Proces protiv Vojislava Šešelja pred Haškim tribunalom
Pauza bez limita
Na ročištu zakazanom za 24. februar biće saslušan preostali svjedok, pod
oznakom VS 1029, iz prve grupe svjedoka Tužilaštva, a nakon toga započinje
obustava. "Odluka o obustavljanju ostaje na snazi sve dok Sudsko vijeće ne
donese suprotni nalog ili naredbu. Koliko dugo će to trajati, ja vam ne mogu
reći, jer je u ovom momentu nemoguće spekulisati o datumima", kaže portparol
Suda Nerma Jelačić
Danijel Kovačević
_____
Ni u Tužilaštvu Haškog tribunala, ni u Sudu, nisu ni slutili kakve će im
glavobolje zadavati Vojislav Šešelj, nekada najmlađi doktor nauka u bivšoj
Jugoslaviji, kada je sudija O-Gon Kwon potvrdio optužnicu protiv njega, 14.
februara 2003. Lider Srpske radikalne stranke, bivši potpredsjednik Vlade
Srbije i razvojvođeni vojvoda gotovo do savršenstva doveo je patent Slobodana
Miloševića – samozastupanje pred Tribunalom, kroz koje vješto plasira svoje
političke ideje. Naruku mu ide i prenos suđenja na državnoj televiziji Srbije,
koje je njegova partija isposlovala nakon prikupljanja potpisa građana. Više od
milion stanovnika Srbije tražilo je da RTS prenosi suđenje.
Vješto koristeći povremenu zbunjenost Tužilaštva, kratko pamćenje srpskog
naroda, ali i nepotvrđene tvrdnje o zastrašivanju svjedoka Šešelj je već dva
puta primorao Tužilaštvo da zatraži privremenu obustavu saslušavanja preostalih
svjedoka optužbe. Prvi put im to nije uspjelo, međutim, prije desetak dana,
tročlano raspravno vijeće je, uz izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg sudije
Jean-Claudea Antonettija, prihvatilo usmeni vapaj Tužilaštva i obustavilo
saslušanje do daljnjeg. "Vjerujemo, časni sude, da postoje jasni dokazi da je
proces ometan i kompromitovan", rekao je tada tužilac Daryl Mundis.
Garancije za bezbjednost: Šta je razlog za takav potez i Raspravnog vijeća i
Tužilaštva? U najširem smislu – strah za bezbjednost svjedoka, ali detalji o
tome zasada su nedostupni javnosti. "Proces nije ni prekinut, ni obustavljen,
nego je obustavljeno saslušanje preostalih svjedoka Tužilaštva kojih je 11,
zato što većinski dio sudija u ovom sudskom vijeću smatra da bi njihovo
saslušanje ugrozilo integritet postupka", kaže za "Novi Reporter" Nerma
Jelačić, portparol Suda. "Ono što se može pročitati u odluci jeste da, imajući
u vidu neke navedene okolnosti, saslušanje svjedoka ne bi bilo u skladu sa
interesima pravde, jer ne bi bilo moguće garantovati njihovo slobodno
svjedočenje, njihovu bezbjednost ili integritet postupka. Ali, istovremeno,
većina Vijeća smatra da su priče preostalih svjedoka Tužilaštva i te kako
važne, tako da bi bilo nezamislivo da se završi suđenje prije nego što
Tužilaštvo ima priliku da pozove sve svoje svjedoke i da optuženi ima priliku
da ih unakrsno ispita", objašnjava Jelačićeva.
Od donošenja ove odluke zakazano je ročište za 24. februar, kada će se
saslušati preostali svjedok, pod oznakom VS 1029, iz prve grupe svjedoka
Tužilaštva, a nakon toga započinje obustava. "Odluka o obustavljanju ostaje na
snazi sve dok Sudsko vijeće ne donese suprotni nalog ili naredbu. Koliko dugo
će to trajati, ja vam ne mogu reći, jer je u ovom momentu nemoguće spekulisati
o datumima", kaže Nerma Jelačić.
Ništa više podataka nema ni Olga Kavran, portparol Tužilaštva: "Ovo nije prvi
put da smo tražili privremeni prekid postupka. To nije povezano sa
objavljivanjem povjerljivih podataka u Šešeljevoj knjizi. Prilikom jednog
prethodnog zahteva rekli smo da Šešelj i njegovi saradnici vode kampanju
šikaniranja i zastrašivanja svedoka da bi opstruisali postupak. Ako se ta
kampanja ne zaustavi, Pretresnom veću biće uskraćena mogućnost da sasluša
ključne svedoke potrebne za pravično odlučivanje po optužbama", objašnjava Olga
Kavran.
Naravno, ne treba posebno isticati da članovi tima za odbranu Vojislava Šešelja
negiraju takve navode. Član tima za odbranu Vojislava Šešelja, Zoran Krasić,
ocijenio je da su optužnice protiv lidera radikala pale i da Tužilaštvo odlukom
o prekidu suđenja želi da kupi vrijeme i Šešelja što duže zadrži u Hagu.
