U SLOVENIJI SAMO DVA PREDUZECA IZ SRBIJE

Vracajuci se iz Slovenije u Srbiju, naš covek lako može da dode u zabludu da
iz te zemlje zapravo nije ni izašao. Prvo što ce na ulasku u Beograd ili u
Novi Sad verovatno videti, bice opet slovenacki „Merkator“ ili „Merkur“. To
u šali, ispracajuci na put novinare iz Vojvodine, primecuje i predstavnik
srpske ambasade u Sloveniji, jedan od domacina delegacije pokrajinskog
Izvršnog veca koja je u LJubljani boravila u dvodnevnoj radnoj poseti
pocetkom protekle nedelje.

Nešto više od šale je to što u Srbiji danas postoji oko 400 slovenackih
preduzeca, a u Sloveniji, prema podacima Izvršnog veca - tek dva iz Srbije.
Kažu da je jedno od ta dva preduzeca kompanija JAT, koja svoju poslovnicu
ima upravo u zgradi srpske ambasade. Drugo preduzece je proizvodac nameštaja
„Dalas“.
Slovenija, koja je od 2004. godine ušla u Evropsku uniju, danas na prostoru
zapadnog Balkana ima sve znacajniju ulogu ne samo u politickim pitanjima (od
1. januara predsedavace EU) nego na tom prostoru doživljava i privrednu
ekspanziju. 
Ulazak na to tržište nije pošao za rukom ni najpoznatijem srpskom biznismenu
Miroslavu Miškovicu, u nameri da svoju kompaniju „Delta“ spoji sa
slovenackim „Merkatorom“. Poznat je i pokušaj kupovine LJubljanske mlekare
od strane britanskog fonda „Salford“, inace višestrukog vlasnika
vojvodanskih mlekara. Smatralo se da iza te ponude stoji upravo srpski
biznismen Milan Beko. 
A šta je sa manjim igracima?
U razgovoru koji je u LJubljani imao i sa državnim sekretarom u slovenackom
Ministarstvu privrede, predsednik vojvodanske vlade Bojan Pajtic nije krio
nezadovoljstvo zbog ociglednog dispariteta u broju kompanija koje posluju na
teritoriji dve zemlje.
 Diplomatskim recnikom kazano, bio je „iznenaden“ što je tako mali broj
srpskih, odnosno vojvodanskih preduzeca, danas prisutno u Sloveniji. U
odnosu na 400 slovenackih kompanija u Srbiji, taj broj se prema njegovim
recima krece od sigurna dva, do najviše pet preduzeca iz Srbije koja posluju
u Sloveniji.
- Naši investitori radije odlaze u druge zemlje nego u Sloveniju. Ne znam
zašto je to tako, ali mogli bismo da na tom polju dosta uradimo. Jer,
Slovenija je Srbiji, odnosno Pokrajini Vojvodini, uz Madarsku i Rumuniju
najbliža clanica EU; vezuju nas slican jezik, tradicionalna saradnja i
zajednicka prošlost – rekao je Pajtic državnom sekretaru Tomažu Jeršicu. 
S druge strane, predsednik pokrajinske vlade nije krio zadovoljstvo
rezultatima koji se u Vojvodini postižu u spoljnotrgovinskoj razmeni sa
Slovenijom. Vojvodina je u tome prošle godine ostvarila višak od oko 10
miliona dolara. U Sloveniju je izvezeno proizvoda u vrednosti 82 miliona
dolara, dok je iz te zemlje uvezeno robe od 71 milion dolara.
U Privrednoj komori Slovenije kažu da ih vojvodanski uspeh u robnoj razmeni
ipak na neki nacin veseli: „Pa, to je odlican pokazatelj kvaliteta privrede
u Vojvodini! Moram reci da nas to veseli“, kazace novinarima predsednik
slovenacke komore Zdenko Pavcek, posle sastanka sa delagacijom Izvršnog veca
Vojvodine kome su prisustvovali i slovenacki privrednici zainteresovani za
ulaganja u našu zemlju. 
- Nama je interes da imamo korektnu medusobnu saradnju, a za to još postoje
velike mogucnosti u obostranom smislu – dodao je Pavcek. I državni sekretar
za privredu Jeršic kaže da Slovenija „ima želju“ da što više firmi iz
Vojvodine i cele Srbije u toj zemlji investiraju. Zbog cega onda nema više
srpskih preduzeca?
 Predsednik komore odgovara da u Sloveniji u privrednom smislu postoji
„dosta komplikovan sistem“.
- Kad to kažem, mislim na celokupan sklop zakona, od investicionih propisa
pa do poreske politike, koji nisu sasvim podsticajni za strana ulaganja,
odnosno za ulaganja uopšte – smatra on.
Kako je to dogovoreno nakon razgovora zvanicnika u LJubljani, Slovenija ce
Vojvodini dati logisticku podršku – posebno u poljoprivredi, odnosno
edukaciji poljoprivrednih proizvodaca u prilagodavanju njihove delatnosti
uslovima EU. 
Dogovoreni su i zajednicki nastupi srpskih i slovenackih kompanija i
poljoprivrednika na sajmovima u Radgoni i Celju, kao i na Novosadskom sajmu.
U dvorcu Jable nadomak LJubljane potpisano je i Pismo o namerama sa Centrom
za evropsku perspektivu (CEP). Ta agencija, kojoj je osnivac slovenacka
vlada, pomaže državama jugoistocne Evrope u procesu pristupanja EU, a
ubuduce ce pomagati i u edukaciji vojvodanske administracije.
Inace, stari dvorac Jable, u kome je sada sedište CEP-a, viden je kao jedno
od mesta gde ce se tokom predsedavanja Slovenije u EU, u prvoj polovini
2008. godine, održavati protokolarni sastanci i samiti evropskih zvanicnika.
 Možda ce baš dvorac Jable biti mesto na kome bi Slovenija mogla da potvrdi
ono što je u prošlonedeljnom susretu sa vojvodanskom delegacijom porucio
ministar spoljnih poslova Dimitrij Rupel: da želi da tokom slovenackog
predsedavanja EU, Srbija dobije status kandidata za clanstvo u EU. Osnovni
uslov je, naravno, poznat. Ne zove se ni LJubljana, ni Brisel, nego Hag.
U meduvremenu, još jedan slovenacki investitor otvorice proizvodnju u
Srbiji, u vojvodanskom mestu Šimanovci. Predstavnik kompanije „Trimo“
Bošnjan Skalar kaže da ce tamo za desetak dana poceti prozvodnja panel ploca
za fasadu i krov, koja ce zaposliti oko 200 ljudi. Sudeci po referencama te
firme, to su upravo one fasade koje se mogu videti na ulasku u naše gradove,
recimo na „Merkatoru“ u Beogradu, ili na „Rodicu“ u Novom Sadu, koji je od
prošle godine u vecinskom vlasništvu Slovenaca.
Snežana Nikolic 


http://www.dnevnik.co.yu/





                           Srpska Informativna Mreza

                                [email protected]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште