Odlaganje radioaktivnih i drugih vrsta otpada, nastalih posle NATO bombardovanja, problem s kojim �emo se tek suo�iti
Stari otrovi i dalje zra�e
Dr Krunoslav Suboti�: Radioaktivni otpad se i dalje odla�e u Vin�i, na samo 15 kilometara od centra grada. Dr Branislav Nedeljkovi�: U Evropi postoji desetak fabrika za uni�tavanje opasnog otpada, kojima bi ovo bio dobar poslovni potez
Od agresije zemalja NATO pakta na Jugoslaviju pro�lo je tri godine, ali sanacija najozbiljnijih posledica tek predstoji. Naime, ogromne koli�ine toksi�nih otpada, nastalih kao posledica bombardovanja, jo� nisu uklonjene, pa nastavljaju i dalje da zaga�uju okolno tlo i predstavljaju opasnost, kako po �ivotnu sredinu, tako i po zdravlje stanovnika. Bombe, uni�teni projektili, gra�evinski otpad, razorena oprema po fabrikama i jo� mnogo izlivenih otrovnih supstanci, samo su deo trajnog otpada, kojim �e nadle�ni morati ozbiljnije da se pozabave, i to �to pre.
Ve� je dokazano da je tokom bombardovanja juga Srbije NATO koristio municiju sa osiroma�enim uranijumom, ali je ra��i��avanje terena po�elo tek nedavno i u obimu koji, s obzirom na ozbiljnost situacije, nije ni pribli�no dovoljan. Me�utim, i kad se posledice saniraju i ukloni zaga�ena zemlja, �to �e biti sve te�e uraditi jer osiroma�eni uranijum ima veliku mo� prodiranja, postavlja se pitanje gde �e tolika koli�ina otpada biti sme�tena.
|
Razli�iti otrovi Prema svim podacima zvani�nih institucija, nema mesta diskusiji o tome
da li je pove�ana koli�ina otpada i otrova posledica bombardovanja ili ne.
|
||||
- To je veliki problem, �ije �e re�enje najvi�e zavisiti od toga da li �e se, s aspekta me�unarodne zajednice, taj otpad tretirati kao na� ili uvozni. Jedino skladi�te za doma�i radioaktivni otpad u na�oj zemlji postoji u Vin�i. Me�utim, treba li dopustiti da tone radioaktivnih supstanci budu odlo�ene nadomak Beograda? U Izve�taju UNEP-a po prvi put se priznaje da je pove�ana koli�ina osiroma�enog uranijuma posledica NATO bombardovanja. Na osnovu toga, imamo svo pravo da tra�imo da se te radioaktivne materije uskladi�te van zemlje - rekla je dr Sne�ana Mila�i�, iz Instituta za medicinu rada i radiolo�ku za�titu, neposredno po objavljivanju izve�taja UNEP o posledicama NATO bombardovanja na jugu Srbije.
Stru�njaci iz ove oblasti isti�u da je neophodno �to pre izvr�iti
dekontaminaciju terena. To je te�ak, ali pre svega skup posao, jer su potrebna
zna�ajna finansijska sredstva da bi se velike koli�ine kontaminirane zemlje
uklonile i smestile na posebne deponije radioaktivnog otpada. Na�alost, jedino
takvo skladi�te nalazi se u Vin�i.
- Planiramo da nuklearni reaktor
uklonimo, kao i da sav radioaktivni otpad koji je tu uskladi�ten otpremimo iz
Vin�e.
Time �emo re�iti veliki problem i pretvoriti Vin�u u univerzitetski i istra�iva�ki centar, kako je prvobitno i bilo planirano. Nezdravo je, naime, da se na petnaestak kilometara od centra grada, u naseljenom delu grada, odla�e ova vrsta otrova. Novo skladi�te za otpade srednjeg intenziteta bi�e izgra�eno van naselja.
Nadamo se da �e to biti gotovo za �etiri godine, a zasad je sakupljeno oko devet miliona dolara za to. Bi�e potrebno i vi�e, pa �emo zato verovatno organizovati donatorsku konferenciju. U toku je i �i��enje lokacija na jugu Srbije od osiroma�enog uranijuma, a taj otpad privremeno �e, do izgradnje novog finalnog odlagali�ta, biti uskladi�ten u Vin�i.
|
Uranijum nije najgori - Prema va�e�oj zakonskoj regulativi, Institut za nuklearna istra�ivanja u Vin�i zadu�en je za skladi�tenje radioaktivnih otpada i to uglavnom visokog intenziteta. Na�alost, na teritoriji na�e zemlje ima mnogo ozbiljnijih otpada od osiroma�enog uranijuma, koji prema na�oj kategorizaciji spadaju u otpade niskog, a ne srednjeg ili visokog intenziteta - ka�e dr Krunoslav Suboti�, direktor Instituta za nuklearna istra�ivanja u Vin�i. |
||||
Zasad ne postoji mogu�nost da se ovaj otpad iznese iz zemlje, jer sve zemlje imaju svoja odlagali�ta za radioaktivni otpad, pa i mi - ka�e dr Krunoslav Suboti�, direktor Instituta za nuklearna istra�ivanja u Vin�i.
Da li �e zaista biti tako, ostaje da se vidi, tek konkretni koraci na izno�enju otrova iz zemlje u�injeni su samo u slu�aju kragujeva�ke "Zastave". Sa dve lokacije u ovoj firmi uklonjeno je oko 250 tona �vrstog otpada i piralena. Otpad je zapakovan u 1.217 buradi i 20 kontejnera i �eka se njihovo odlaganje. Preko me�unarodnog konkursa koji je organizovao UNEP, odlu�eno je da �e otrov biti prenet u �vajcarski grad Valorek, gde �e, zajedno sa ostacima dva uni�tena trafoa, biti spaljen.
Postavlja se, me�utim, pitanje kakav interes ima jedna razvijena zemlja za
preuzimanje na�ih toksi�nih materija i ne�e li one na ovaj ili onaj na�in, ipak
zavr�iti u nekoj nerazvijenoj zemlji sveta?
- Narod je skepti�an, jer se
pitaju �ta �e jednoj razvijenoj zemlji na�i otrovi, ali je to �isto poslovna
stvar. Naime, u Evropi postoji bar deset fabrika koje su specijalizovane za
spaljivanje opasnog otpada, pa je �vajcarcima ovo dobar poslovni potez. UNEP je
ve� platio za to, pa se nadamo da �e prve koli�ine oti�i ve� krajem jula. Sve je
ura�eno u skladu sa svetskim propisima o uni�tavanju opasnog otpada, a ovim
ugovorom �emo se mi osloboditi oko 250 tona toksi�nih materija - ka�e dr
Branislav Nedeljkovi�, rukovodilac projekata sanacije u "Zastavi"
Kragujevac.
Da li �e se i drugi gradovi, poput Bora ili Novog Sada, na ovaj na�in osloboditi otrova nastalih tokom bombardovanja, ostaje da vidimo. Stanovnicima ovih gradova ostaje nada da �e se uskoro neko setiti da je vreme jedan od presudnih faktora u ovoj pri�i.
Aleksandra Klari� http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/DO02070601.shtml
spacer.gif
Description: GIF image
black.gif
Description: GIF image
spacer.gif
Description: GIF image
