glavni režiser masakra nad golobradim vojnicima JNA koji su 15. maja 1992. godine krenuli da se povuku iz kasarne "Husinska buna". Odjeljenje tzv. "Drumskih pravila" je 2. jula 2004. godine na osnovu dostavljenih podataka predmet na dalje postupanje vratilo bijeljinskom tužilaštvu i dodijelilo standarne ocjene osumnjičenima. Željku Knezu dodijeljena je oznaka C. Osim Kneza, postupak se vodi i protiv Selima Bešlagića, ratnog gradonačelnika Tuzle, Seada Avdića, koji je u vrijeme napada na "tuzlansku kolonu" bio na dužnosti predsjednika Izvršnog odbora Opštine Tuzla, Jasmina Imamovića, bivšeg sekretara Opštine, Envera Delibegovića, komandanta Opštinskog štaba TO Tuzla, Mehmeda Žilića, bivšeg sekretara Opštinskog sekretarijata za narodnu odbranu Opštine Tuzla, Mehmeda Bajrića, bivšeg načelnika Stanice javne bezbjednosti Tuzla, Muhameda Brkića, bivšeg zamjenika načelnika SJB Tuzla, i Faruka Prcića, bivšeg pripadnika TO Tuzla i komandanta inženjerijsko-diverzantske jedinice. Napad planiran mjesecima Krivični predmet Kt-21/02 sadržavao je veći broj pojedinačno sprovedenih dokaznih sredstava. Između ostalog, to su bili zapisnici o saslušanju svjedoka (pojedinačne izjave građana srpske nacionalnosti, nekadašnjih građana Tuzle koji su bili direktni očevici događaja, izjave redovnih vojnika i oficira JNA, izjave lica srpske nacionalnosti koja su u vrijeme nemilih događaja bila službenici SJB Tuzla, izjave medicinskih radnika srpske nacionalnosti Medicinskog centra Tuzla koji su kritičnog dana primali ranjene iz kolone JNA). Hagu su takođe dostavljene video kasete o napadu na "tuzlansku kolonu". Prema izjavama svjedoka koje su u posjedu magazina Patriot , napad na "tuzlansku kolonu" je dugo i detaljno planiran. Cilj je bio ne dozvoliti pripadnicima JNA da iz svojih objekata izvuku teško naoružanje i materijalna sredstava. Pripreme za mučki napad tekle su od marta mjeseca 1992. godine. Odnosno, u isto vrijeme dok su vršeni pregovori o povlačenju vojske iz Tuzle, pojedini Bošnjaci i Hrvati koji su se tada nalazili na rukovodećim položajima u Tuzli, vršili su pripreme za sprečavanje izlaska pripadnika JNA sa materijalno-tehničkim sredstvima. Plan napada na kolonu izradio je bivši potpukovnik JNA Željko Knez. Zbog tog ratnog zločina Vojnom tužilaštvu u Beogradu još 1995. podnijeta je krivična prijava protiv 59 lica, među kojima i protiv današnjeg savjetnika u Predsjedništvu BiH. O toj krivičnoj prijavi kao i o detaljima napada na kolonu Patriot je prije nekoliko godina detaljno pisao. Plan napada Ovoga puta objavljujemo detalje iz izjava svjedoka koje je prikupilo Tužilaštvo u Bijeljini a tiču se pripreme napada, koju je razradio Željko Knez. Pripreme su počele tako što su bivši potpukovnik JNA Željko Knez i Slavko Gligorić naredili Faruku Prciću, kao poznavaocu inženjerijskih mašina, da pristupi kopanju neprekidnog zaklona za stojeći stav od raskrsnice Brčanska Malta u Tuzli do sela Slavinovići. Prcić je izveo naložene inženjerijske radove. On je, po tzv. "mostarskom modelu", rasporedio na izlascima iz grada cisterne punjene koktelom eksploziva, postavio "ježeve", mitraljerske grudobrane, sproveo