U SLOVENIJI SAMO DVA PREDUZECA IZ SRBIJE Vracajuci se iz Slovenije u Srbiju, naš covek lako može da dode u zabludu da iz te zemlje zapravo nije ni izašao. Prvo što ce na ulasku u Beograd ili u Novi Sad verovatno videti, bice opet slovenacki „Merkator“ ili „Merkur“. To u šali, ispracajuci na put novinare iz Vojvodine, primecuje i predstavnik srpske ambasade u Sloveniji, jedan od domacina delegacije pokrajinskog Izvršnog veca koja je u LJubljani boravila u dvodnevnoj radnoj poseti pocetkom protekle nedelje.
Nešto više od šale je to što u Srbiji danas postoji oko 400 slovenackih preduzeca, a u Sloveniji, prema podacima Izvršnog veca - tek dva iz Srbije. Kažu da je jedno od ta dva preduzeca kompanija JAT, koja svoju poslovnicu ima upravo u zgradi srpske ambasade. Drugo preduzece je proizvodac nameštaja „Dalas“. Slovenija, koja je od 2004. godine ušla u Evropsku uniju, danas na prostoru zapadnog Balkana ima sve znacajniju ulogu ne samo u politickim pitanjima (od 1. januara predsedavace EU) nego na tom prostoru doživljava i privrednu ekspanziju. Ulazak na to tržište nije pošao za rukom ni najpoznatijem srpskom biznismenu Miroslavu Miškovicu, u nameri da svoju kompaniju „Delta“ spoji sa slovenackim „Merkatorom“. Poznat je i pokušaj kupovine LJubljanske mlekare od strane britanskog fonda „Salford“, inace višestrukog vlasnika vojvodanskih mlekara. Smatralo se da iza te ponude stoji upravo srpski biznismen Milan Beko. A šta je sa manjim igracima? U razgovoru koji je u LJubljani imao i sa državnim sekretarom u slovenackom Ministarstvu privrede, predsednik vojvodanske vlade Bojan Pajtic nije krio nezadovoljstvo zbog ociglednog dispariteta u broju kompanija koje posluju na teritoriji dve zemlje. Diplomatskim recnikom kazano, bio je „iznenaden“ što je tako mali broj srpskih, odnosno vojvodanskih preduzeca, danas prisutno u Sloveniji. U odnosu na 400 slovenackih kompanija u Srbiji, taj broj se prema njegovim recima krece od sigurna dva, do najviše pet preduzeca iz Srbije koja posluju u Sloveniji. - Naši investitori radije odlaze u druge zemlje nego u Sloveniju. Ne znam zašto je to tako, ali mogli bismo da na tom polju dosta uradimo. Jer, Slovenija je Srbiji, odnosno Pokrajini Vojvodini, uz Madarsku i Rumuniju najbliža clanica EU; vezuju nas slican jezik, tradicionalna saradnja i zajednicka prošlost – rekao je Pajtic državnom sekretaru Tomažu Jeršicu. S druge strane, predsednik pokrajinske vlade nije krio zadovoljstvo rezultatima koji se u Vojvodini postižu u spoljnotrgovinskoj razmeni sa Slovenijom. Vojvodina je u tome prošle godine ostvarila višak od oko 10 miliona dolara. U Sloveniju je izvezeno proizvoda u vrednosti 82 miliona dolara, dok je iz te zemlje uvezeno robe od 71 milion dolara. U Privrednoj komori Slovenije kažu da ih vojvodanski uspeh u robnoj razmeni ipak na neki nacin veseli: „Pa, to je odlican pokazatelj kvaliteta privrede u Vojvodini! Moram reci da nas to veseli“, kazace novinarima predsednik slovenacke komore Zdenko Pavcek, posle sastanka sa delagacijom Izvršnog veca Vojvodine kome su prisustvovali i slovenacki privrednici zainteresovani za ulaganja u našu zemlju. - Nama je interes da imamo korektnu medusobnu saradnju, a za to još postoje velike mogucnosti u obostranom smislu – dodao je Pavcek. I državni sekretar za privredu Jeršic kaže da Slovenija „ima želju“ da što više firmi iz Vojvodine i cele Srbije u toj zemlji investiraju. Zbog cega onda nema više srpskih preduzeca? Predsednik komore odgovara da u Sloveniji u privrednom smislu postoji „dosta komplikovan sistem“. - Kad to kažem, mislim na celokupan sklop zakona, od investicionih propisa pa do poreske politike, koji nisu sasvim podsticajni za strana ulaganja, odnosno za ulaganja uopšte – smatra on. Kako je to dogovoreno nakon razgovora zvanicnika u LJubljani, Slovenija ce Vojvodini dati logisticku podršku – posebno u poljoprivredi, odnosno edukaciji poljoprivrednih proizvodaca u prilagodavanju njihove delatnosti uslovima EU. Dogovoreni su i zajednicki nastupi srpskih i slovenackih kompanija i poljoprivrednika na sajmovima u Radgoni i Celju, kao i na Novosadskom sajmu. U dvorcu Jable nadomak LJubljane potpisano je i Pismo o namerama sa Centrom za evropsku perspektivu (CEP). Ta agencija, kojoj je osnivac slovenacka vlada, pomaže državama jugoistocne Evrope u procesu pristupanja EU, a ubuduce ce pomagati i u edukaciji vojvodanske administracije. Inace, stari dvorac Jable, u kome je sada sedište CEP-a, viden je kao jedno od mesta gde ce se tokom predsedavanja Slovenije u EU, u prvoj polovini 2008. godine, održavati protokolarni sastanci i samiti evropskih zvanicnika. Možda ce baš dvorac Jable biti mesto na kome bi Slovenija mogla da potvrdi ono što je u prošlonedeljnom susretu sa vojvodanskom delegacijom porucio ministar spoljnih poslova Dimitrij Rupel: da želi da tokom slovenackog predsedavanja EU, Srbija dobije status kandidata za clanstvo u EU. Osnovni uslov je, naravno, poznat. Ne zove se ni LJubljana, ni Brisel, nego Hag. U meduvremenu, još jedan slovenacki investitor otvorice proizvodnju u Srbiji, u vojvodanskom mestu Šimanovci. Predstavnik kompanije „Trimo“ Bošnjan Skalar kaže da ce tamo za desetak dana poceti prozvodnja panel ploca za fasadu i krov, koja ce zaposliti oko 200 ljudi. Sudeci po referencama te firme, to su upravo one fasade koje se mogu videti na ulasku u naše gradove, recimo na „Merkatoru“ u Beogradu, ili na „Rodicu“ u Novom Sadu, koji je od prošle godine u vecinskom vlasništvu Slovenaca. Snežana Nikolic http://www.dnevnik.co.yu/ Srpska Informativna Mreza [email protected] http://www.antic.org/

