Unutra�nje granice Titova izmi�ljotina
One nemaju nikakvu istorijsku vrednost - tvrdi istori�ar Dejvid Martin, i nema opravdanja za njihovo postojanje
Iako pojedini istori�ari tvrde da je Tito sledio istorijske granice provincija u okviru Austrougarskog i Otomanskog carstva, stru�njaci za Jugoslaviju, poput Dejvida Martina, tvrde da su �jugoslovenske unutra�nje granice bile Titova izmi�ljotina i da nemaju nikakvu istorijsku vrednost." Malo je zemalja na svetu sa konstantnim �istorijskim granicama". Mnoge zemlje u pro�losti i nisu imale granice. Kada je Indija proglasila nezavisnost postojalo je nekoliko britanskih indijskih provincija i vi�e od 500 autonomnih indijskih dr�ava kojima su vladale maharad�e. Posle progla�enja nezavisnosti nova indijska vlada promenila je sve unutra�nje granice i nije preostala nijedna istorijska unutra�nja granica.
Dakle, bitan je odgovor na slede�e pitanje: Da li prilikom otcepljenja unutra�nje granice automatski postaju spoljne granice? Sa ta�ke gledi�ta jednakosti i pravde, to nikako ne bi trebalo dozvoliti. Nijedna indijska vlada, bez obzira na njena politi�ka uverenja, ne bi prihvatila Libalov argument da unutra�nje provincije, bilo da se zovu dr�ave ili republike, imaju pravo da postanu nezavisne dr�ave unutar tih granica. �to se Indije ti�e, one nemaju pravo da postanu nezavisne, ma kakve bile njihove granice. Na ovakvu re�enost i odlu�nost da se po svaku cenu odbrani teritorijalni integritet postoji �irom sveta, pa i u SAD. Dokaz je gra�anski rat koji je tamo vo�en u devetnaestom veku.
Bilo da su unutra�nje granice istorijske ili ne, nema opravdanja za njihovo postojanje kada se teritorije otcepljuju. Istina, otcepljivanje teritorija bez promena granica nosi sa sobom mnoge opasnosti. Jedna od njih je izbijanje gra�anskog rata, �to se i dogodilo u Hrvatskoj i Bosni. Druga opasnost je mogu�nost da vlade onih dr�ava koje su pod kontrolom odre�ene etni�ke ve�ine po�ele da zavedu veoma centralizovane politi�ke sisteme kako bi spre�ile interne sporove. To mo�e dovesti do poo�travanja etni�kog nezadovoljstva i ja�anja secesionisti�kih pritisaka, umesto do njihovog smirivanja. Tako tako�e mo�e do�i do eskalacije sukoba izme�u pripadnika etni�kih manjina i ve�ine u borbi za stvaranje ve�eg broja �provincija" ili �republika", kao i do zao�travanja drugih unutra�njih podela, kao polaznih osnova za sticanje nezavisnosti.
Ukoliko se ipak odstupi od na�ela po�tovanja teritorijalnog integriteta - kao �to je bio slu�aj sa Jugoslavijom - onda svakako treba pokrenuti pregovore o budu�im granicama teritorija koje se odvajaju. Naravno, klju�no pitanje je da li te teritorije treba da se odvoje na osnovu brojnosti stanovnika ili prema nekom drugom kriterijumu. U slu�aju Bosne me�unarodna zajednica je bila zgro�ena nad �injenicom da su bosanski Srbi koji �ine 33 odsto stanovnika osvojili 40 odsto teritorije. Me�utim, po�to su uglavnom bili poljoprivrednici, Srbi su i ina�e posedovali ve�i deo zemlji�ta i �iveli su na selu dok su bogatiji muslimani �iveli u gusto naseljenim gradovima. Podela na gradsko i seosko stanovni�tvo nije predstavljala nikakvu novost. Popis stanovni�tva iz 1910. godine u vreme austrougarske vladavine pokazuje da su pravoslavni Srbi predstavljali 43,5 odsto stanovni�tva, a posedovali su 74 odsto obradivih povr�ina. �to se ti�e muslimana, oni su �inili 32,4 odsto stanovni�tva i posedovali 4,6 odsto zemlji�ta, dok su Hrvati �inili 22,8 odsto stanovni�tva i u svom vlasni�tvu su imali 21,4 odsto zemlji�ta.
Kada je podela na gradsko i seosko stanovni�tvo toliko dramati�na na�elo proporcionalnosti izme�u vlasni�tva nad zemlji�tem i broja stanovnika gubi svaki smisao. Prikladniji kriterijum za vo�enje ovih pregovora oko teritorije predstavljala bi lokacija i kvalitet teritorije o kojoj je re�, kao i podaci o istorijskom nastanjivanju tih teritorija koje su drugi uzurpirali. Teritorije koje su dodeljene u trenutku otcepljenja trebalo bi da obuhvate �to ve�i broj pripadnika etni�ke grupe koja se otcepljuje, dok bi u staroj dr�avi trebalo da ostane �to ve�i broj pripadnika etni�ke ve�ine koja ne �eli da postane deo nove dr�ave.
Tako se velike obra�ene ili gole povr�ine zemlji�ta ne mogu poistove�ivati sa manjim, bogatim ili industrijski razvijenim teritorijama. Sam grad Sarajevo njegova okolina ima daleko ve�u vrednost od svih 49 odsto teritorije koja je pripala bosanskim Srbima. To je uglavnom planinska oblast u kojoj nema razvijenijih industrijskih postrojenja ili elektrana.