miniranje onih puteva za koje se pretpostavljalo da bi se njima vojska mogla evakuisati. Zatim je, po naredbi Selima Bešlagića, doveo u Tuzlu (osim već postojećih pripadnika "Patriotske lige") još oko 3.000 dobrovoljaca, koji su najvećim dijelom bili angažovani iz Kalesije, Vlasenice, Bratunca, Zvornika, Foče... Istovremeno je organizovan i rezervni sastav milicije, koji je još od marta te godine zauzeo izlazne punktove u Tuzli. Oni su bili angažovani i na obezbjeđenju svih vitalnih preduzeća. U rudniku soli, koji je po nalogu Bešlagića prestao sa radom , stacionirana su minska sredstva i druga oprema, a u fabrici "TTU" započelo se sa namjenskom proizvodnjom oružja. Radnici Srbi i nelojalni muslimani poslani su na prinudni odmor. Istovremeno sa ovim aktivnostima Bešlagić i njegovi saradnici organizovano su iz Hrvatske sanitetskim vozilima dovlačili u Tuzlu minsko-eksplozivna sredstva, pješadijsko i drugo naoružanje. U "TTU", u prvoj polovini maja mjeseca 1992. godine, napravljen je i specijalni transporter, vozilo oklopljeno debelim limom sa otvorima za naoružanje. Javni i tajni rad "Kriznog štaba" Od aprila 1992. godine u Skupštini opštine Tuzla svakodnevno je zasjedao tzv. "Krizni štab", kojem je predsjedavao Selim Bešlagić. Na sjednicama tog štaba razmatrana je situacija u vezi sa predstojećim izlaskom pripadnika JNA iz kasarne "Husinska buna". Izgovor za formiranje "Kriznog štaba" bio je "odbrana grada". Međutim, sjednice tzv. "Kriznog štaba", prema izjavama svjedoka koji su u to vrijeme bili visokopozicionirani službenici u Opštini Tuzla, održavane su u dva dijela. Prvi dio, u širem sastavu, održavan je u kabinetu Selima Bešlagića, a drugi, zatvoreni dio, održavan je u uskom krugu "povjerljivih ličnosti" u Rudarskom institutu u Kreki. U okviru tog drugog dijela sastajanja "Kriznog štaba" Tuzle, detaljisani su planovi napada na kolonu vojske JNA koja je trebalo iz Tuzle da izađe 15. maja 1992. godine. Na zatvorenim sastancima "Kriznog štaba" u Rudarskom institutu prisustvovali su isključivo muslimani, izuzev Hrvata Željka Kneza, koji je u međuvremenu imenovan za komandanta odbrane grada. Na zatvorenoj sjednici održanoj 14. maja donesena je odluka da se vojska prilikom evakuacije iz kasarne "Husinska buna" oružano napadne. Takva odluka imala je šifru "plamen". Da bi se za napad unaprijed okrivila vojska, naređeno je da se na Brčanskoj Malti, na soliterima, postave kamere lokalne televizije FS3, koja će od ranih jutarnjih sati snimati plato na raskrsnici Brčanska Malta , dio Skojevske ulice i okolinu, gdje je određeno da moraju proći vozila JNA. Licemjerje Pošto je saznao za odluku o napadu, komandant kasarne potpukovnik Mile Dubajić lično je otišao u Izvršni odbor Skupštine opštine da traži da se dozvoli miran izlazak kolone vojnika JNA sa opremom iz kasarne. Kako pričaju svjedoci, Sead Avdić je tada potpukovniku Dubajiću obećao da kolona može da izađe i da neće biti napadnuta. Iako su mu dali obećanje u Opštini, rukovodioci Tuzle zapravo su ostali kod odluke da mučki napadnu kolonu vojnika prilikom njihovog izlaska. Odlučili su propustiti čelo kolone, a zatim da na ugovorenu