Amerikanci i Ujedinjene nacije
Sami iznad svih
Ujedinjene nacije su svetskim silama, pre svega SAD, poslu�ile kao pravni i svaki drugi okvir za intervencionizam, a sada su im i kao takve sve manje potrebne. Jednostavno, nakon 11. septembra sve mo�e biti progla�eno terorizmom i sve mo�e biti povod za intervenciju "u cilju odbrane demokratije i ameri�kih nacionalnih interesa"
pi�e: Ljiljana Kova�evi�
Kada je pro�le sedmice
portparol Stejt departmenta Ri�ard Bau�er rekao da su Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave
zemlja kojoj nijedna druga nije nalik, u stvari je odaslao poruku da
Amerikancima niko nije ni do kolena i da mi�ljenja drugih nacija za njih i
nemaju neki veliki zna�aj. Svoju razli�itost, ali pre svega nadmo�nost, SAD su
demonstrirale u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija stavljaju�i veto na
produ�etak misije svetske organizacije u BiH do kraja godine, nakon �to nije
pro�ao njihov zahtev da Amerikanci budu izuzeti od krivi�nog gonjenja pred
novoosnovanim Me�unarodnim krivi�nim sudom. Tako zasada misija UN-a u BiH igra
svoj drugi produ�etak od 12 dana (do 15. jula), nakon �ega �e se znati da li �e
njeni pripadnici kona�no po�eti da pakuju kofere ili je prona�ena alternativna
varijanta da svi budu zadovoljni. I vuk (SAD) sit i ovce (Ujedinjene nacije) na
broju. Formula koja bi re�ila probleme glasi - Bosna i Hercegovina i SAD bi
potpisale bilateralni ugovor prema kome bi ameri�ki dr�avljani pripadnici misije
UN-a imali imunitet od krivi�nog gonjenja i eventualne ekstradicije u Hag.
Amerikanci i Hag
Za�to se Sjedinjene Dr�ave, koje
najzdu�nije (finansijski i politi�ki) podr�avaju rad Me�unarodnog krivi�nog suda
za biv�u Jugoslaviju, toliko protive osnivanju stalnog Me�unarodnog krivi�nog
suda kada �e on biti nadle�an samo za ratne zlo�ine po�injene od trenutka
oficijelnog po�etka rada tog suda? �ta je to za Amerikance sporno kada je, na
zahtev biv�e Klintonove administracije, u pravila rada Suda ugra�ena ve�ina
ameri�kih zahteva? Dakle, iako ratni zlo�ini ne zastarevaju (valjda �e neko
nekada odgovarati za Hiro�imu, Vijetnam, bombardovanje SR Jugoslavije…),
Me�unarodni krivi�ni sud �e re�i da sve �to se do sada desilo - pij puke ne
va�i, i krenuti da se bavi samo ratnim zlo�inima koji �e se ubudu�e de�avati.
O�igledno da Amerikanci i nisu ba� sigurni da njihove "mirovne misije" i
intervencije u svetu ne�e polu�iti i ono �to se mo�e okvalifikovati kao ratni
zlo�in. Zato oni ho�e izuze�e. Jednostavno, oni mogu pod geslom za�tite �ivota
svojih vojnika (jer su tako oni procenili) bombardovati svatove u avganistanskoj
provinciji Oruzgan i ubiti 40 ljudi, od kojih su 25 bili �lanovi jedne porodice,
i da za to niko ne odgovara. Tako�e mogu civilne �rtve svojih vojnih
intervencija progla�avati "kolateralnom �tetom", i opet nikom ni�ta. Me�utim,
kada bi i Amerikanci kao i ostali bili pod nadle�no��u stalnog Me�unarodnog
krivi�nog suda, morali bi dobro da razmisle da li su sve njihove intervencije u
svetu zaista u cilju odbrane ljudskih prava i demokratije, kako to vole
isticati.
Ameri�ka pri�a o politizaciji
Ameri�ki ambasador za
pitanja ratnih zlo�ina Pjer Ri�ar Prosper je u nekoliko navrata, svaki put ne
trepnuvi�i, objasnio da se Amerikanci pla�e politizacije Me�unarodnog krivi�nog
suda, a posebno ga zabrinjava to �to je taj sud "potpuno nekontrolisano telo, u
kome tu�ilac mo�e da radi �ta ho�e". Na drugoj strani, Amerikanci su jako
zadovoljni radom Karle del Ponte i njenog tima, koji neretko u Ha�kom tribunalu
kompromituje sve va�e�e postulate prava i pravde. Jo� je neverovatnija izjava
�efa misije UN-a u BiH �ak-Pol Klajna, koji ka�e da je pitanje Me�unarodnog
krivi�nog suda za Amerikance (�to je i sam) pitanje dostojanstva nacije, koja ne
�eli da kr�i svoj ustav i svoje dr�avljane poverava nekom drugom sudu, nego
Amerikanci ho�e da njihovim dr�avljanima "sudi njihov sud i njihova porota".
