Ko
je na Kosovu ukrao donaciju od 4,5 miliona evra
Kancelarija Evropske unije za borbu protiv pronevera istra�uje kra�u donacije za modernizaciju energetskog sektora Kosova koju je odobrio Brisel
(IWPR)
Po�ar koji je pro�log �etvrtka zahvatio glavni pogon Termoelektrane Kosovo B u kome je jedna osoba poginula, a 34 osobe su te�e i lak�e povre�ene, uga�en je tek u subotu uve�e. Me�utim, drugi „po�ar“ koji je u poslednjih nekoliko meseci zahvatio Elektroprivredu Kosova i dalje bukti.
Naime, kako saznaje londonski Institut za izve�tavanje o miru i ratu IWPR, kancelarija Evropske unije za borbu protiv pronevera OLAF istra�uje navodnu kra�u od 4,5 miliona evra donacije koju je za potrebe modernizacije energetskog sektora Kosova odobrio Brisel. Skandal je izbio nakon �to je Endi Birpark, zvani�nik Ujedinjenih nacija na Kosovu, objavio 31. aprila ove godine da je novac - nestao.
Birpark, �ef Unmikovog sektora za rekonstrukciju i ekonomska pitanja, saop�tio je da je novac nestao u januaru 2001. godine, usred realizacije �estomese�nog ugovora sa Bugarskom o uvozu 900 miliona gigavata. Novac za ugovor o snabdevanju strujom obezbedila je Evropska unija, a realizovan je preko Evropske agencije za rekonstrukciju EAR.
I dok je kao jedno od mogu�ih obja�njenja kra�e pominjao korupciju u Elektroprivredi Kosova, Birpark je sugerisao da je i jedan me�unarodni slu�benik mo�da bio ume�an u ovaj slu�aj. Izvor iz EU izjavio je za IWPR da se trenutno ispituje jedan konsultant koji je bio anga�ovan na Kosovu. IWPR je locirao ovu osobu u jednom gradu u ju�noj Evropi gde se trenutno nalazi, te tra�io od nje da prokomentari�e to �to je pod istragom Kancelarije Evropske unije za borbu protiv pronevera. Ovaj �ovek je, me�utim, uporno odbijao da d� bilo kakvu izjavu.
Dinosaurusi
Postoje dve glavne regionalne elektrane u Obili�u u blizini Pri�tine, Kosovo A i B. Kosovo A je starija i ima kapacitet od 500 megavata na sat. Me�utim, bez obzira na potencijalnu snagu, ona ni u jednom trenutku ne proizvodi vi�e od jedne �etvrtine onoga �to mo�e. Kako je oprema nepouzdana, elektrana se koristi samo da bi se pokrile nu�ne potrebe, �to obja�njava za�to je u nju veoma malo investirano.
Instalirana tokom osamdesetih, elektrana Kosovo B je opremljena da proizvodi vi�e od 700 megavata na sat, mada je pre po�ara proizvodila samo polovinu ove koli�ine. Biv�i �ef Unmika na Kosovu Bernar Ku�ner, koji je upravljao pokrajinom od jula 1999. godine do decembra 2000, rekao je da su ove elektrane kao dinosaurusi. Nakon �to su Ujedinjene nacije preuzele kontrolu nad Kosovom u leto 1999. godine, Evropa je po�ela da investira dosta novca u unapre�enje kosovske infrastrukture u elektri�noj energiji. Strani donatori su ukupno dali otprilike sedamsto miliona nema�kih maraka za op�te radove popravki na elektranama i za energetski sistem u celini. Bez obzira na sve ovo, rezultati su slabo vidljivi. Kosovo jo� nema redovno snabdevanje strujom. Na po�etku godine provincija je u kontinuitetu imala elektri�nu energiju od svega �etiri sata u najboljem slu�aju.
Evropska agencija za rekonstrukciju EAR je preuzela i raspisivanje konkursa za nadgradnju elektri�ne mre�e prikupljaju�i ponude stranih kompanija. Konzorcijum „Alstom Energy - National Power“ dobio je ugovor za nadgradnju Kosova B - B2, dok je firma „Babcock - Borsig Power“ dobila posao za B1. Prva faza remonta B2 trajala je od septembra do decembra 2000. Ostatak radova izvr�en je od jula do septembra 2001. Popravke na B1 trajale su od jula do oktobra 2001.
Nijedan od dva pogona nije proizvodio o�ekivanu koli�inu struje. B2 je pre po�ara davala svega 220 megavata na sat umesto o�ekivanih 300. Samo dva dana nakon �to su opravke zavr�ene, postrojenje je ponovo prestalo da radi.
