UVODNIK
Pi�e: Bogoljub PEJ�I�
PUZIGA�E
Iz dana u dan pred ha�kim sudijama i televizijskim kamerama, �iptari, pismeni ili nepismeni, u svojstvu javnih ili tajnih svedoka ponavljaju, kao sa instaliranim �ipovima u memoriji, istovetni tekst o Srbima ubicama, razbojnicima, kriminalcima, ku�epaliteljima, uz obavezne pikanterije silovanja �ena, �to sve skupa odaje utisak, na radost tu�itelja D�efri Najsa, da Srbija i nije ni�ta drugo do leglo zlo�inaca koje zaga�uje ovaj deo balkanskog prostora pa su shodno tome Srbi i zaslu�ili uranijumske projektile radi spasa �iptarske nevinosti i duka�inske civilizacije. Otuda i njihovo svedo�enje da su NATO bombardovanje radosno do�ekivali, maltene uz zurle, tupane i omiljenu "�otu" a posle svake bombe egzaltirano, slo�no podvriskivali - "ma�ala". Njihovi zbegovi, dakle, nisu bili podstaknuti brundanjem nevidljivih aviona i raketiranjem drumova, mostova i ku�a ve� naprosto brutalnom odmazdom Srba. Dok to i tako govore, televizijske kamere ponekad uhvate zadovoljni osmeh D�efri Najsa i jedan njegov kico�ki detalj - ogromni prsten na malom prstu, ne�to a la Mirko Marjanovi�.
Kako proces Slobodanu Milo�evi�u odmi�e biva sve o�iglednije da se u Hagu insistira na kolektivnoj odgovornosti jednog naroda, jer re�eni svedoci, svakako po nalogu tu�ila�tva, ne pominju ponaosob krivce ve� se u svojim iskazima po pravilu slu�e mno�inom, �to nije promaklo ni advokatima iz nezavisnih me�unarodnih i nacionalnih asocijacija koji tvrde da se pred Tribunalom okrivljuje i poziva na lin� jedna �itava nacija po�to se radi o najstra�nijim krivi�nim delima genocida koja ne mogu da po�ine pojedinci. Na �alost, na�im dosovskim mondijalistima ovakve konstatacije pravnih eksperata ne dopiru do pameti bez obzira �to �e �ig rasizma, fa�izma i kojekakvih izgovorenih �iptarskih budala�tina poneti i njihovo potomstvo. �itava strategija odbrane nacionalnog dostojanstva i obraza svela se na retori�ko pevu�enje Miroljuba Labusa za dolarima, kojemu bi za ovu priliku odgovaralo jedno drugo li�ko prezime - Puziga�a, budu�i da se Va�ingtonu predstavio �ovekom dobre volje, do te mere spremnim, da �ak razve�e u�kur �itavoj naciji.
Tim povodom, valjda zgro�en servilno��u dosovskih zvani�nika, oglasio se i spoljnopoliti�ki analiti�ar Instituta Kejto iz Va�ingtona Geri Dempri re�ima da se sa slova zakona i pravde prelazi na "politi�ko poni�avanje Beograda" uz zahtev javne kapitulacije na ovaj ili onaj na�in, ne skrivaju�i li�ne antipatije prema ljudima spremnim na rasprodaju �ast i tradicionalne vrednosti jednog, koliko ju�e, uva�avanog naroda. Jo� ka�e da politika poni�avanja "nije produktivna za odnose izme�u dve zemlje", kako za onu koja preti stalnim vitlanjem �tapa, tako i za onu koja rado pristaje da bude �ibana, samo zarad obe�ane finansijske pomo�i, ali koja nikada ne�e biti ekvivalent pretrpljenom bolu i poni�enju prebijenog.
Dok Miroljub Labus obavlja pomenute poslove u Va�ingtonu, Mihael �tajner, �ef UNMIK-a na Kosovu i Metohiji, predstavlja Bajramu Red�epiju i ostalim �iptarskim glave�inama Nacrt zakona o privatizaciji i prodaju dr�avnih preduze�a i dr�avne imovine, naravno, bez konsultacije sa vlastima u Beogradu iako se zna o ogromnoj ostav�tini dr�ave Srbije u Pokrajini �ija procenjena vrednost, po re�ima Nenada Trifunovi�a, predsednika Udru�enja Prizrenaca "Sima Igumanov", prema�uje 25 milijardi evra, ne ra�unaju�i tu i ostavljeno ogromno bogatstvo u rudama uglja, cinka i olova.
E, sad moje pitanje glasi: da li bi se i Amerikanci odrekli vlastite imovine u korist Meksikanaca kada bi i pred njihovim vratima zaigrala separatisti�ka me�ka, na primer, u Kaliforniji?
