Milo�evi� mi nikada nije naredio
etni�ko �i��enje kosovskih
Albanaca
Pavkovi�: Da bi na�a vojska relativno brzo mogla da se priklju�i programu Partnerstvo za mir, prema na�im preliminarnim procenama, potrebna je inostrana podr�ka u iznosu od oko dve milijarde dolara ili po 400 miliona dolara godi�nje
Autor: Miroslav Milanovi�
Nekoliko nedelja po�to je objavljeno da je istraga u Hagu protiv generala Neboj�e Pavkovi�a zavr�ena bez podizanja optu�nice protiv njega, na�elnika General�taba Vojske Jugoslavije u Hagu je optu�io prvi srpski svedok �insajder� Ratomir Tani�. Tani� je rekao da je Pavkovi� bio deo Milo�evi�eve linije komandovanja, koja se, jo� 1997. godine, kada je Pavkovi� bio na�elnik Pri�tinskog korpusa, na Kosovu odvijala bez znanja tada�njeg na�elnika General�aba. Pavkovi�, me�utim, u intervjuu za �Blic News� ostavlja utisak �oveka koga mnogo vi�e brinu aktuelni problemi u Vojsci nego Tani�eve optu�be:
- Ta linija komandovanja nije bila onakva kakvom �eli da je predstavi gospodin Tani�. �tavi�e, nema ni�eg spornog u pomenutom na�inu komandovanja. Svako ko se bavi vojskom, ili bar �eli da bude ozbiljan sagovornik u razgovoru o odnosima u organizaciji komandovanja, morao bi da zna da se nigde u svetu komandovanje jednim tako slo�enim i izuzetno zna�ajnim sistemom ne prepu�ta stihiji. To je slu�aj i sa na�om zemljom, gde su ta�no regulisane nadle�nosti svih u�esnika u hijerarhijskom nizu odgovornosti, od Vrhovnog saveta odbrane do poslednjeg vojnika.
�ta to zna�i? Da li je Milo�evi� preko vas koristio pre�ice u komandovanju Vojskom?
- Ukoliko u tom lancu iskrsne potreba da, primera radi, komandant armije �presko�i� komandanta korpusa, pa zadatak izda komandantu brigade, to nipo�to ne zna�i da su naru�eni odnosi hijerarhije. Takvih situacija ima i u miru, a kamoli u ratu. �ak se i na�im pravilom slu�be direktno obja�njavaju pomenute mogu�nosti i upu�uje na konkretna pona�anja.
O �emu to onda Tani� pri�a i na �ta aludira?
- To je samo njemu poznato, a sigurno i njegovim sponzorima, sa vrlo jasnim ciljevima. Prema tome, �preskakanje� u nivoima komandovanja nije sporno ni u ratu ni u miru. Ako je takvih pojava i bilo u ratu, pravo pitanje je �ta je Milo�evi� naredio, a ne da li je nare�ivao. A sigurno je da nikome nije nare�ivao preduzimanje akcija etni�kog �i��enja.
Nedavno se Hagu predao va� prethodnik, general Dragoljub Ojdani�. Da li je Vojska imala informacije da on pregovara s ameri�kim diplomatama o predaji, o �emu je pisao �News�.
- �itao sam to, ali Vojska nije imala nikakve informacije o tome.
Da li ste vi pre njegove predaje imali kontakte s Ojdani�em?
- Da, ali nije mi ni�ta govorio o tome.
Da li danas Vojska ima ikakve informacije da se o predaji pregovara sa ljudima sa ha�ke liste koji su bili va�i pripadnici?
- Ne. Mi imamo jedno telo koje se bavi time, ali ne pregovaramo s njima o predaji.
Ha�ki tribunal je ve� nekoliko puta od Beograda javno tra�io poverljive dokumente od zna�aja za Tribunal. Da li ste im dostavili neke od tra�enih dokumenata?
- Postupak je da Tribunal taj zahtev dostavi saveznoj vladi, a da ih od nas tra�i Ministarstvo odbrane. To, dakle, nije u na�oj ve� u nadle�nosti vlade i mi samo izvr�avamo nare�enje. Do sada niko nije tra�io ni�ta iako ja mislim da bi njihov uvid u dokumente samo koristio Vojsci.
U poslednje vreme dosta se govori o tajnim pregovorima predstavnika VJ i politi�ke vlasti s predstavnicima Natoa? �ta je istina o tome?
- Mi iz General�taba VJ pratimo aktivnosti koje na tom planu ostvaruju zvani�ni dr�avni organi. VJ je u�estvovala u pripremi odgovaraju�ih stavova po pitanju pristupanja na�e zemlje programu Partnerstvo za mir. Znamo da su u toku radne konsultacije u vezi s tim, a u skladu s odlukama na�eg dr�avnog rukovodstva. Nije nam poznato da postoje bilo kakvi tajni pregovori s Natoom.
Vi, dakle, tvrdite da su svi kontakti sa Natoom javni?
- Pristupanje Partnerstvu je proces koji traje, kako to pokazuju iskustva nekih �lanica te asocijacije, od nekoliko meseci pa do nekoliko godina. Normalno je da se u sklopu priprema za pristupanje Programu odr�avaju susreti na razli�itim nivoima. Nedavno je zavr�en jedan takav susret, o �emu je javnost informisana, a upravo su u toku zavr�ne pripreme za jo� jedan susret sli�ne vrste. Sve ove konsultacije nisu tajne, ali je praksa da se u ovoj fazi konsultacija javnost sa njihovim sadr�ajem upozna preko naknadnih saop�tenja. Otuda su neki mo�da stekli utisak da se radi o tajnim pregovorima.
Da li ste u takvim razgovorima i vi u�estvovali?
- Kao �to sam ve� rekao, kontakti se ostvaruju na razli�itim nivoima. S obzirom na to da se jo� uvek radi o pripremnim sastancima, na kojima uglavnom u�estvuju eksperti, do sada se u razgovore nisam li�no uklju�io. Zbog obaveza koje imam kao na�elnik G� VJ, na poslednjim konsultacijama o tome bio je moj zamenik, general Branko Krga. O pitanjima iz tih razgovora, posebno o gledi�tima inostranih u�esnika u razgovorima o vojnim aspektima uklju�ivanja SRJ u program Partnerstvo za mir, u potpunosti sam informisan.
Koja je politi�ka cena ulaska u Partnerstvo za mir i �ta mislite o tome?
- Odluka o preduzimanju koraka za pristupanje Partnerstvu nije bila na vojnicima, nego na politi�arima. Vojska je sa svoje strane pravovremeno pripremila detaljnu analizu svih aspekata pristupanja na�e zemlje Partnerstvu za mir. Ta analiza predo�ena je nadle�nim nosiocima politi�kih funkcija, a VJ je, kao �to sam to vi�e puta do sada rekao, spremna da u potpunosti realizuje zadatke iz svoje nadle�nosti koji budu proizlazili iz sporazuma o priklju�enju na�e zemlje Programu.
Kako vi procenjujete efekte ulaska u Partnerstvo?
- Verujem da �e ukupni rezultati pristupanja Partnerstvu za mir za na�u zemlju i njenu bezbednost biti povoljni i da �e predstavljati zna�ajan korak unapred u ostvarivanju na�ih dugoro�nih bezbednosnih interesa.
Koja je materijalna cena ulaska u Partnerstvo za mir i kako ona korespondira s vojnim bud�etom?
- Jo� uvek je rano govoriti o toj ceni. Ona �e zavisiti od mnogo faktora. Sigurno je da �e na nju najvi�e uticati oblasti i pitanja koja budu izabrana za saradnju, a ona su zaista brojna i defini�u se Individualnim programom partnerstva koji �e predlo�iti na�a zemlja. Smatram da se, kao i druge zemlje koje su u�le u Partnerstvo, na�a zemlja ne mo�e opredeliti za partnersku saradnju po svim pitanjima. Osim toga, i ekonomske mogu�nosti na�e zemlje su zna�ajan limitiraju�i �inilac partnerske saradnje. Sledstveno tome, bud�etska sredstva iz kojih se finansiraju rashodi VJ tako�e se potvr�uju kao ograni�avaju�i �inilac na�eg br�eg ulaska u Partnerstvo za mir.
