Ekskluzivno
DR STIPE SUVAR, SOCIOLOG I HRVATSKI POLITICAR
Divlji kapitalizam na balkanskoj periferiji
Na prostoru od Triglava do Djevdjelije egzistira preko 600 politickih stranaka, a 90 odsto njihovih lidera bili su ranije clanovi jedne jedine - SKJ. Bezbroj je stranaka koje sluze jedino samima sebi
Razgovarala: Duska Dobrosavljev
Dr Stipe Suvar, nekadasnji predsednik Predsednistva CK SKJ, profesor na Katedri za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osnivac i predsednik Socijalisticke radnicke partije Hrvatske, gostovao je u Humanitarnom centru za integraciju i toleranciju u Novom Sadu. Povod posete je bila promocija knjige njegove gospodje Mire Baboc Suvar, "Vladimir Velebit - svjedok historije", nastale nakon istrazivanja i trogodisnjih razgovora autorke sa sada devedesetpetogodisnjim, nekad veoma uticajnim jugoslovenskim diplomatom. Izdavac knjige je "Razlog d.o.o." ciji je vlasnik dr Suvar, prema njegovim recima "osnovan zarad izdavanja "Hrvatske lijevice", jedinog lijevog glasila u Hrvatskoj".
Dr Suvar, sada sa
visegodisnje distance, komentarise raspad Jugoslavije i sadasnje politicke
procese u zemljema bivse Jugoslavije.
- Raspad Jugoslavije su izazvali
nasi nacionalizmi, koji su zavladali jedinom partijom koja je bila kohezivni
politicki cinilac Jugoslavije. Porazeni iz Drugog svetskog rata su se
povampirili i pobedili antifasisticki pokret. Medjutim, Jugoslavija se ne bi
raspala da to nisu hteli veliki mocnici. Ona je prestala da bude interesantna,
nakon vojno-politickog slabljenja i dezintegracije SSR. Zapad je mislio da ce
lakse izaci na kraj sa nekoliko nacionalnih drzava, nego sa jednom
socijalistickom zemljom. To je bilo istorijski retrogradno resenje. Raspad
Jugoslavije je bio nepotreban, ali kad bi se sada u svim narodima bivsih
republika glasalo, najverovatnije bi se vecina opredelila protiv stvaranja
zajednicke drzave. Kad se Evropa ujedinjuje u neku vrstu konfederacije ove
granice vise nisu toliko bitne.
Kako ocenjujete sadasnje
demokratske procese u Hrvatskoj i Jugoslaviji?
- Sva bivsa jugoslovenska drustva koja su
se od devedesete na ovamo konstituirala kao visestranacka, parlamentarna
drustva, bila su vise demokrature nego demokracije, odnosno karikature
demokracije. Na prostoru od Triglava do Djevdjelije sada egzistira preko sesto
politickih stranaka. Devedeset posto vodja tih stranaka bili su ranije clanovi
jedne jedine stranke -SKJ. Nastalo je bezbroj stranaka koje sluze samima sebi,
sto je dovelo i do neverice ljudi u politicki sistem, apatije i beznadja.
Verovatno ce to dovesti do jacanja civilnog drustva i stranke vise nece biti
jedini arbitri u politickom zivotu.
Kao osnivac i predsednik
Socijalisticke radnicke partije Hrvatske, kako ocenjujete ulogu i izglede levice
na prostorima bivse Jugoslavije?
- Na prostorima bivse Jugoslavije jos se
nije konstituirala jedna nova lijevica, koja ne bi imala problem 20. stoljeca i
koja se ni bi zaklinjala onakvim socijalizmom, kakav se kao rudimentaran
birokratsko-drzavni socijalizam ranije prakticirao. U svim zemljama bivse
Jugoslavije komunisticke partije su preimenovane uglavnom u socijal-demokracije
i sa obnovljenim gradjanskim strankama se natjecu na izborima. U biti, i jedne i
druge rade po diktatu razvijenog kapitalizma Zapada, koji ovde preuzima sve
resurse. U regionu je vec zavladao krupni kapital i mi mozemo imati komunalne
privrede, radi spoljnjeg koriscenja jeftine radne snage, i kakva-takva trzista.
Takva uloga bivsih komunistickih partija, sadasnjih socijal-demokracija
obezbedila im je ili ce im obezbediti da dodju na vlast trenutno, ali ubrzo ce
razocaran narod glasati za desnicu, i tako u krug. I lijevica i desnica
obavljaju isti posao tranzicijskog kapitalizma kao jedne vrste divljeg
kapitalizma na periferiji. Kapitalizam ima centar, Sjevernu Ameriku, Zapadnu
Evropu, Japan i nesto oko njega, a sav ostali svijet je periferija. Bivse
komunisticke zemlje bi se mogle smestiti na periferiju, ali one nece razviti
vlastite multinacionalne kompanije i tako nuzno dolaze u polozaj
kolonija.
Prava lijevica se mora ukljucivati u antiglobalisticki pokret, okupljati sve vrste lijevicara (socijaliste, socijal-demokrate, komuniste, ekoloske i krscanske socijaliste), kako bi se realizirali jos neostvareni ideali Francuske revolucije: bratstvo, sloboda i jednakost.
Kako vidite buduce odnose
bivsih jugoslovenskih republika?
- Kroz dve, tri godine nastupice
normalizacija ekonomskih odnosa, razmena duhovne produkcije, a i sloboda
putovanja. Svejedno je koliko ce drzava biti zajedno, samo nek nas puste da
slobodno saradjujemo, komuniciramo. Juzni Sloveni su kulturno i istorijski
upuceni jedni na druge.
Dnevnik