Bi�e, po Klajnu, da narodima na prostoru biv�e Jugoslavije manjka dostojanstva,
pa se sve utrkuju da kr�e svoje ustave, koji tako�e zabranjuju ekstradiciju, i
sre�ni su kada svoje dr�avljane mogu predati sudu. Ili su mo�da narodi na ovim
prostorima bi�a ni�e rase, a Amerikanci nadnacija za koju ne treba da va�e
pravila kao za ostale?! Istina je samo u tome da su SAD postale jedina supersila
u svetu, koja mo�e diktirati pravila igre, dok su ovda�nji narodi oni kojima se
pravila igre diktiraju.
Po�etak kraja Ujedinjenih nacija
Sjedinjene Ameri�ke
Dr�ave su problem u�e��a u misiji UN-a u BiH mogle re�iti - mnogo elegantnije.
Jednostavno, mogli su povu�i svojih 46 policajaca iz IPTF-a i problem bi bio
re�en. Njihovo u�e��e u Sforu svakako nije upitno sa stanovi�ta Me�unarodnog
krivi�nog suda, jer mandat Sfora nije pod ingerencijama UN-a, nego je regulisan
Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji garantuje imunitet vojnicima
multinacionalnih snaga u BiH. Me�utim, Amerikanci su slu�aj produ�etka misije
UN-a u BiH iskoristili da bi ostalima poru�ili da �e njihovo dalje u�e��e u
mirovnim operacijama biti mogu�e samo pod uslovima koji oni postave, �to
ravnodu�nim nije ostavilo ni njihove najve�e saveznike Britance i Nemce. Osim
toga, SAD su svima stavile do znanja da �to se njih ti�e Ujedinjene nacije,
nakon pola veka svog delovanja, mogu lagano krenuti ka smetli�tu istorije. Ideja
o UN-u, kao svetskoj organizaciji koja �e se brinuti o tome da se nikada ne
ponove zla Drugog svetskog rata, ostala je tek ideja. Ujedinjene nacije su
svetskim silama, pre svega SAD, poslu�ile kao pravni i svaki drugi okvir za
intervencionizam, a sada su im i kao takve sve manje potrebne. Jednostavno,
nakon 11. septembra sve mo�e biti progla�eno terorizmom i sve mo�e biti povod za
intervenciju "u cilju odbrane demokratije i ameri�kih nacionalnih interesa". Ko
ne veruje, neka se seti svatova u avganistanskoj provinciji Oruzgan, koji su za
�enlu�enje po�a��eni bombama iz bombardera B-52 izba�enim sa visine vi�e od 10
hiljada metara.
Stalni Me�unarodni krivi�ni sud sa sedi�tem u Hagu formalno je po�eo sa radom 3. jula, nakon �to se 160 dr�ava u svetu saglasilo sa njegovim osnivanjem. Sud je osnovan 1998. godine u Rimu, kada je i odlu�eno da �e se on baviti samo ratnim zlo�inima po�injenim od trenutka kada sud i formalno po�ne sa radom. Osnivanje Me�unarodnog krivi�nog suda nisu podr�ale SAD, Izrael, Rusija i Kina.
�ef misije Ujedinjenih nacija u BiH �ak-Pol Klajn izjavio je da �e u slu�aju da mandat misije UN-a u BiH ne bude produ�en do kraja godine, kako je to bilo predvi�eno, po�eti period "likvidacije" te misije na ovim prostorima. On je rekao da bi proces odlaska pripadnika UN-a iz BiH trajao oko �est meseci. Klajn je naveo da bi iz BiH do novembra oti�li mirovnjaci iz izvanevropskih zemalja. On je tako�e rekao da Evropska unija, �ije bi policijske snage trebalo da zamene IPTF u BiH, jo� nije spremna da preuzmu tu misiju. U BiH bi u januaru naredne godine trebalo da stigne 460 policajaca EU. Klajnovu tvrdnju pobija Havijer Solana, koji tvrdi da su Evropljani sada i odmah spremni da krenu na posao u BiH.
http://www.patriotmagazin.com/media/003.htm
antr.gif
Description: GIF image
