Upozorenje
4 balkanske bombe pred eksplozijom, velike sile nemaju rešenje 

Zapad i dalje ne zna mnogo o odnosima u regionu, a još manje šta bi 
s njim, što može dovesti čak i do novih ratova. 
Ovu fotografiju NT je objavio na naslovnog strani 1998. i najavio 
da će NATO bombardovati Srbiju. U to tada niko nije verovao. Hakan Viberg, 
švedski stručnjak za Jugoistočnu Evropu, preko NT opet upozorava:

Balkan pred pucanjem

- Partija pokera velikih sila još nije završena
- Oko Kosova svi blefiraju i čekaju potez protivnika
- Ako SAD ne podrže nezavisnost, OVK će pucati u NATO
- Rusija i Kina sigurno ulažu veto u Savetu bezbednosti
- U Bosni stvorena virtuelna država

Balkanski lonac ponovo ključa! 
A vatru dodatno potpiruju svetski centri moći, koji zbog ogromnog nepoznavanja 
prilika na ovim prostorima vuku toliko katastrofalne poteze 
da se ponovo ozbiljno suočavamo sa izbijanjem novih ratova. 

Ovo za NT upozorava Hakan Viberg (65), švedski matematičar, filozof i doktor 
sociologije, koji u međunarodnim krugovima važi za jednog od najboljih 
poznavalaca prilika na Balkanu. Iako u razgovoru za NT kaže da je potrebno više 
od jednog života da bi neko postao YU ekspert, ovim regionom bavi se skoro 
četiri decenije - od 1968, a samo u Beograd do sada je dolazio više od 30 puta. 
Ovog puta povod njegove posete je poziv Studentskog parlamenta, grupe studenata 
prava, da održi predavanje na konferenciji o Kosovu i njegovim perspektivama. 
Na pitanje otkud zanimanje baš za region Jugoistočne Evrope, Viberg kaže da ga 
je privuklo to što na ovom prostoru vekovima brojne suprotnosti i različitosti 
opstaju jedna pored druge. 
Na pitanje kako u svetlu novih dešavanja u Bosni, a pred završetak pregovora o 
Kosovu, vidi budućnost Balkana, Viberg, koji trenutno radi u Danskom institutu 
za međunarodne studije, kaže: 
- Budućnost je krajnje neizvesna. Na Balkanu trenutno postoje četiri bombe: 
Bosna, Crna Gora, Kosovo i Makedonija. Konflikti između Slovenije i Hrvatske 
neće prerasti u vojne sukobe. Ne očekujem probleme ni s Vojvodinom i Sandžakom. 
Zapravo, najproblematičniji su Bosna i Kosovo. Međunarodna zajednica je u BiH 
slila ogromne količine novca, a uspela da obnovi samo mostove i zgrade, ne i da 
uspostavi normalan život Srba, Hrvata i muslimana. 
http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/images/kruzic.gifKo, po Vama, snosi najveću 
odgovornost što bosanski eksperiment očigledno ne uspeva?
- Dejtonski sporazum je postavio nekoliko zadataka, od kojih su ispunjeni samo 
neki, i to delimično. Uspostavljene su granice i razoružavanje je donekle 
sprovedeno. Ali, prisustvo NATO nije suštinski ništa promenilo, osim što je 
obezbedilo trenutni mir. I sad imamo situaciju da je NATO stavio jednu nogu na 
minu u Bosni, drugu na minu zvanu Kosovo, jednu ruku na Avganistan, drugu na 
Irak. Ako pomere nogu, bomba će eksplodirati. Zato ništa i ne rade. 
http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/images/kruzic.gifDa li su političari koji 
donose odluke u Briselu i Vašingtonu svesni koliko je mir u Bosni, uopšte na 
Balkanu - na staklenim nogama?
- Nisu bili svesni ni do sada, i bio bih iznenađen da je situacija danas 
drugačija. Ipak, čini se da EU sad potura nogu na minu, kako bi NATO mogao da 
se povuče. I što je najgore, izgleda da je Brisel zbog toga srećan. To, 
naravno, ne znači da Vašington prepušta Bosnu, odnosno Balkan, da bude evropski 
problem, već pokušava da oslobodi jednu nogu kako bi je stavio negde drugde, 
možda u Iran. 
- Početkom 90-tih, prvih godina krize na ovim prostorima, nivo neznanja u EU o 
dešavanjima i istoriji Balkana bio je astronomski. Srbi, Hrvati i muslimani 
mislili su da ovi na Zapadu znaju šta rade i da je sve deo nekog dobro 
promišljenog plana. Ali Zapad nije imao pojma šta zapravo radi.
http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/images/kruzic.gifA danas?
- EU i dalje nema eksperte za ove prostore, državama članicama je ostavljeno da 
se pojedinačno time bave. U međuvremenu je u međunarodnoj zajednici stvoren i 
mit o uspehu. O uspehu Dejtona, Rezolucije 1244... Svaka racionalna akcija 
srušila bi taj mit.
http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/images/kruzic.gifKakve posledice to može da 
izazove, pre svega za Srbiju, a i za ceo region?
- Zapad se trenutno ponaša kao vatrogasna brigada koja ide tamo gde je došlo do 
konflikta i gasi vatru, a ne rešava suštinske probleme. Umesto da se ceo Balkan 
posmatra u globalu i sve strane ponovo dovedu za sto, odluke se donose 
parcijalno, i to kad zagusti - danas za Bosnu, sutra za Kosovo, prekosutra za 
Makedoniju. 
http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/images/kruzic.gifKakve su Vaše informacije - 
da li se na Zapadu spremaju za destabilizaciju situacije na Kosovu posle 10. 
decembra? 
- Kosovo je sad partija pokera u kojoj svi igrači blefiraju: SAD, EU, Srbija, 
Priština i Rusija. I tvrdim da niko još ne zna kako će se ta partija završiti. 
S obzirom da su Albanci glavni saveznici SAD u regionu, Amerikanci će se 
truditi da ih učine što je moguće srećnijima, zato insistiraju da se 
nezavisnost što pre proglasi. Brisel je konačno shvatio da će cenu platiti EU, 
a ne Amerikanci. Zato Evropa odugovlači i insistira na ljudskim pravima, 
standardima... 
http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/images/kruzic.gifA kako će se po Vašem 
mišljenju, kad dođe dan D, postaviti Rusija? Da li se vlasti u Beogradu s 
pravom oslanjaju na pomoć Moskve?
- Srpski političari, pa i javnost, uvek su pogrešno procenjivali koliko podrške 
će zaista dobiti iz Moskve. Rusija je uvek podržavala Srbiju do određene 
granice, odnosno dok to nije ugrožavalo njene nacionalne interese. Međutim, 
Moskva ovog puta ima adut u rukama: mogućnost veta u Savetu bezbednosti. Kako 
će odgovoriti na američki blef, zavisiće od ponašanja UN. Ako SAD hoće da 
proglašenje nezavisnosti Kosova bude legitimno, moraju da traže promenu 
rezolucije 1244 u SB. A u tom trenutku uloga Rusije i Kine postaje ključna. 
Mislim da Beograd može biti potpuno siguran da će njegovi istočni saveznici 
staviti veto. Onda Vašingtonu ostaju dve mogućnosti. Prva, da jednostrano 
prizna nezavisnost Kosova, što bi bila prva pobuna protiv autoriteta UN u 
istoriji ove institucije. I druga - da to ne učini. U tom slučaju suočiće se s 
novim problemom: iznevereni Albanci, tačnije OVK, mogu da počnu da pucaju u 
NATO. 
http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/images/kruzic.gifI kad će ta partija pokera 
koju velike sile igraju, a ulog su države Balkana, biti završena?
- Bojim se - ne skoro. Zapad i dalje nema jasnu sliku, generalni plan šta bi s 
Balkanom. Nakon 10. decembra počinje finale kosovske partije. I sve zavisi od 
toga koju kartu će potegnuti Vašington, a kojom će uzvratiti Moskva. Rusija, 
ponavljam, u rukama ima jake adute. 
http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/images/kruzic.gifDa li je mir na Balkanu 
uopšte moguć? 
- Tačno je da je prošlo 12 godina od Dejtonskog sporazuma, Bosna se još nije 
ohladila, a Kosovo tek tinja. Ali, reći ću vam nešto: ja sam polu-Danac, 
polu-Šveđanin. Rođen sam u Švedskoj, a 20 godina proveo u Danskoj. U 
Skandinaviji smo tokom 500 godina imali više od 60 ratova, mnogo mržnje, 
sukoba, zločina... I uspeli smo da ih prevaziđemo, i to za samo nekoliko 
generacija. Ne vidim zašto to ne bi pošlo za rukom i vama u Jugoistočnoj 
Evropi. To je, uostalom, jedina perspektiva koju imate. Doduše, nas nisu, kao 
Balkan, preplavili strani eksperti koji ne znaju naš jezik, istoriju, 
ekonomiju, pokušavajući da nam dele savete. 


