Title: Message
Nemci dolaze

Aksiom kod stranih ulaganja ili "strate�kih partnerstava", kako se to ka�e tranzicionim jezikom, jeste da niko ne�e ulo�iti ni marku (evro) u srpska preduze�a ako nema ve�insku ili bar ravnopravnu kontrolu nad upravljanjem. Ako ovu nespornu istinu primenimo na oblast medija, onda to zna�i da �e za kratko vreme velika ve�ina srpskih medija biti srpska jedino po tome �to �e se �tampati (emitovati) na srpskom jeziku, a najmanje svaki drugi dinar zavr�ava�e u d�epovima onih iz inostranstva koji budu platili za suvlasni�tvo. A takvih medija bi�e mnogo jer to �e biti uslov opstanka: ko je taj ko je za ovih posnih godina stvorio takav kapital da bi izdr�ao konkurenciju sa, za na�e prilike, prebogatim strancima?

      Inostrane kompanije, a pre svega nema�ke, polako postaju prete�ni vlasnici medija u Srbiji. Neki su, kao "Politika", ve� zavr�ili posao, neki su, poput "Novosti", odbili ponude, ali prakti�no nema ko nije pregovarao
      
       Da li to zna�i da �emo biti informativna kolonija?
       Stvari, ipak, nisu tako mra�ne. Makar da nas ne�e zaobi�i sudbina zemalja u tranziciji, kad smo ve� po�li tim putem, u na�oj situaciji postoje posebnosti. Ove doma�e specifi�nosti konstatuje i Andre Bajer, zamenik direktora Politika Magazines and Nenjspapers, preduze�a koje su zajedni�ki i ravnopravno osnovali "Politika" AD i nema�ka kompanije NjAZ (Njestdeutsche Allgemeine Zeitung). "Iskustva iz drugih zemalja ne mogu se jednostavno primeniti na prilike u Srbiji i poku�a�emo da se tome optimalno prilagodimo", ka�e Andre Bajer.
      
       Reputacija i novac
       U poslovnom aran�manu sa najstarijom medijskom ku�om na Balkanu, NjAZ svoje interese ostvaruje, kako obja�njava Darko Ribnikar, direktor "Politika Nenjspapers and Magazines" (puni naziv firme) i glavni urednik lista "Politika", pre svega u onim domenima poslovanja koji neposredno donose profit, a to su oglasi, marketing i prodajna mre�a. Ne upu�taju�i se u komplikovane i isprepletene vlasni�ke i poslovne odnose, recimo ovako: "Politika" sa svoje strane u ovaj posao ula�e svoje ime, reputaciju, svoja izdanja i ljude (i poznavanje tr�i�ta, ka�e Bajer), a NjAZ ula�e svoj menad�ment, ve�tinu i iskustvo ("nou-hau") u oblasti marketinga i modernizacije medija i, da ne zaboravimo, 25 miliona evra. Ugovor se ne odnosi na vlasni�tvo nad nepokretnostima i, odmah da ka�emo, isklju�uje se mogu�nost uticaja na ure�ivanje novina i to je odre�eno i Statutom i Ugovorom.
       Iskustvo pokazuje da ni u drugim zemljama inostrani kupci (naj�e��e Nemci) uglavnom nisu pokazivali osobito zanimanje za uticaj na ure�ivanje. Striktni predmet njihovog interesovanja je zarada, ili, kako to ka�e Andre Bajer, "uve�anje kapitala". U slu�aju "Politikinih" izdanja tra�e da oglasni prostor obuhvati bar �etvrtinu svakog pojedina�nog izdanja, a to mo�e da bude donekle problem po�to pojedina izdanja (na primer, "Politikin zabavnik") gotovo uop�te nemaju praksu objavljivanja takvih sadr�aja.
       "Nismo se za ovakav poslovni potez odlu�ili ni zbog mode ni zbog tranzicije ve� zbog dramati�ne finansijske situacije u kojoj se na�la na�a ku�a", ka�e Darko Ribnikar. "Tragali smo u prvo vreme za mogu�im partnerom unutar Jugoslavije, a sa NjAZ-om smo prve kontakte uspostavili na radnom doru�ku koji je premijer �in�i� priredio prilikom posete privredne delegacije pokrajine Gornja Rajna-Vestfalija. Ideja je bila da se sa�uva nezavisnost ku�e i njen nacionalni zna�aj, a nema�ki partner nas u tome podr�ava", govori Ribnikar o tome kako je do�lo do poslovnog odnosa sa nema�kom kompanijom. NjAZ je i u pregovorima sa novosadskim "Dnevnikom" a imao je ponudu i za "Novosti". "Novosti" su, me�utim, odlu�ile da ponudu ne prihvate.
      
