Saša Vlaisavljević, čelni čovek domaćeg avio-prevoznika, smanjuje troškove

Direktor „Jata“ smanjio platu radnicima i sebi

Svakog meseca kompanija plaća NIS-u 1,5 od 13 miliona evra duga.„Jat“ dva puta 
tražio sredstva iz Tranzicionog fonda od Ministarstva ekonomije radi plaćanja 
otpremnina za 400 radnika, ali ostao bez odgovora

 

BEOGRAD - Nacionalni avio-prevoznik „Jat ervejz“ započeo je široku kampanju 
smanjenja troškova i prikupljanja sredstava kako bi prebrodio krizu u kojoj se 
našao zbog cena kerozina koje su u poslednjih 12 meseci duplirane. Generalni 
direktor kompanije Saša Vlaisavljević kaže da se „Jat“ suočava sa najtežom 
situacijom u svojoj istoriji, kao i većina drugih avio-prevoznika, i traži 
pomoć od države kako bi kompanija opstala.

Minus do 15 odsto

Prvi potez bio je vraćanje u Srbiju gotovo polovine zaposlenih u 
predstavništvima „Jata“ u inostranstvu, čime je, prema Vlaisavljevićevim 
rečima, ostvarena mesečna ušteda od oko 250.000 evra. Zatim, od ovog meseca 
menadžmentu su smanjene plate za pet do 15 odsto, što je verovatno prvi put da 
je neko javno preduzeće snizilo zarade svojim direktorima, a prodaje se i deo 
voznog parka kako bi se prikupio novac.

- Većinu poslovnih objekata u Srbiji i u inostranstvu počinjemo da 
iznajmljujemo, pošto smo uveli elektronsku kartu, čime je smanjena potreba da 
putnici dolaze u poslovnice - kaže Vlaisavljević.

NIŠTA OD PRIVATIZACIJE

Do kraja ovog meseca i zvanično će biti poznato da li se na tenderu za prodaju 
„Jata“ javio ijedan kupac, ali prema dosadašnjim informacijama, u Agenciju za 
privatizaciju nije stigla nijedna ponuda, tako da postoji vrlo velika 
verovatnoća da će domaći prevoznik ostati bez zaštite strateškog partnera. 
Vlaisavljević kaže da mu nije poznato da li se neko do sada javio, ali da se 
svi u „Jatu“ ponašaju kao da se ništa u njihovom statusu neće promeniti, 
odnosno kao da privatizacije neće biti, zbog čega moraju da sprovedu 
racionalizaciju troškova. U najgorem slučaju, kada se ne bi pojavio kupac, a 
vlada ne bi odobrila prodaju slotova ili imovine, niti pristup Tranzicionom 
fondu, Vlaisavljević kaže da bi „Jat“ nastavio da radi kao do sada i da bi uz 
sopstvene rezerve uspeo da se finansira tokom krize sve do letnje sezone, kada 
avio-kompanije zbog povećanja broja putnika uvek lakše dišu.
- Ja sam optimista, jer sva tri sindikata „Jata“ pokazuju razumevanje za 
situaciju u kojoj se firma nalazi i za korake koje moramo da preduzmemo - 
naglašava direktor „Jata“.

Ipak, svi ovi koraci nisu dovoljni da nadomeste gubitke koje „Jat“ trpi, između 
ostalog i zbog toga što svakog meseca plaća 1,5 miliona evra „Naftnoj 
industriji Srbije“, na ime duga od 13 miliona evra iz perioda od 2001. do 2004. 
godine, kada je kupovao kerozin po višim cenama od onih koje su NIS-u plaćale 
strane avio-kompanije. Tome treba dodati i 2,5 miliona evra redovnih troškova 
za gorivo koje „Jat“ svakog meseca kupuje u Srbiji i još dva miliona za kerozin 
nabavljen u inostranstvu, tako da mesečni izdaci za gorivo iznose čak šest 
miliona evra.

- Gorivo nam je najveći problem i taj dug NIS-u koji nas guši. Zbog toga 
očekujemo pomoć od države, koja treba da nam omogući da reprogramiramo obaveze 
prema NIS-u. Još smo letos tražili od Ministarstva ekonomije da nam dozvoli 
pristup sredstvima od 350 miliona dinara iz Tranzicionog fonda radi isplate 
otpremnina za novi krug dobrovoljnih odlazaka iz „Jata“ u kojem bi firmu 
napustilo 350 do 400 ljudi. Taj isti zahtev smo ponovili pre nedelju dana, ali 
zasada nema odgovora - kaže Vlaisavljević, podsećajući da su pri odvajanju 
pomoćnih preduzeća poput „Jat tehnike“, „Jat Kopaonika“, hotela „Slavija luks“ 
i drugih, svi njihovi dugovi ostali „Jat ervejzu“.

Prizemljenje

Direktor traži od države i da dozvoli „Jatu“ da proda deo svoje imovine u 
Srbiji i inostranstvu ili neke od vrednih slotova koje kompanija poseduje na 
aerodromu „Hitrou“ u Londonu. „Jat“ tamo ima 14 slotova, a prodajom samo dva 
prikupilo bi se 80 miliona evra, što je dovoljno za finansiranje dobrovoljnog 
odlaska viška radnika. Najavljuje se i prizemljenje nekoliko aviona radi 
racionalizacije troškova.

- Država mora da se odredi prema „Jatu“ sada kad avio-kompanije u Evropi i 
svetu svakodnevno bankrotiraju. „Jat“ je jedini prevoznik u jugoistočnoj Evropi 
koji u poslednjih 20 godina nije kupio nijedan novi avion. Međutim, i pored 
toga, mi ove godine ostvarujemo za 9,5 procenata veći broj putnika - zaključuje 
Vlaisavljević.

Autor:

 

 

http://www.glas-javnosti.co.yu/

 

 

 

 

Одговори путем е-поште