I masoni u Srbiji boluju od stare srpske bolesti - nejedinstva
Nemci dele "bra�u"
Poznavaoci masonskih prilika tvrde da se nema�ka masonerija sna�no anga�ovala u stvaranju novih paralelnih lo�a u Novom Sadu i Podgorici. Kona�ni cilj je formiranje posebnih Velikih lo�a Crne Gore i Vojvodine
pi�e:
Nenad M. Stevanovi�
U zamra�enom i naro�ito dekorisanom podrumu
jedne od ku�a u beogradskom Golf naselju nekoliko, krajnje neobi�no obu�enih,
mu�karaca sedi za stolovima pore�anim ukrug. U trenutku dok pode�avaju kecelje,
koje im vise oko pasa, i zate�u rukavice, u prostoriju ulazi �ovek go do pojasa.
U pitanju je kandidat - budu�i mason spreman za inicijaciju - uvo�enje u
tajanstveni red. Preko o�iju mu je povez, a sa njega su skinuti svi predmeti od
metala. Pre ulaska u takozvanu "sobu izgubljenih koraka" misteriozni mu�karac
mora odstraniti sav nakit. Kandidatu , vidno uzbu�enom, prilazi
ceremonijal-majstor. Uzima ga za ruku i vodi ukrug. U isto vreme, ostala
masonska "bra�a" prisutna u prostoriji izgovaraju razli�ite delove drevnog
teksta koji se zove "Putovanje". U njemu se budu�em �lanu slobodnozidarske lo�e
obja�njavaju osnovi kodeksa kojih se od sada mora pridr�avati.
U novi �ivot
mora u�i potpuno �ist - stari ostavlja iza sebe. �ta je bilo - bilo je. Zavist ,
mr�nja, ljubomora ... sve mora zauvek nestati ukoliko �eli da postane istinski
�lan udru�enja mo�nih.
Poluodevenom kandidatu ostali prisutni u prostoriji
obja�njavaju da �e i on sam biti za�ti�en ukoliko bude dospeo u probleme jer �e
ga "ruka mo�nog prijatelja uvek �tititi".
Ceremonijal i dalje traje. Gotovo
�etrdeset minuta. Majstor "parade" provocira kandidata jo� jednom, poslednji
put.
- Jesi li se, mo�da, upla�io? Jesi siguran da �eli� da
nastavimo?
Ukoliko pristane, kandidat prelazi na zavr�nu i najva�niju fazu -
zakletvu. Ceremonijal - majstor mu na Jevan�elje, stavlja ruku nad kojom se
kandidat sve�ano zaklinje. Najpre se kune da �e �tititi svoju porodicu i dr�avu.
Obavezuje se i na vernost lo�i uz zaklinjanje da bez opravdanog razloga ne�e
napustiti njene redove. Posle toga skida mu se povez sa o�iju i ostala "bra�a"
ga vode da obu�e tradicionalnu uniformu. On se, sav sre�an i znojav, osvr�e oko
sebe dok mu stavljaju kecelju i rukavice. Lo�a, jedna od osam koliko ih ima u
Beogradu, bogatija je za novog �lana.
Ovako naj�e��e izgleda uvo�enje u red
novih �lanova beogradske masonerije. Iako za sebe ka�u da pripadaju najstarijoj
tajnoj organizaciji, kojoj je po nekima pripadao i sam Pitagora, srpski masoni
�esto isti�u da nisu nikakva zavereni�ka organizacija.
Sama inicijacija
odnosno uvo�enje u lo�u predstavlja o�uvanje tradicije koja se gaji vekovima.
�iranti i
kuglice
Da bi neko uop�te postao mason, mora imati najmanje dva
garanta (neka vrsta moralnog �iranta ) iz lo�e u koju �eli da se kandiduje.
Poznavaoci prilika u srpskoj masoneriji tvrde da je najcenjenija lo�a
"Pobratim", kojoj je nekada davno pripadao i pukovnik Dragutin Dimitrijevi�, u
narodu i istoriji poznat kao Apis. Kada garanti predlo�e svog pulena,
stare�instvu lo�e se moraju dostaviti i sve informacije o kandidatu. One se, uz
fotografiju kandidata, oka�e na tablu koja se nalazi u masonskom hramu, tako da
je svako od �lanova lo�e mo�e videti. U roku od �est nedelja, koliko stoji
biografija na tabli, svaki �lan lo�e mo�e da uka�e na mane ili vrline kandidata.
Ukoliko posle �est nedelja nije bilo primedbi na biografiju budu�eg �lana, ide
se na glasanje sa kuglicama - belim i crnim. Ukoliko je neko protiv u�lanjenja,
ubacuje u posebnu posudu crnu kuglicu, ukoliko je za - belu. U slu�aju da na
glasanju bude samo jedna crna kuglica a sve ostale bele, smatra se da je
kandidat pro�ao i ovaj krug jer se masoni vode po principu "jedna kao nijedna".