"Moguća je varijanta da se odobri dodatno vrijeme za izvođenje dokaza
Tužilaštva. Da se Vojislavu nametne branilac. Znate i sami šta će Vojislav da
uradi. Ponovo će da štrajkuje glađu, jer on to neće da prihvati", kaže Krasić.
Promjena strane: Da li će se ponovo pokušati da se Šešelju nametne branilac
sada je teško predvidjeti, ali je Krasić u pravu kada kaže da će Tužilaštvo
tražiti dodatno vrijeme za izvođenje dokaza. Razumljiva je zabrinutost tima za
odbranu Vojislava Šešelja, jer već neko vrijeme najavljuju njegov trijumfalni
povratak u Beograd. Naime, proces Šešelju uskoro je mogao biti okončan, jer je
on najavio da neće pozivati svjedoke odbrane, već samo iznijeti završnu riječ.
Do sada je saslušan 71 svjedok Tužilaštva. Prema ranijim odlukama, njima je
ostalo još nešto manje od sedam časova da ispitaju preostalih jedanaest
svjedoka. To, svakako, nije dovoljno vremena, pa su iz Tužilaštva od Raspravnog
vijeća tražili dodatnih 17 časova. "Odluka o dodatnih 17 sati za ispitivanje
svjedoka koje je tražilo Tužilaštvo još nije donesena. Ona je pred Sudskim
vijećem i biće donesena, jer proces nije prekinut, samo je obustavljeno
saslušanje preostalih svjedoka. Sudsko vijeće je u svojoj odluci reklo da će
nastojati da redovno održavaju sjednice na kojima će se rješavati
administrativna pitanja", objašnjava Nerma Jelačić.
To nije puno vremena i može se očekivati da Raspravno vijeće odobri dodatne
sate Tužilaštvu, bez obzira na negativan stav sudije Antonettija u vezi s tim
pitanjem. U stvari, jedino iz njegovog obrazloženja zašto je glasao protiv
odluke o privremenoj obustavi saslušanja preostalih svjedoka može se naslutiti
sa kakvim problemima se Tužilaštvo suočilo. U izdvojenom mišljenju Antonetti,
između ostalog, navodi: «Ne dijelim stav većine članova Vijeća u vezi s odgodom
pristupanja tih svjedoka, jer ta odluka može dovesti do potpune paralize
tekućeg postupka zbog istrage koja će neminovno trajati neko vrijeme. Cijela
rasprava zapravo se tiče manje od 10 svjedoka na koje bi se mogla odnositi
istraga. Pod pretpostavkom da se ta istraga doista bude odnosila na te
svjedoke, treba naglasiti da su ti svjedoci dali izjave Tužilaštvu tokom godina
koje su prethodile navodnim pritiscima. Te izjave se stoga a priori smatraju
iskrenim i istinitim. Kasnije i bez osporavanja, neki od tih svjedoka javno su
izjavili da su svjedoci odbrane."
U ovom dijelu njegove izjave ključne su dvije stvari: istraga i svjedoci
Tužilaštva koji tvrde da su svjedoci odbrane. Istraga koju Antonetti pominje
odnosi se upravo na te svjedoke koji su "promijenili stranu" i sasvim izvjesno
neće trajati kratko. Antonetti u nastavku navodi da nije opravdana obustava,
jer na raspolaganju imaju i prelazna rješenja. "Ako su (redigovano) vršili
pritiske (redigovano), može li se pretpostaviti da će ti svjedoci, koji su ili
'žrtve' ili 'saučesnici' u odnosu na ta djela, kasnije pristupiti radi
svjedočenja potpuno slobodno." Riječi "redigovao" u ovom citatu ne
predstavljaju štamparsku grešku, već dijelove izjave koji su, zbog
bezbjednosnih razloga, izostavljene iz javno-dostupne verzije dokumenta. Slično
je i sa odlukom o obustavi, ali i mnogim drugim dokumentima iz predmeta protiv
Šešelja. S obzirom na njegovo dosadašnje ponašanje Sud je postao pomalo
paranoičan u vezi s pitanjem njegovih (ne)namjernih iznošenja povjerljivih
podataka u vezi sa svjedocima. On je 21. januara dodatno optužen za
nepoštovanje Tribunala zbog dostavljanja imena i drugih ličnih detalja tri
svjedoka čiji je identitet po nalogu Raspravnog vijeća bio zaštićen od
javnosti. Nakon debakla u predmetu protiv Ramuša Haradinaja, kada su svjedoci
netragom nestajali i odbijali da svjedoče, očekivani su ovakvi potezi Suda. U
slučaju Šešelja, nakon što je podignuta i potvrđena optužnica za nepoštovanje
suda, započeo je i taj proces protiv njega, koji će teći odvojeno od suđenja za
ratni zločin. Nešto ranije, sličan postupak za nepoštovanje suda pokrenuo je i
Vojislav Šešelj protiv Tužilaštva. Krasić, član tima za odbranu Vojislava
Šešelja, kaže da je "već u nalogu Pretresnog vijeća od 15. maja 2007. jasno
napisano da kad se okonča postupak za ratne zločine, onda se ide na postupak za
nepoštovanje suda protiv odgovornih lica Tužilaštva". To bi bio treći odvojeni
proces u Hagu u kojem je Šešelj glavni akter. U tom postupku Šešelj, kako tvrdi
Krasić, ima pravo da tokom unakrsnog ispitivanja svjedoka, postavlja i pitanja
da li je bilo pritisaka odgovornih lica iz Tužilaštva.