Neki tvrde da je ulazak u Partnerstvo jeftiniji od ovoga �to imamo sad?
- Nisu ta�ne pri�e da pristupanje zemlje tom programu ne podrazumeva pove�anje vojnih rashoda. To su poku�aji zamagljivanja istine. A istina je da tro�kovi u�lanjenja i finansiranja preuzetih obaveza padaju na teret svake dr�ave potpisnice. I najmanje preuzete obaveze bi�e dodatni rashod za VJ, �to �e izazvati i pove�anje saveznog bud�eta. Naravno, do toga ne mora da do�e ukoliko se narasli rashodi budu pokrili bespovratnom ekonomskom pomo�i iz inostranstva, �to do sada nije bila praksa.
Ho�e li to usporiti pristupanje VJ Partnerstvu?
- I ta saznanja, da �e srazmerno preuzetim obavezama, gotovo po pravilu, uslediti i porast rashoda VJ, ne bi trebalo da budu razlog odlaganja na�eg pristupa programu Partnerstvo za mir. Imam u vidu sve pozitivne efekte uklju�ivanja zemlje u svetske integracione procese, ali ne smemo zanemariti ni na�u ekonomsku realnost, kao ni potrebu finansiranja VJ isklju�ivo iz realnih izvora. Otuda i neophodnost finansijske i druge pomo�i iz inostranstva radi br�eg i efikasnijeg ulaska na�e zemlje u partnerske odnose.
Da li neka nov�ana suma neophodna za modernizaciju Vojske ipak mo�e da se izvede?
- Primera radi, za srednjoro�ni program modernizacije na�e vojske, kako bi se ona relativno brzo mogla priklju�iti programu Partnerstvo za mir, prema na�im preliminarnim procenama, potrebna nam je inostrana podr�ka u iznosu od oko dve milijarde dolara ili po 400 miliona dolara godi�nje.
Izjavili ste nedavno da materijalni polo�aj VJ onemogu�ava i kvalitetnu obuku Vojske. Kakve su politi�ke refleksije te izjave?
- Za sada, zbog nezavidnog materijalnog polo�aja Vojske, nije zaustavljena obuka sa vojnicima, ali je, na primer, obuka sa rezervnim sastavom skoro onemogu�ena, dok se pilotska obuka sa studentima Vojne akademije, kao i pripadnicima toga vida, uop�te ne izvodi. Ne zaboravimo da nismo ni na polovini bud�etske godine, a ve� sada smo prinu�eni da skra�ujemo vreme izvo�enja ve�bi, da neke ve�be prolongiramo, a nekih smo se potpuno odrekli. Osim toga, u�injene su drasti�ne restrikcije na planu usavr�avanja oficira: odustali smo od prijema nove klase oficira na komandno-�tabno usavr�avanje, a opredelili se za simboli�an prijem kandidata na general�tabno usavr�avanje. Ukoliko se ne odobre dodatna nov�ana sredstva, nije te�ko naslutiti koje restriktivne mere �emo biti prinu�eni da preduzmemo u drugoj polovini godine. Nikome ne treba dokazivati kakve to posledice mo�e imati na osposobljavanje za odbranu i borbenu gotovost VJ.
Gde vas trenutno najvi�e poga�a nedostatak para?