       Sopstvene snage
       "Tokom pro�le godine kompanija 'Novosti' je iz teku�ih sredstava - dakle bez kredita - ulo�ila dva miliona maraka u tehnolo�ku obnovu, jo� 11 miliona maraka u novu �tamparsku rotaciju (zajedni�ko preduze�e sa �tamparijom 'Borbe') i jo� �e ulo�iti �est do sedam miliona do kraja godine u dodatne ma�ine. To sve ne govorim da bih se hvalio nego ho�u da ka�em da su 'Novosti' profitabilna firma koja nije videla razlog za�to bi sa nekim delila poslove i dohodak", ka�e Manojlo Vukoti�, direktor i glavni i odgovorni urednik kompanije "Novosti", iskazuju�i razumevanje sa poslovni potez "Politike" ali i ukazaju�i na velike razlike izme�u situacije u ovim dvema ku�ama. Vukoti�, ipak, ka�e kako je svestan da �e "Novosti" morati da u�u u neku vrstu akcionarstva ("bilo bi presamouvereno odbiti ponudu za 10, 15, 20 procenata vlasni�tva") i da nekih takvih ponuda ve� ima, kao i da je uglavnom re� o interesovanju za pojedina�na izdanja (Kompanija "Novosti AD" trenutno ima sedam �tampanih izdanja i radio-stanicu).
       "Prema nekim ranije va�e�im propisima, izvedeno je da su tri �etvrtine deonica 'unutra�nje', dakle da pripadaju zaposlenima, a jedna �etvrtina saveznoj vladi kao osniva�u ku�e 'Borba'", ka�e Vukoti�. Ova srazmera jo� nije verifikovana od strane vlade i, �to je jo� va�nije, nije definisano ko je vlasnik poslovnog prostora u kojem se nalaze ova glasila koja su pripadala saveznoj dr�avi. To zna�i da se ne zna ta�na vrednost Kompanije pa je neuputno sklapati poslovne aran�mane dok se to ne re�i. Vukoti� ka�e da ima obe�anja od saveznih organa da �e se ovo obaviti na zadovoljavaju�i na�in.
      
       Televizija - ma�ka u d�aku
       Nisu samo inostrane kompanije zainteresovane za medijski biznis u Srbiji. �elja za kapitalom postoji i u samim medijskim preduze�ima. U "Danasu", kako ka�e Grujica Spasovi�, glavni urednik lista, postoji spremnost da se takav plan ostvari ali da preovladava raspolo�enje da onaj ko bude imao dominaciju u upravljanju, ipak bude doma�i a ne strani kapitalista. I "Glas" je inicirao razgovore sa stranim ulaga�em jo� pre 5. oktobra(opet, neizbe�ni NjAZ), ali je docnije od toga ipak odustao.
       Elektronski mediji su osetljiviji sistem nego novine i sve �to va�i za novine, jo� vi�e va�i za televiziju. Aktuelan je ugovor koji je Televizija BK, uz sva raspolo�iva medijska zvona, sklopila sa britanskom firmom Global media investments (GMI). Tihomir Simi�, predsednik Upravnog odbora Televizije BK, ka�e da ugovor sa britanskim strate�kim partnerom ne zalazi u domen vlasni�ke strukture upravo zbog toga �to to u ovom �asu su�tinski i nije mogu�e, bar dok se ne sa�ini zakonska regulativa i raspodele frekvencije. Svako ko bi u ovom �asu kupio neku televiziju u Srbiji, ili njen deo, kupio bi ma�ku u d�aku.
       Primedbe koje su stavljene na posao Televizije BK sa GMI, a koje treba uzeti rezervisano jer dolaze od konkurencije, glase da firme GMI nema na Internetu te da je, u stvari, "Bogoljub sam sebe kupio".
      