Medicinske usluge: Komplikovani i kompleksni proces protiv Vojislava Šešelja
pred Haškim tribunalom često se banalizuje pogrešnom tvrdnjom da se njemu sudi
zbog "verbalnog delikta", odnosno, zbog podstrekivanja na činjenje zločina.
Optužbe su, ipak, malo ozbiljnije. On se tereti za progon na političkoj, rasnoj
i vjerskoj osnovi, deportaciju, nehumana djela, ubistvo, mučenje, okrutno
postupanje, bezobzirno razaranje... U optužnici se, između ostalog, navodi: “Od
1. avgusta 1991. ili oko tog datuma do barem septembra 1993. Vojislav Šešelj,
djelujući pojedinačno ili u dogovoru s drugim poznatim i nepoznatim učesnicima
udruženog zločinačkog poduhvata, planirao je, naredio, podsticao, počinio ili
na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje, ili
fizički počinio, zatvaranja u nehumanim uslovima muslimanskih, hrvatskih i
drugih nesrpskih civila na teritoriju koji su srpske vlasti nazivale 'Srpska
Autonomna Oblast (SAO) Slavonija, Baranja i Zapadni Srem', i u opštinama
Zvornik, na širem 'području Sarajeva', (opštine Ilijaš, Vogošća, Novo Sarajevo,
Ilidža i Rajlovac), te u opštinama Mostar i Nevesinje u Bosni i Hercegovini,
kao i u dijelovima Vojvodine u Srbiji." Dakle, na teret mu se stavlja puno više
od psovanja.
Optužnica protiv njega doživjela je nekoliko promjena: prvobitna, podignuta 14.
februara 2003. izmijenjena je u maju 2005, pa modifikovana u julu iste godine
da bi bila skraćena u novembru 2006. Treća, izmijenjena i aktuelna objavljena
je 9. januara 2008. Suđenje je počelo 27. novembra 2006. ali bez prisustva
Vojislava Šešelja koji je od 10. novembra štrajkovao glađu i odbijao da se
pojavi pred Sudom. S obzirom na takvu situaciju Pretresno vijeće je 27.
novembra 2006. izdalo nalog kojim je okončalo samozastupanje optuženog i ponovo
mu dodijelilo branioca da vodi njegovu odbranu. Tužilaštvo je iznijelo svoju
uvodnu riječ 27. i 28. novembra 2006. U svjetlu zdravstvenog stanja optuženog
Pretresno vijeće je 1. decembra 2006. naložilo da se odgodi nastavak suđenja do
daljnjeg obavještenja.
Takođe su holandskim vlastima 6. decembra 2006, naložili da osiguraju
medicinske usluge s ciljem zaštite zdravlja i dobrobiti optuženog da bi se
izbjegao gubitak života. Vojislav Šešelj je 7. decembra 2006. podnio žalbu na
odluku o nametnutom braniocu, a 8. decembra 2006. Žalbeno vijeće je izdalo
odluku kojom je poništilo početak pretresnog postupka u ovom predmetu i
naložilo ponovni početak suđenja kada Vojislav Šešelj bude u stanju da u
potpunosti učestvuje u postupku kao optuženi koji sam sebe zastupa. Suđenje je
ponovo počelo 7. novembra 2007. s uvodnim riječima optužbe. Prije donošenja
odluke o privremenom obustavljanju saslušavanja preostalih svjedoka, predviđalo
se da bi Šešelj presudu mogao da čuje do kraja ove godine. Sada to više nije
izvjesno. A izvjesno je da je nakon šest godina provedenih u prestonici
Holandije, zahvaljujući svojim performansima u sudnici, ali i TV-prenosu
suđenja Vojislav Šešelj trenutno popularniji u Srbiji nego što je ikada bio.
Pitanje je, međutim, koliko njegovi nastupi imaju pravnu težinu.
http://www.novireporter.com/look/reporter/nr_article.tpl?IdLanguage=11&IdPublication=2&NrIssue=311&NrSection=7&NrArticle=3925
