Feljton: Agenti CIA protiv Jugoslavije (5)
Dosijei ameri�kih agenata
Kontraobave�tajac Dragan Mitrovi� je, na primer, po Titovom zahtevu saslu�avao konzula Aleksu Kapi�i�a, koji je okrivljen da radi za CIA
pi�e: Marko Lopu�ina
Aleksa Kapi�i� je krajem
sedamdesetih godina bio jugoslovenski diplomata u SAD. Kapi�i�a je otkrila i
uhapsila tajna policija Jugoslavije, na mig hrvatskih kadrova iz Ambasade SFRJ u
Va�ingtonu, jer je ovaj Crnogorac otkrio da neki konzuli rade za CIA. Mitrovi�
je, posle intervencije pukovnika Jove Babi�a, koji je u Titovom kabinetu vodio
Odsek za �albe gra�ana, sa Kapi�i�em vodio u Zabeli duge razgovore. Kradom je
Mitrovi� snimao na magnetofon te ragovore sa Aleksom Kapi�i�em da bi mogao da
Titu napravi �to realniji raport. Josip Broz je posle tog izve�taja jednostavno
pomilovao Aleksu Kapi�i�a re�ima:
- Ovog Kapi�i�a treba pustiti sa
robije!
Tragaju�i za ameri�kim agentima Dragan Mitrovi� je, na primer, u
Nema�koj otkrio organizacionu strukturu �etiri obave�tajne slu�be i spisak sa
biografijama pet stotina funkcionera i saradnika OSS, CIA i DIA. Me�u njima je
bilo i tridesetak agenata koji su slu�beno, pod krinkom diplomata, boravili i
delovali na prostorima Jugoslavije. Mitrovi� je pedantno izdvojio njihova imena
i napravio dosijea sa biografskim podacima i bele�kama o napredovanju u
obave�tajnoj slu�bi:
Dejvid Anderson, ro�en 3. januara 1937. godine u
�kotskoj. Govori francuski i srpski. U�ao u Stejt department 1959, a u CIA 1960.
Slu�bovao u Beogradu i potom u Bamaku kao drugi sekretar. D�ems Donald Baldvin,
ro�en 27. avgusta 1929. Govori srpskohrvatski. U�ao u armiju 1951, a u
Ministarstvo odbrane 1966. Slu�bovao u Va�ingtonu i Beogradu kao vojni ata�e.
Helen Batjer, ro�ena 18. decembra 1921. Govori srpskohrvatski. U�la u Vladu SAD
1945, a u CIA 1955. Slu�bovala u Sofiji, Rimu, Atini, Beogradu i Zagrebu kao
konzul, i na kraju u Va�ingtonu.
Rejmond E. Benson, ro�en 2. novembra 1924.
Govori nema�ki, ruski i srpskohrvatski. Pripadnik vojnog obave�tajnog odeljenja
G-2 do 1948, zatim �lan CIA od 1957. Slu�bovao je u Hamburgu, Zagrebu, Beogradu
i opet u Hamburgu kao ata�e za �tampu. Luis Bu�evar, ro�ena 22. maja 1920.
godine. Govori francuski. Analiti�ar u OSS 1943. godine, prelazi 1956. u Vladu,
odakle kao humanitarac 1962. odlazi na slu�bu u Luksemburg, Pariz i Beograd, gde
je imala status konzula. Luis Bovden, ro�en 23. septembra 1924. Govori
portugalski i ruski. Mornari�ki kapetan. Ulazi u CIA 1950. Slu�bovao je u
Zagrebu, Beogradu, Moskvi i Braziliji kao drugi sekretar.
Edvin D�ejms
Brad�ov, ro�en 27. decembra 1927. Govori srpskohrvatski. Bio u ameri�koj vojsci
od 1946. do 1949. godine. Prelazi u CIA 1956. Slu�bovao u Rangunu, Mandalaju i
Beogradu kao ata�e. Brus Batles, ro�en 26. avgusta 1906. godine. Poru�nik u
armiji SAD od 1940. do 1947. godine, vojni obave�tajac odeljenja G-2 od 1946. do
1950. Prelazi u USIA centar za propagandu i dezinformisanje. Slu�bovao u
Londonu, Moskvi, Beogradu, Kalkuti, Ankari i Va�ingtonu. Veton Bradi� Bajers,
ro�en 14. decembra 1925. Mornari�ki oficir, analiti�ar obave�tajne slu�be od
1950. do 1953, kada prelazi u Vladu. Slu�bovao u Den Hagu, Beogradu i Be�u kao
konzul. Hari Amori Kahil, ro�en 10. januara 1930. Govori francuski, poljski i
srpskohrvatski. Do 1954. bio u armiji, a potom u CIA. Slu�bovao kao drugi
sekretar u Oslu, Var�avi i Beogradu.
Lorens S. Iglberger, ro�en 1. avgusta
1930. Govori srpskohrvatski i �panski. Kapetan u ameri�koj vojsci od 1953. do
1955. godine. Ulazi u Vladu 1957, a u CIA 1959. Slu�bovao u Tekugalupeu, Meksiko
Sitiju i Beogradu kao drugi sekretar.
Oto Evans Eskin, ro�en 12. januara
1935. godine. Govori srpskohrvatski. Oficir armije SAD 1960. i CIA 1961. godine.