U�estale sabota�e
Ovo razo�aranje je izazvalo pritu�be. Tehni�ki direktor Kosova B �ef�et Avdiu optu�io je firmu „Alstom Energy“ da ne izvr�ava obaveze iz ugovora te da je propustila da remontuje blokove.
Avdiujeve optu�be pokazale su se kao opravdane u izve�taju koji je sa�inila „Energie de France“ (EDF), francuska kompanija koju je anga�ovao EAR da nadgleda sprovo�enje ugovora. U preliminarnom izve�taju od septembra 2001. ova firma navodi nekoliko pritu�bi na ra�un rada kompanije „Alstom“. „Konzorcijum EDF zabele�io je 35 slu�ajeva kr�enja ugovora,“ izjavili su predstavnici EDF-a na konferenciji za �tampu.
Rukovodstvo Kosova B sastavilo je sopstveni izve�taj na tri strane, potkrepljuju�i prigovore. Rukovodioci su izjavili da, iako je blok zahtevao podizanje kapaciteta na 350 megavata, ugovor je izvo�a�a obavezao na proizvodnju od 275 megavata, ali u praksi elektrana B2 zapravo nikad nije proizvela vi�e od 220 megavata.
„Blok nije propisno nadgra�en da bi mogao proizvoditi 270 megavata struje, kako je predvi�eno ugovorom,“ rekao je Avdiu.
Dok je rukovodstvo Elektroprivrede Kosova optu�ivalo strane izvo�a�e za kontinuirane restrikcije struje, me�unarodni zvani�nici sugerisali su sabota�u kao mogu�i uzrok.
„Ne mo�emo re�i da su problemi na blokovima rezultat sabota�e, ali isto tako se ne mogu podvesti ni pod slu�ajnost,“ izjavio je �ef EAR-a Valter Zimer u januaru 2001. godine odgovaraju�i na optu�be Elektroprivrede Kosova vezane za propust da se nadgradi B2.
�ute o istrazi
Zimer je dodao da je 30. novembra 2000, kada je B2 postrojenje trebalo da se stavi u pogon, neko ostavio vodu da te�e celu no�, ona je nakvasila ugalj i spre�ila sagorevanje. Ovo je onemogu�ilo blok da proizvodi struju neko vreme. Na dan 10. januara 2001, nastavio je Zimer, veliki komadi gvo��a uba�eni su u elektri�nu mre�u u kompleksu, �to je izazvalo ogromna o�te�enja. „Ko je ubacio te komade?“ pitao je Zimer.
Rukovodstvo Elektroprivrede Kosova odbacuje mogu�nost sabota�e. Novembra 2001. generalni direktor Kosova B Sabri Hasani i tehni�ki direktor ovog pogona �ef�et Avdiu podneli su ostavke. Ipak, obojica su tvrdila da njihov odlazak nije ni u kakvoj vezi sa �estim prekidima u radu pogona.
Brisel se ne ogla�ava o svojoj istrazi. Evropska agencija za borbu protiv pronevera (OLAF), nezavisna istra�na slu�ba u okviru Evropske komisije, i dalje istra�uje taj slu�aj. Portparol OLAF-a Alesandro Buti�e odbio je da otkrije imena lica pod istragom, komentari�u�i samo da je istraga „zna�ajna po obimu, velika i kompleksna“.
Buti�e, koji je izjavio da �e OLAF samo utvr�ivati �ta se dogodilo sa evropskim novcem i da ne�e istra�ivati sudbinu sredstava od drugih donatora, dodao je da �e se na prve rezultate sa�ekati. „Nisu u pitanju nedelje, ve� meseci, nekoliko meseci“, izjavio je.
Osoba koju je izvor Evropske unije iz Pri�tine javno pomenuo nije prokomentarisala tvrdnje koje joj je predo�io IWPR.
Postoje neki drugi faktori iza vela tajne pod kojim je ova istraga. Brisel vidi Kosovo kao mogu�i primer onoga �to EU mo�e da postigne u problemati�nim delovima Evrope. Baratanje Kosovom do sada nije imalo ni�ta od one gor�ine i podela koje su obele�ile politiku Evropske unije prema Bosni i Hrvatskoj tokom ranih devedesetih.
Niko ne �eli da se ova dobra reputacija nesmotreno ugrozi izve�tajima o korupciji i nestalim donacijama. Afera oko nestalog novca na Kosovu je za skoro sve strane potencijalna sramota. Takva koju bi, ipak, mo�da vi�e voleli da zata�kaju.
