KOSOVSKI ALBANCI NE ODUSTAJU OD PREKRAJANJA ISTORIJE

 

Stvaranjem svoje kvazi države kosovski Albanci nisu zadovoljili nacionalne 
apetite već ozbiljno kreću i u prekrajanje istorije. Vlasti u Prištini odlučni 
su da uz pomoć dokumenata bivšeg Otomanskog carstva napišu sopstvenu istoriju 
koja će tursko osvajanje Balkana u srednjem veku predstaviti kao period 
blagostanja potlačenih balkanskih naroda! Prilikom posete Turskoj, direktor 
arhiva u pokrajini Jusuf Osmani izjavio je da prošlost Balkana nije tumačena na 
osnovu "pravih dokumenata", jer trenutna istorija prikazuje Otomansko carstvo 
na Balkanu kao okupatore (?!).
- Želimo istoriju koja pokazuje da je Otomansko carstvo Balkanu donelo 
blagostanje - bez zazora je poručio Osmani.


Srušili Lazarevu česmu

Opštinske vlasti Gnjilana su na Vidovdan, 28. juna, bagerom srušile 
spomen-česmu vitezovima kneza Lazara, podignutu u centru gradića na šestotu 
godišnjicu Kosovske bitke. Predsednik Skupštine opštine Gnjilane Milorad 
Todorović je izjavio da je posredi vandalski čin koji sa sobom nosi određenu 
poruku Srbima u ovom delu pokrajine i pokazuje odnos prema kulturno-istorijskoj 
baštini Srba na Kosmetu. 
"Ako su nameravale ovo da urade, opštinske vlasti su bar mogle da izaberu drugi 
dan, a ne jedan od najvažnijih praznika kosovskih Srba", rekao je Todorović. 
Prethodno je statua kneza Lazara, takođe u Gnjilanu, srušena po dolasku snaga 
NATO-a.


Za poznatog srpskog istoričara profesora Slavenka Terzića ovakva vest ne 
predstavlja iznenađenje i nadovezuje se na već dugogodišnje pokušaje 
falsifikovanja istorijskih činjenica.
- Reč je o pristrasnoj i tendencioznoj ideološkoj interpretaciji istorije koja 
ima za cilj da pruži legitimitet novim imperijalnim pohodima na Balkanu i 
neskrivenoj politici revanšizma od bivših osvajača ovih prostora - kaže Terzić.
Državni ministar Turske Faruk Čelik, inače, obećao je svom gostu s Kosova 
podršku za ovaj prevratnički posao, ukazujući da su Osmanlije za vreme 
"vladavine na Balkanu poštovali veru i jezik svih naroda". Istoričar Terzić 
podseća da je Turska osvajanjem Balkana razorila balkanska hrišćanska društva i 
za više vekova svoje vladavine ih odvojila od evropske civilizacije. Ni 
savremena Turska nikada nije u potpunosti digla ruke od Balkana.


Nemanja postao Nimani

Albanci uveliko menjaju imena naselja i geografskih pojmova u pokrajini. Tako 
je Đakovica postala Dukađin, Srbica - Skenderaj, Uroševac - Ferizaj. Novo Brdo 
sada se zove Arta, Podujevo je Besijane, a Prizren Prezreni. Zadužbinu srpskog 
srednjovekovnog vladara Stefana Dečanskog, manastir Visoki Dečani iz prve 
polovine 14. veka, Albanci na svoje poštanske markice stavljaju kao deo 
"kuturno vizantijskog nasleđa", dok su rodonačelnika srpske dinastije Nemanjić 
velikog župana Stefana Nemanju preimenovali u Stefan Nimani.


- Turska je 1992. zaključila odbrambeni pakt sa Albanijom i bila je prisutna u 
svim balkanskim ratnim zbivanjima prošle decenije. Uostalom, bivši turski 
predsednik Turgut Ozal je izjavio da su nekadašnje granice Otomanskog carstva 
interesne sfere Turske na Balkanu - nadovezuje se Terzić.
Poslednjih godina Priština uporno i besramno falsifikuje istoriju Kosova, pa 
tako u turističkim brošurama ali i na zvaničnom sajtu pokrajinske vlade srpske 
manastire imenuje kao "ilirsko-vizantijsko-nasleđe".
- Cilj je da se izmisli nepostojeće kulturno nasleđe i tako stvori novi 
kulturni identitet, na osnovu onoga što predstavlja kulturni identitet Srbije - 
upozorava Zorica Tomić, predsednik srpske Komisije za saradnju sa Uneskom. 
I dok kulturolozi upozoravaju da se radi o svojevrsnom kulturnom genocidu, 
istoričari kažu da srpska država treba da učini sve da saznanja srpske i 
evropske istoriografije, budu više prisutna u svetskoj javnosti. Uostalom, 
podseća Terzić, istorijska građa o periodu otomanske vladavine na Balkanu ne 
postoji samo u Turskoj, nego i u Beču, Vatikanu, kao i u ruskim i britanskim 
arhivama.

 

http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=12151

Одговори путем е-поште