       Samo profit
       Tihomir Simi� obja�njava da je za preduze�a kakvo je GMI sasvim razumljivo da ih nema na Internetu i da je re� o firmi za koju je te�ko odgovoriti na pitanje ko je vlasnik. "GMI je firma u kojoj rade eksperti za medije i �iji je zadatak da u toj sferi plasiraju kapital koji su ulo�ili ljudi �iji poslovni interesi su u najrazli�itijim granama, od prehrambene industrije do metalurgije", tuma�i Simi�. Posao Televizije Bra�e Kari� sa GMI je, prema Simi�evim re�ima, �isto tzv. projektno ulaganje koje je vezano za licencu za kviz "Milioner" i jo� neke kvizove i �ou-programe, a da "treba brzo o�ekivati i sli�ne ugovore vezane za neke italijanske �ou-programe". Zanimljivo je da je vlasnik prava za prikazivanje kviza "Milioner" Aleksandar Stojanovi� iz Londona, koji ima svoje poslovne interese u GMI.
       Na optu�be o fiktivnoj kupovini Televizije BK Simi� odgovara da "nismo naseli na �elju sumnjivih investitora posle 5. oktobra koji su nam nudili neku kvaziza�titu". Ovo treba shvatiti kao �aoku na adresu �eljka Mitrovi�a koji je mali procenat vlasni�tva prodao nema�kom partneru eda bi svoju televiziju Pink predstavio kao vlasni�tvo multinacionalnog kapitala. Ova pomalo naivna mera predostro�nosti pokazala se kasnije kao izli�na.
       Medij koji u Srbiji ima najmanje problema sa pitanjima stranih ulaganja je dnevni list "Blic". Te novine su i osnovane uz maksimalno mogu�e u�e��e stranog kapitala, pa ni promena vlasnika pre nekoliko meseci nije uzrokovala nikakve ve�e potrese koji bi se ticali �italaca i novinara. U slu�aju "Blica" kao vlasnik se ne pojavljuje sveprisutni NjAZ nego je re� o tako�e nema�koj kompaniji "Gruner i Jar". Veselin Simonovi�, glavni urednik "Blica", koji je na tom mestu ve� dosta dugo i navikao je na strane poslodavce, ka�e da, �to se njega ti�e, bolje je da je vlasnik novina neka strana kompanija koja nema politi�ki nego samo ekonomski interes, nego da to bude neki doma�i bogatun sa sumnjivim poreklom kapitala. "U nove vlasnike 'Politike' imam vi�e poverenja nego u stare", ka�e Simonovi�. Njegova iskustva su pozitivna: "Uvek sam imao potpunu autonomiju. Poslodavci su mi jedino tra�ili profit i to je bio njihov jedini zahtev. Ure�iva�ka politika je zavisila jedino od mene i drugih urednika u listu", napominje, i dodaje: "Jedino ne bi bilo dobro da jedna kompanija - svejedno da li strana ili doma�a - pokupuje sve medije. Raznovrsnost �e sa�uvati profesionalnost."
      
       "Medijski kanali"
       Antimonopolska ograni�enja zasad su se na�la samo na putu Kompaniji BK u njihovoj nameri da kupe dnevni list. Naime, po�to su ve� vlasnici elektronskog medija, propisi ograni�avaju mogu�nost vlasni�tva nad �tampanim dnevnim. Kompanija BK, u stvari, kako ka�e Tihomir Simi�, ima sedam "medijskih kanala". Pored televizije, ova kompanija raspola�e i radio-programom, satelitskom televizijom, interaktivnim sajtom, video-tekstom, ve�im brojem periodi�nih magazina..., nabraja Simi�.
       Prelazak doma�ih medija u strane ruke, dakle, ne zna�i nikakvu nacionalnu katastrofu, sve dok je re� o striktno finansijskim interesima. Zanimljivo je da stranci �e��e i radije pronalaze takve interese u sferi medija nego u bilo kojoj drugoj, po�to nigde jo� nije ostvaren takav priliv stranog kapitala kao �to je to u�injeno u oblasti novina. Naravno, kapitalisti�ka idila traja�e sve dok neka od stranih kompanija ne prona�e interes da se direktnije upetlja u politiku - da podr�i, recimo, ovo ili ono zakonsko re�enje, vladu, itd., �to ne bi bilo nezamislivo. Nema garancija da se to jednog dana ne�e dogoditi, ali tako je to u �ivotu, garancija nema ni kada su druge stvari u pitanju.
      
       SRBOLJUB BOGDANOVI�

http://www.nin.co.yu/2002-05/16/23290.html

<<2681mediji1.jpg>>

Reply via email to