lozinku (koju će izreći preko lokalne televizije Zlatko Dukić, predsjednik SK, riječima: "Sretno, vojsko!") započne napad. Instrukcija je bila da se na dati znak puca isključivo u vozače i suvozače u koloni. Za napad su bili angažovani i strijelci iz Streljačkog društva Tuzle, među kojima su bile i žene. Zbivanja i hronologija događaja u vezi sa izlaskom pripadnika JNA iz kasarne "Husinska buna" Skojevskom ulicom preko raskrsnice Brčanska Malta poznata su široj javnosti, a Patriot je o tome u više navrata detaljno pisao. O samom napadu i mučkom ubijanju vojnika svjedočili su preživjeli oficiri i vojnici i veliki broj civila. Napadom na kolonu JNA natjeran je veliki broj Srba građana Tuzle da zajedno sa svojim porodicama napuste grad i da ostave sve što su stekli. Bio je to klasični oblik etničkog čišćenja. Samo tih dana, za vrijeme i poslije napada, Tuzlu je napustilo oko 20.000 građana srpske nacionalnosti. Preostali Srbi u Tuzli i njihove porodice bili su podvrgnuti najrazličitijim oblicima pritisaka i prijetnji, kao i zatvaranjima i premlaćivanu pa i ubistvima po zatvorima i drugim mjestima. Dobar dio osumnjičenih za pokolj vojnika JNA u Tuzli i danas obavlja vrlo visoke funkcije u toj opštini, kao i u zajedničkim organima BiH. Jedan od njih je i Željko Knez, koji je proteklih godina živio u Hrvatskoj, a kojeg je Željko Komšić odlučio da vrati u domovinu. I to ni više ni manje nego u svoj kabinet u Predsjedništvu BiH kao savjetnika za pitanja dijaspore i demobilisanih pripadnika Oružanih snaga . Licemjerju u ovoj zemlji nikada kraja. Haški tribunal je prije tri godine vratio sav dokazni predmet sa izvještajima protiv Kneza i osam Bošnjaka za slučaj "tuzlanska kolona" na procesuiranje u BiH. Što se tiče pravosudnih organa ove zemlje - oni bi napokon trebalo da počnu raditi svoj posao, a odgovornosti ne bi trebalo da budu lišeni ni oni koji štite osumnjičene za ratne zločine. _____ Obezbjeđivao nabavku oružja iz Hrvatske Željko Knez je nakon "uspješno" organizovanog napada na "tuzlansku kolonu" i dalje ostao komandant Okružnog štaba Teritorijalne odbrane Tuzla , a kasnije i prvi zapovjednik Drugog korpusa Armije BiH. Tako je aktivno učestvovao u dopremanju oružja iz Hrvatske na teritoriju Tuzle. Patriot je u posjedu dokumenta od 24. 7. 1992. godine koji to potvrđuje. Tekst naredbe koju je Knez potpisao prenosimo u cijelosti. "Republika Bosna i Hercegovina Okružni štab Teritorijalne odbrane Tuzla Pratnja vojnih kolona, naređenje Na osnovu ukazane potrebe, zbog obezbjeđenja sigurnog i nesmetanog prolaska konvoja sa materijalnim sredstvima iz Hrvatske na teritoriju Okruga Tuzla i obratno, NAREĐUJEM: . - Svi opštinski štabovi OS, će formirati pri komandi, odjeljenje saobraćajne vojne policije, koje će biti zaduženo za pratnju konvoja. . - Svi opštinski štabovi OS će blagovremeno a najkasnije 3 dana prije polaska konvoja obavijestiti Okružni štab OS o kretanju konvoja i to: . sastav i broj m/v i ljudi, . vrsta tereta . vrijeme polaska i pravac kretanja . način obezbjeđenja MA/ŽM Dostavljeno: . svim OpŠOS . a/a kanc. KOMANDANT Željko Knez http://www.patriotmagazin.com/media/003.htm
