Politika, Nedelja, 02. jun 2002. godine http://www.politika.co.yu/2002/0602/01_31.htm PREDRAG VUJOVIC, DIREKTOR JAT-a, ZA "POLITIKU" Veliko spremanje naše avio-kompanije Oslobadanje od balasta: privatizacija hotela, kateringa, predavanje aerodroma u Tivtu i Podgorici "Jugoslovenski aerotransport" nije polovnjak koji valja srediti, našminkana baba koju valja nekome utrapiti, vec kompanija koja ima perspektivu. Ove godine ocekuje se, kako kaže Predrag Vujovic, generalni direktor, promet od oko sto cetrdeset miliona dolara i malo je firmi u Srbiji koje se mogu time pohvaliti. Naš nacionalni avio-prevoznik treba da postane jedna od lokomotiva srpske privrede, a ne da ostane gubitaš koji dotira Vlada Srbije. Ali, da bi se sve ovo ostvarilo valja mnogo toga promeniti u samom JAT-u i istovremeno održavati redovan saobracaj kao osnovnu delatnost iz koje se sve finansira. - Ovakav kakav je JAT ne može pronaci ozbiljnog partnera, kupca koji ce uložiti potrebna sredstva. Primamljiv može biti samo za špekulativni kapital jer onaj koji ima nekoliko stotina miliona dolara osnovace sopstvenu kompaniju lakše nego što ce jedan ovakav sistem podici na viši nivo. Zato je Vlada Srbije i prihvatila naš predlog da se do 2005. ne razmišlja o prodaji. Ali, to ne znaci da nece biti privatizacije niza sporednih delatnosti - kaže Vujovic. Hoteli na prodaju Kapaciteti JAT-a su predimenzionisani, planirani su za vreme s kraja osamdesetih kada smo imali pet miliona putnika. O tome u narednoj deceniji samo možemo da maštamo. Ketering je prevelik, jedina avio- kompanija koja u svom sastavu ima i privrednu avijaciju je naša, tu je cak i radio stanica... - Sve što nije osnovna, letacka delatnost, ili ce se privatizovati, ili ugasiti. To su, prvo, hoteli na Slaviji i Kopaoniku za koje se vec dugo traži strateški partner jer ništa necemo dati "na doboš", vec je cilj da zaposleni ostanu, da se ulaže u renoviranje, pružanje novih sadržaja, pa tako da se ostvare i veci prihodi. To valja da rade oni koji znaju, a JAT-u bi ostao odredeni procenat vlasništva. Istovremeno vazdušni saobracaj bi se oslobodio, jer sada se sve finansira iz te osnovne delatnosti - kaže prvi covek JAT-a. Slicna je situacija i sa keteringom u kojem bi proizvodnja hrane za JAT trebalo da bude sekundarna delatnost. Zatim je tu i privredna avijacija, auto servis, pa možda cak i "Er lift", ukoliko se neki jak svetski turoperator zainteresuje. Aerodromi u Podgorici i Tivtu su posebna prica. JAT za njih ocekuje nadoknadu za ulaganje tokom cetrdeset godina, a dve vlade - srpska i crnogorska - trebalo bi da se dogovore za šta postoje veliki izgledi. I tu bi radnici ostali na svojim mestima jer obucenijeg osoblja nema. - Na ovaj nacin idemo u susret privatizaciji po segmentima. Jer, niko nece kupiti i sve ove sporedne delatnosti. Zato bi, kako smo rekli, prodaja u ovom momentu bila pogubna. "Britiš ervejz" u vreme vladavine Margaret Tacer pripreman je za prodaju dve godine tokom kojih je cak 16.000 ljudi napustilo kompaniju. Tek tada je kupcu data prava vrednost, a ne našminkana baba - tvrdi Vujovic. Od petooktobarskih promena i personalnih osveženja JAT je sa 5.200 smanjio broj zaposlenih na oko 4.000. Deo je otišao u penziju, deo nije hteo da se vrati sa prinudnih odmora jer je našao drugo uhlebljenje, deo je dobio otkaz. Ovakvom privatizacijom po segmentima trebalo bi da se još osamsto ljudi nade van platnog spiska. - Ne može se reci koliko nam ljudi tacno treba. Jer, mi ocekujemo rast obima saobracaja, više posla. Glupo bi bilo otpustiti sve, do, recimo, brojke od 1.400 ljudi, odseci sebi nogu koja ce trebati sutra za trcanje. Sasvim je izvesno i da cemo zaposliti nove mlade ljude u skoro svim delatnostima. Potrebne