- Finansijska situacija u 2002. godini posebno je te�ka zbog slo�enosti vanrednih zadataka koji nisu nov�ano pokriveni. Ti zadaci su reorganizacija vojske po raznim osnovama, a koja �e trajati cele godine; zatim anga�ovanje jedinica VJ u Kopnenoj zoni bezbednosti; te skra�enje slu�enja vojnog roka i nu�no pove�anje kontingenta regruta na godi�njem nivou i drugo. Realizacija neplanskih i vanrednih zadataka mora se finansijski pokrivati na u�trb redovnih, planiranih zadataka. S obzirom na to da vanredni zadaci, po pravilu, imaju karakter neodlo�nih zadataka, mi smo ponovo izvr�ili analizu svih potreba Vojske u teku�oj godini. Prolongirali smo sve �to se prolongirati moglo, odustali od svega �to nije u direktnoj funkciji borbene gotovosti i, nakon svega, utvrdili da je za finansiranje na�ih potreba - uklju�uju�i i vanredne zadatke - neophodna korekcija bud�eta u iznosu od 14 milijardi dinara.
�ta je re�enje ukoliko se ta sredstva ne prona�u?
- U sklopu plana racionalizacije koji smo doneli na razli�itim nivoima u Vojsci, predvi�ene su brojne mere �tednje. Me�utim, mogu�nosti dalje �tednje ne postoje, jer ulazimo u polje ozbiljnog ugro�avanja elementarnih potreba, neophodnih za �ivot i rad na�ih jedinica i ustanova. Od �tednje nisu bile izuzete ni plate pripadnika VJ �iji je �ivotni standard ve� du�e vreme u realnom opadanju. Ipak, najte�i su stambeni problemi. Na kraju 2001. godine sa nere�enim stambenim pitanjem bilo je 38.860 lica, od �ega je bez ikakvog stana bilo 17.951 lice.
Da li u tom pitanju imate politi�ku podr�ku vlasti ili je materijalno stanje metod pritiska na Vojsku?
- Uveren sam da General�tab ima politi�ku podr�ku vlasti i da se materijalno stanje ne koristi kao metod pritiska. Za to nema nikakve potrebe jer General�tab svoju funkciju u potpunosti sprovodi u skladu sa zakonskim odredbama, pa nema ni razloga za primenu vaninstitucionalnih metoda. Svesni smo slo�enosti materijalnog stanja dru�tva u celini. Ne tra�imo nikakve posebne povlastice, ve� samo malo vi�e razumevanja. Ovo se posebno odnosi na finansiranje neplaniranih i vanrednih zadataka, �iju realizaciju ne dovodimo u pitanje, ali zbog kojih smo iz pro�le godine preneli neizvr�ene finansijske obaveze u visini od 4,7 milijardi dinara. Naravno da nam sada ta sredstva nedostaju kao �to nam nedostaju i sredstva za finansiranje vanrednih zadataka u teku�oj godini.
Pitanje je koliko je u ovom trenutku realno o�ekivati stranu pomo� koja bi se mogla koristiti za Vojsku?
- Mislim da nije realno u ovoj godini. Za sada je ta pomo� samo simboli�na: u Velikoj Britaniji trenutno se nalazi manja grupa oficira na tromese�nom kursu za usavr�avanje engleskog jezika. Ipak, to posle dugog perioda predstavlja po�etni korak u obnovi saradnje, pru�anju pomo�i i uspostavljanju poverenja.
Koliko politi�ke prilike, pored finansijskih, ko�e reformu Vojske?
- Potpuna reorganizacija Vojske podrazumeva i odre�ene politi�ke pretpostavke, za �iju su realizaciju nadle�ni odgovaraju�i dr�avni organi. Primera radi, izradi vojne doktrine ni danas ne mo�emo pristupiti jer dr�ava jo� uvek nije usvojila strategiju nacionalne bezbednosti i iz nje izvedenu doktrinu odbrane zemlje. Osim toga, reformu VJ ne mo�emo u potpunosti oblikovati, ni njenu razradu operacionalizovati, zbog nedostatka odgovaraju�ih dr�avno-pravnih re�enja.
Mo�e se �uti da postoji nekoliko varijanti reorganizacije Vojske u zavisnosti od njihove cene? Da li je to ta�no?
