Ruske diplomate sarađuju na realizaciji inicijative Srbije

Rusija je od samog početka podržavala inicijativu Srbije da Generalna skupština 
Ujedinjenih nacija od Međunarodnog suda pravde zatraži konsultativno mišljenje 
o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova, izjavio je ruski ambasador u 
Beogradu Aleksandar Konuzin, dodavši da, prema njegovim saznanjima, ruske 
diplomate u Njujorku aktivno sarađuju na realizaciji te inicijative, 
uključujući i rad sa trećim zemljama.

Konuzin je u intervjuu "Novostima", na pitanje da li je u interesu Rusije da 
se, u ovom trenutku - posle priznavanja nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije - 
pred ovim sudom razmatra nepovredivost granica Srbije, odgovorio da ne vidi 
razlog za povezivanje ovih pitanja.

"Srbija jeste predmet nasilne podele njene teritorije, uprkos volji naroda i 
vlade, uz kršenje međunarodnog prava, Povelje UN, i Rezolucije 1244 Saveta 
bezbednosti UN. Beograd ima puno pravo da štiti svoje nacionalne interese. S 
druge strane, rusko priznavanje nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije izazvano 
je gruzijskom oružanom agresijom protiv naroda koji žive u zemlji, uključujući 
državljane Rusije, i napadom na ruske mirovne snage", naglasio je Konuzin.

Navodeći da su "time prekršeni poznati sporazumi iz 1994. godine, desetine 
rezolucija Saveta bezbednosti UN o Gruziji i drugi međunarodno-pravni akti", on 
je naglasio da "i Srbija i Rusija štite međunarodno pravo" i da je upravo to i 
prva tačka od pet principa ruske spoljne politike, koje je predsednik Dmitrij 
Medvedev izneo 31. avgusta.

Ruski ambasador je ocenio da Srbija posle nedavnih događaja u Gruziji i 
priznavanja nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije može da očekuje jačanje 
pritiska na nju, sa ciljem da se odrekne suvereniteta nad Kosovom.

Kad je reč o Sporazumu u oblasti gasne i naftne privrede između Srbije i 
Rusije, Konuzin je ocenio da "inicijativa o preispitivanju Protokola o osnovnim 
uslovima kupovine od 'Gazpromnjefta' akcija u kompaniji NIS, koji je bio 
potpisan 25. januara ove godine u prisustvu lidera dve zemlje, neće doprineti 
niti ubrzanju ispunjavanja obaveza dve strane, niti jačanju poverenja među 
njima".

On je rekao da se u Sporazumu ne pominje krajnji rok do kojeg pomenuti ugovor 
mora da bude ratifikovan, ali da "u pomenutom protokolu piše da ugovor o 
kupovini NIS-a treba da bude sklopljen u najkraćem roku, u svakom slučaju 
najkasnije 31. decembra ove godine", dodavši da polazi od toga da je što brža 
ratifikacija Sporazuma u interesu obeju strana.

Na pitanje mogu li se još menjati pojedinačne stavke iz ugovora, poput cene 
koju će "Gazpromnjeft" platiti za preuzimanje paketa akcija NIS, Konuzin je 
odgovorio: "Dokument je potpisan, i u ime Vlade Republike Srbije. Sporazumi 
treba da se ispunjavaju, to je norma međunarodnog prava".

Ruski ambasador je rekao da je njegova nedavna izjava kojom je apelovao da se 
Sporazum o gasu što pre usvoji, bila "reakcija na oštru diskusiju koja se 
pokrenula u javnim krugovima, u štampi (...) o ratifikaciji Sporazuma".

"Izneo sam svoje mišljenje o mogućem izlazu iz nastale situacije. Ova mišljenja 
sam preneo Vladi i Narodnoj skupštini. Mišljenje prijateljske Rusije bilo je 
dočekano sa poštovanjem. Sa istim takvim poštovanjem ruska strana se odnosi 
prema mišljenju i odlukama bliske nama Srbije", dodao je on.

Na pitanje da li Rusija očekuje podršku Srbije za svoju politiku na Kavkazu, 
Konuzin je odgovorio: "Rukovodstvo zemlje informisano je o ruskoj oceni 
događaja na Kavkazu. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije dalo je zvaničnu 
izjavu u vezi s tim. Primili smo to k znanju".

"Želim da iskoristim ovu priliku da se zahvalim mnogim Srbima koji se obraćaju 
Ambasadi Rusije i meni lično, sa rečima podrške ruskoj politici. Posebno smo 
zahvalni dobrim ljudima koji donose humanitarnu pomoć za građane Južne Osetije, 
koje su povredili meci, vatra, tokom razaranja koje je izvela gruzijska 
armija", rekao je Konuzin.

http://megafonija.com/vesti.php?category=vesti&id=51626

Одговори путем е-поште