su stjuardese, operativci u bukingu, na šalterima... - kaže Vujovic. Dugovi Jugoslovenski aero-transport duguje oko trista miliona dolara. Ipak, prema ocekivanjima prvog coveka ta suma nastala pre svega kada su kupovani avioni (sto dvadeset miliona osnovni dug, ostalo su kamate) trebalo bi da se rešava u paketu pred Pariskim klubom. Predvideno je da se otpiše 66 odsto, a potom ostatak isplati za 22 godine uz šest godina grejs perioda. To daje nadu da se uz razvoj može otplatiti ovaj teret iz prošlosti. Flota JAT-a jeste po godištu stara, ali avioni koji lete su u dobrom stanju, potpuno su bezbedni. Ipak, devet letilica ove godine bice otudeno i to tri tipa DC-9 i devet boinga - 727. Ostaje dvadeset jedan avion sa kojim ce se obavljati saobracaj. Ugovor potpisan sa "Er basom" veoma je problematican i trebalo bi ga menjati, održavaju se dobri odnosi i sa "Boingom". Jedan širokotrupni DC-10 nije dovoljan za održavanje interkontinentalnog saobracaja, ali se ocekuje da uskoro poleti preko okeana ka Kanadi na carter liniji za koju se vec dugo ceka administrativna dozvola. Na toj ruti ka Kanadi letece se dva puta nedeljno. - Interkontinentalni saobracaj je veliki rizik i ulaganje za koje JAT sada nema snage. Zato se traži rešenje kojim bismo zadržali tržište, a leteli zajedno sa partnerom. Primer je Dubaji odakle se kompanijom "Emirates" može dalje ka Sidneju, Pertu, Bangkoku, Singapuru, pa i Johanesburgu. S druge strane, ka Parizu letecemo i cetiri puta dnevno. "Er frans" posle 30 godina letenja do Beograda prepustio nam je tu rutu, ali zauzvrat ocekuje sedam do deset hiljada putnika JAT-a za dalje putovanje preko okeana. Istovetno je sa KLM-om, jer JAT prevozi putnike do Amsterdama, a KLM dalje. Na toj liniji nema nikad mesta i letece se cešce - objašnjava Vujovic. Punjenje aviona je mnogo bolje nego lane. Plan da ih bude 20 odsto više ima izgleda da se i prebaci i to bi po recima Vujovica bio odgovor "nevernim Tomama" koji sumnjaju da nacionalna avio-kompanija ima šanse za oporavak. To je postignuto novim rezervacionim sistemom u koji je uloženo dva miliona dolara, boljom organizacijom, politikom cena, prilazom putniku... Da bi JAT zaista bio lokomotiva razvoja Srbije, obnova flote je potrebna. Ali svaki prodavac aviona mora biti svestan da zauzvrat u Jugoslaviji mora pronaci partnere od kojih ce uzeti, u barter aranžmanu, robu i izvesti je iz naše države. To je šansa za naše firme da se nadu na tržištu na koje normalno inace ne bi mogli da izadu. Zbog toga se u Dubaiju i vodila privredna delegacija, radi uspostavljanja kontakata. U oktobru sledi sajam privrede Srbije u Abu Dabiju, a to je, kako kaže Vujovic, prebogato tržište koje sve guta. Samo flašica obicne vode u hotelu košta 8,5 dolara. ------------------------------------------------------------------------ ---- Plate - Plate radnika JAT-a još su iznad proseka iako su pocetkom godine linearno smanjene za 18 odsto. Usvojenim planom u januaru odredena je i masa za plate, jer iako smo javno preduzece sami zaradujemo ono što delimo. Prihodi se uskladuju sa produktivnošcu, a zateceno stanje nije moglo da se zadrži. Imamo cak 20 sindikata, ali sve smo prihvatili za pregovarace. Nezadovoljstva ima jer svako teži da zadrži ono što ima i još dobije malo više. Piloti koji lete zaraduju po nekoliko hiljada maraka, ali sve plate ne mogu biti iste - kaže Predrag Vujovic. Neposredno posle ovog razgovora usledili su pregovori poslovodstva sa sindikatom pilota. Sindikalci su posle toga obznanili da su osnovali štrajkacki odbor i prakticno zapretili štrajkom ako ne budu dobili onoliko koliko traže. Goran Volf Serbian News Network - SNN [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/