Slu�bovao u Damasku, Va�ingtonu i Beogradu kao politi�ki savetnik. Tomas
Aleksander Fejn, ro�en 22. marta 1922. Govori ruski. Obave�tajni kapetan G-2 do
1945. godine. Ulazi u CIA 1949. Slu�bovao u Beogradu, Obermergau i Moskvi kao
drugi sekretar ambasade.
D�ejms Benson Flet�er, ro�en 10. juna 1932. Govori
srpskohrvatski. Vojni obave�tajac i analiti�ar do 1961. godine. Slu�bovao u
Zagrebu i Genfu kao drugi sekretar. Entoni Jozef Giza, ro�en 14. aprila 1924.
Obave�tajni kapetan G-2 sve do 1961. Slu�bovao u Buenos Ajresu, Beogradu i Bonu
kao ata�e. Rabun Hauard Gros, ro�en 13. decembra 1927. godine. Govori
srpskohrvatski. Vojni obave�tajac do 1948. U CIA od 1953. do 1958. godine, potom
prelazi u Vladu, u direkciju CIA. Slu�bovao u Frankfurtu i Beogradu kao drugi
sekretar u ambasadi.
Valas Holbruk, ro�en 3. septembra 1924. U armiji do
1946, zatim prelazi u Vladu, a odatle u CIA 1953. godine. Slu�bovao u Zagrebu,
Nju Delhiju i Glazgovu kao konzul. D�ord� D�eger, ro�en 26. maja 1926. u
Austriji. Govori nema�ki, srpskohrvatski. Obave�tajni oficir CIC do 1951, kada
prelazi u CIA. Slu�bovao u Monroviji i Zagrebu kao politi�ki savetnik.
Volter D�ozef Nojber, ro�en 13. aprila 1922. Govori ruski. Vojni obave�tajac
do 1947, kada prelazi u CIA. Analiti�ar spoljnopoliti�kih pitanja. Slu�bovao u
Beogradu, Tunisu, Moskvi i Bukure�tu kao konzul. D�ejms Peki�, ro�en 18.
februara 1918. Govori srpskohrvatski. Studirao u Beogradu. Obave�tajni poru�nik
u CIC Slu�bovao u Kara�iju.
Ambasador i reporter
D�on D. Skenlan, ro�en 6. februara
1927. Govori poljski, ruski i srpskohrvatski. Mornari�ki oficir koji je u�ao u
CIA 1956. godine. Slu�bovao u Ankari, Beogradu, Moskvi i Var�avi kao politi�ki
savetnik.
Robert Kral �arek, ro�en 29. aprila 1925. Govori srpskohrvatski i
vijetnamski. Obave�tajni oficir, vladin savetnik sa spoljnopoliti�ka pitanja od
1956. Ulazi u USIA 1963. Slu�bovao kao ata�e za kulturu u Budimpe�ti i Beogradu.
D�on �irli, ro�en 18. avgusta 1931. Govori nema�ki, francuski, srpskohrvatski,
italijanski i ma�arski. Oficir ratne avijacije koji je pre�ao u CIA 1957.
godine. Slu�bovao u Zagrebu, Beogradu, Trstu i Rimu kao ata�e. �arls Stot, ro�en
21. januara 1928. godine. Govori italijanski, srpskohrvatski i �panski. Vojni
obave�tajac odeljenja G-2 do 1952, kada prelazi u CIA. Slu�bovao u Meksiko
Sitiju, Beogradu, Sarajevu i Rimu kao politi�ki savetnik.
Daroslav S.
Vlahovi�, ro�en 22. maja 1922. Govori poljski i srpskohrvatski. Obave�tajni
oficir CIC do 1946. godine, a zatim prelazi u CIA 1948. Slu�bovao u Beogradu,
Var�avi i Torontu kao savetnik. Peter Kajler Volker, ro�en 11. maja 1925.
Obave�tajni oficir koji prelazi u CIA 1950. godine. Slu�bovao u Beogradu, La
Valeti, Atini i Mogadi�u kao drugi sekretar. �or�e �ivadinovi�, ro�en 5.
decembra 1908. u Srbiji. Govori srpskohrvatski i francuski. Studirao u Beogradu,
radio kao bankar do 1944, a od 1955. radi u CIA. Tvorac antikomunisti�kog
programa "Slobodna evropska zajednica".
Grga Zlatoper, ro�en 25. septembra
1910. u Hrvatskoj. Govori poljski i srpskohrvatski. Studirao u Zagrebu i
Var�avi. Zaposlio se 1945. godine na BBC, odakle prelazi u "Slobodnu evropsku
zajednicu". Za CIA radi od 1953. godine. Jugosloveni su ga rado slu�ali kao
izve�ta�a "Glasa Amerike". Pored njih, u arhivi SDB kao saradnici CIA
registrovani su i Melkolm Briklin iz firme "Yugo Amerika", D�ek Atli iz
avio-kompanije "MekDonel Daglas" i Dejvid Anderson, vladin �inovnik.
Po�to je
dosta Jugoslovena zaposleno u Ambasadi SAD u Beogradu, de�avalo se da je
ambasador, odnosno CIA, i njih koristio za prikupljanje odre�enih podataka po
na�oj zemlji. U suprotnom, ako bi neko to odbio, gubio bi dobro pla�en
posao.
(Nastavi�e se)
http://www.patriotmagazin.com/media/012.htm
