Ekonomski bum ili rasprodaja Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: "Svi trguju akcijama, malo ko proizvodi": novi poslovni centar u Podgorica Crna Gora, koja ekonomski zavisi od primorskog turizma, u sred je letnje sezone. Najmlađa država obeležila je i nacionalni praznik - 13. jul. Godinu dana od sticanja nezavisnosti prilika je da se svede privredni bilans.
Bum na berzama i tržištu nekretnina, snažan priliv stranih investicija ali i sve veći jaz izmedju bogatih i siromasnih gradjana obilježili su ekonomska dešavanja u prvoj godini državne samostalnosti. Tržište kapitala je najbrže reagovalo. Danas na dvije crnogorske berze trguje svako – od poslovnih ljudi, preko preprodavaca na pijaci do domaćica. Skoro svi koji su uložili novac u kupovinu akcija u posljednjoj godini su profitirali a cijene akcija preduzeća i fondova su porasle su od dva do osam puta. Osim na berzama, bum se desio i na tržištu nekretnina, pa su cijene stanova i poslovnih prostora skoro udvostručene. Na atraktivnim lokacijama na primorju, a u posljednje vrijeme i na sjeveru, cijene zemljišta i kuća su višestruko porasle pod pritiskom stranaca koji ih plaćaju koferima novca. Zvanični podaci govore da je na nivou države ubrzan ekonomski rast, snazan priliv stranih investicija, inflacija zadržana na nivou evropskih zemalja i smanjena nezaposlenost tako da posao čeka svega manje od 30 hiljada ljudi. Idiličnu sluku crnogorske statistike donekle kvare podaci Centralne banke koji pokaziju da i pored snaznog priliva stranih investicija nema ulaganja u potpuno nove projekte. Oko 310 miliona evra, koliko je Crna Gora privukla samo za prvih pet meseci, otišlo je na kupovinu nekretnina i ulaganja u domaća preduzaća. U prvoj godini nezavisnosti Crna Gora je zabilježila rekordan minus u robnoj razmjeni sa inostranstvom. Priča o ekonomskom bumu ima i drugu stranu. Kroz ulaganje u nekretnine i berze se pere novac od nelegalnih aktivnosti, upozoravaju odvašnji stručnjaci ali i američki Stejt dipartment u svom godišnjem izvještaju. Analitičari ocjenjuju da je crnogorska statistika krajnje nepozudana, kontrolisana i da joj je potrebna krupna reforma. Ekonomska analitičarka Jadranka Rabrenović za „Dojče vele“ kaže da ne vjeruje u statističke podatke koje saopštavaju državne institucije i kao ilistraciju navodi primer da se u zvaničnoj statistici zaposlenih gradjana gubi oko 60 hiljada ljudi. „Oni ne spadaju ni koju ketagoriju a nemoguće je da su svi u inostranstvu“, kaže Rabrenovićeva. Analitičar Aleksandar Radulović kaže da je ekonomski razvoj i dalje minimalan i u izjavi medijima upozorava da crnogorska vlada ne radi na rešavanju nagomilanih prioriteta. „Vlada ima svoje priopritete – da sve rasproda i da se iz tih kapitalnih prihoda servisira tekuća potrošnja a da veoma mali dio ide za investicije. To je koncept koji vodi do malog ekonomkog rasta od koga koristi ima veoma mali broj gradjana. Takav koncept prati velika korupcija i organizovani kriminal, što je bio problem Crne Gore i ranije i sada“, kazao je Radulović. Jadranka Rabrenović je mišljenja da prosječni gradjanin, danas ne zivi ni bolje ni gore nego prije godinu dana: „Većina gradjana živi isto. Osim onih koji su prodali nekretnine. Ali taj novac nije uložen u neku proizvodnju koja bi se odrazila na standarad gradjana i povećanje bruto društvenog proizvoda već u akcije na berzi koji tamo stoje zarobljene ili na direktnu potrošnju – na kupovinu dobrih automobile, skupe garderobe i putovanja“, kazala je ona. Najkritičniji ocjenjuje da je u Crnoj Gori na djelu „instutucionalna legalizacija kapitala koji je stečen u ratno-profiterskim uslovima“. „Niko ne poteže pitanje porijekla početnog kapitala jer su državu donijele upravo one snage koje su učestvovale u ratu i kriminalu“, kazala je profesorica Ekonomskog fakulteta Mirjana Kuljak. Vesna Rajković http://www.dw-world.de/dw/article/0,2144,2683108,00.html Srpska Informativna Mreza [email protected] http://www.antic.org/