Ukoliko, me�utim, postoje dve crne kuglice, zna�i da se sa izborom dva brata ne
sla�u te se onda mogu�nost u�lanjenja odga�a na godinu dana. Ako se, ne daj
bo�e, u posudi na�u tri kuglice, kandidat do�ivotno gubi pravo na prijem. Pri
ovom glasanju �lanovi lo�e se, po masonskim pravilima, rukovode isklju�ivo
moralnim na�elima, tako da pri glasanju, kako ka�u, nema ni�eg li�nog.
Nesuglasice i podele
Poslednjih godina beogradski
masoni poklanjaju veliku pa�nju selekciji novih �lanova. U vreme obnavljanja
Velike nacionalne lo�e "Jugoslavija" 1990. godine masoni su postali i mnogi koji
nemaju mnogo veze sa njihovom tradicijom i moralnim na�elima. U to vreme trebalo
je reaktivirati nekoliko lo�a, pa se u dru�tvu slobodnih zidara na�la prili�no
heterogena grupa. Zato su danas kriterijumi znatno stro�i, a garanti moraju dva
puta dobro razmisliti pre nego predlo�e novog kandidata. Ovako rigorozan stav
oko prijema novih snaga rezultat je cepanja i unutra�njih podela me�u srpskim
masonima koji datira od pre par godina, kada je formirana jo� jedna paralelna
lo�a - Regularna velika lo�a "Jugoslavija". �lanovi ove nove lo�e poku�ali su
pre par godina da smene tada�njeg Velikog majstora Zorana Nenezi�a zbog njegove
navodne podr�ke nacionalisti�koj Srbiji, ali po�to u tome nisu uspeli, otcepili
su se i osnovali novu organizaciju.
Problem za Nenezi�a i njegove drugove iz
Velike nacionalne lo�e "Jugoslavija" nastao je kada se mo�na nema�ka masonerija
svrstala na stranu "pobunjenika" predvo�enih izvesnim Bracom �eranom. Po�to iza
mo�nih nema�kih masona, na �ijem je �elu uticajni Veliki majstor Rajnhar �ike,
stoji ogroman novac i mo�, i ostala evropska "bra�a" su okrenula le�a Velikoj
nacionalnoj lo�i "Jugoslavija". Tako su se Nenezi� i drugovi na�li u "nebranom
gro��u", to jest pod svojevrsnim embargom.
Cepanje
"Jugoslavije"
�irom sveta u masonskim izdanjima kao jedini
legitimni predstavnici jugoslovenske masonerije predstavljani su �lanovi
Regularne lo�e "Jugoslavija". Nenezi�eva struja, kojoj je, dodu�e, pripadala
ogromna ve�ina srpskih masona, izop�tena je kao ratnohu�ka�ka i
nacionalisti�ka.
Nemci se, me�utim, nisu zadovoljili postignutim, pa je na
posao ponovo prionuo famozni Veliki majstor Rajnhar �ike. Poznavaoci masonskih
prilika tvrde da se �ike li�no anga�ovao u stvaranju novih paralelnih lo�a u
Novom Sadu i Podgorici. Kona�ni cilj je formiranje posebnih Velikih lo�a Crne
Gore i Vojvodine.
Iako je ve�ina crnogorskih masona u Beogradu, nema�ki
slobodni zidari odlu�uju da podr�e otcepljeno krilo, njih jedanaestoricu u
Podgorici, koji ne priznaju Nenezi�a i "bra�u" iz Velike lo�e
"Jugoslavija".
Sli�na stvar se de�ava i u Vojvodini, gde Nemci reaktiviraju
paralelne lo�e sa ciljem da ih okupe u budu�u jedinstvenu Veliku lo�u
"Vojvodinu". Na taj na�in bi se zavr�ilo cepanje "Jugoslavije", koje je trn u
oku, za svetske prilike izuzetno uticajnim, nema�kim masonima.
Gr�ka
pomo�
Po�etkom maja 1912. godine u Beogradu, u prisustvu zamenika
Suverenog generalnog komandera Gr�ke J.S.E. Cefalasa, sve�ano je instalisana
Velika lo�a i Vrhovni savet Srbije, koji je usvojio Konstituciju za simboli�ke
stepene (u�enik, pomo�nik, majstor) i filozofske stepene (od �etvrtog do
trideset i tre�eg stepena), izabrav�i �or�a Vajferta, dotada�njeg stare�inu lo�e
"Pobratim", za svog prvog Velikog majstora i Suverenog generalnog komandera. Pod
za�titom nove, nezavisne i samoupravne Velike masonske vlasti, u simboli�kim
stepenima radile su lo�e "Pobratim", "Sloga, Rad i postojanstvo" i "�umadija",
sve tri u Beogradu, i "Nemanja" u Ni�u, i na kraju 1913. godine u njima je bilo
ukupno 465 �lanova. Hram slobodnog zidarstva Kraljevine Srbije sve�ano je
osve�en 13. i 14. maja 1913. godine i u njemu su slobodni zidari u Beogradu
radili sve do avgusta 1940. godine.
http://www.patriotmagazin.com/media/013.htm
antr.gif
Description: GIF image