- Zna�ajan segment reorganizacije Vojske �ini i njen finansijski aspekt, odnosno ona ko�ta. Postoje procene za razli�ite varijante reorganizacije, ali po�to su u pitanju radni materijali, sa njima ne bih izlazio u javnost. Ipak, primera radi, mi smo delimi�nu reorganizaciju VJ izvr�ili kao vanredni zadatak, a samo to ovu dr�avu ko�ta oko 3,8 milijardi dinara. Ili, uzmite primer promene naziva Vojske koja �e uslediti s promenom naziva dr�ave - promene ozna�avanja, preregistracija vozila, izmene raznih dokumenata i obrazaca, pe�ata... Samo to �e nas ko�tati, po sada�njim cenama, oko 250 miliona dinara. Svaka dalja reorganizacija VJ ko�ta�e jo� vi�e, a efekti u�tede od tako izvr�enih promena mogu se o�ekivati tek za nekoliko godina. S obzirom na sve to, onaj ko misli da reorganizacija Vojske donosi odmah u�tede, najbla�e re�eno, �ini grub previd.
Jedna od varijanti reformi je smanjenje brojnosti i profesionalizacija Vojske?
- Kada je re� o reorganizaciji, koja ina�e podrazumeva i smanjivanje brojne veli�ine Vojske, mi taj proces ostvarujemo poslednjih deset godina. To, u kona�nom, vodi profesionalizaciji VJ, za �ta se i mi zala�emo. Mora, me�utim, da se zna da je svaki profesionalni vojnik vi�estruko �skuplji� od vojnika na odslu�enju vojnog roka. Razumljivo je da mi profesionalizaciji te�imo zbog toga �to je komandovanje profesionalnim sastavima mnogo lak�e i efikasnije, a izvr�enje zadataka kvalitetnije i sigurnije. Iako tome te�imo, imamo na umu da je ekonomska situacija u na�em dru�tvu limitiraju�i faktor, pa to ne mo�emo ishitreno �initi. Napominjem, me�utim, da Nema�ka, koja je ekonomski znatno ja�a od na�e zemlje, ima isti sistem popune kao i mi.
Da li politi�ke partije nastoje da uti�u na kadrovanje u Vojsci?
- Poku�aja politi�kog uticaja na kadrovanje bilo je posle 5. oktobra. Sada toga, na sre�u, nema, niti se to sme dozvoliti, s obzirom na pogubnost takvih eventualnih uticaja na jedinstvo vojnih kolektiva i borbenu gotovost VJ u celini.
|
Amerikanci ne tra�e moju
smenu |
�esto se, kao uslov Me�unarodne zajednice Jugoslaviji, pominje va�a smena ?
- Amerikanci nikada nisu tra�ili smenu u vojnom vrhu: ni moju niti bilo �iju. Te informacije nedavno su demantovali i ameri�ki zvani�nici. O�igledno je da interesovanje za smenu vojnog vrha, a prvenstveno za moj odlazak iz VJ, poti�e odavde, iz pojedinih krugova iz zemlje, koji neumereno nastoje da promene sve one koje, bez ikakvih argumenata, etiketiraju kao pristalice Slobodana Milo�evi�a. A zar je greh sada�njeg vojnog vrha, kao i svih pripadnika VJ, bio u tome �to smo u vreme Milo�evi�a stali u za�titu svoga naroda, u izuzetno neravnopravnim uslovima pri odnosu snaga kakav ni u jednom ratu u istoriji ljudskog roda nije zabele�en? Ili je mo�da greh u tome �to ni u jednom do sada zabele�enom ratnom sukobu nije bilo tako visoko u�e��e poginulih stare�ina u ukupnim ljudskim gubicima, kao �to je to bilo 1999. na Kosovu? Zar taj isti stare�inski sastav i vojni vrh nije pokazao svojim dosada�njim radom da je na strani svih do sada izvedenih demokratskih promena, da u skladu sa otvaranjem zemlje prema inostranstvu u potpunosti prihvata odluku dr�avnih organa o priklju�ivanju zemlje Partnerstvu za mir i, shodno tome, intenzivno ostvaruje proces reorganizacije VJ do opredeljenja da u potpunosti zaokru�i zapo�eti reformski proces?