D. Milinković




SFRJ bila osuđena na propast

http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/images/kruzic.gifDa li je SFRJ zaista bila 
osuđena na propast? I kolika je uloga stranih tajnih službi u njenom raspadu?
- Ubeđen sam da je Jugoslavija bila osuđena na propast - delom zahvaljujući 
unutrašnjim kontradiktornostima, delom destabilizacionoj politici koju su SAD i 
Nemačka vodile na Balkanu. Takođe mislim da je i rat bio neizbežan. A što se 
tiče tajnih službi - one su gadna stvar svuda, uključujući Dansku i Švedsku.


Neizvesna budućnost Crne Gore

http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/images/kruzic.gifKažete da je Crna Gora jedna 
od četiri balkanske mine. Da li to znači da tamo u budućnosti može doći do 
novih tenzija?
- Rekao bih da je demografska budućnost Crne Gore krajnje neizvesna. Između 
1991. i 2004. Crnogorci su pali sa 60 na 40 odsto, a Srbi skočili sa 10 na 30 
odsto. Zatim, nezavisnost je tamo izvojevana s teškom mukom i minimalnom 
razlikom između onih koji su bili za i protiv odlaska iz SRJ. Sve u svemu, 
veoma loš početak. Da li će doći do novih nestabilnosti, teško je reći, ali je 
vrlo moguće da se na sledećem popisu ispostavi da su većinski narod u 
nezavisnoj Crnoj Gori - Srbi.

http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/text3.html

<<image001.gif>>

Одговори путем е-поште