"Rad na tom programu je u dobroj meri obustavljen i uveren sam da su
tamosnje vlasti srecne sto mogu da se otarase potrosenog nuklearnog goriva jer
ono predstavlja samo teret, i ako nadjete zemlju koja hoce da ga preuzme ne
treba oklevati. Uostalom u nekom eventualnom civilnom programu nuklearnog
istrazivanja u Jugoslaviji takvom gorivu nema mesta", rekao je
on.
"Isto vazi i za visoko obogaceni uranijum
buduci da sumnjam da ce Jugosloveni zeleti da ga dalje koriste u svojim
istrazivackim reaktorima. U tom slucaju bi Rusija i Amerika mogle da ih snabdeju
nisko obogacenim uranijumom, gorivom koje je posebno napravljeno za rad u takvim
reaktorima i ne moze biti upotrebljeno za pravljenje nuklearnog oruzja", rekao
je Olbrajt za radio BBC.
Portparol Medjunarodne agencije za atomsku energiju sa sedistem u Becu,
Melisa Fleming rekla je da je obogaceni uranijum iz Instituta u Vinci u Rusiju
prebacen u okviru sireg programa koji se sprovodi u SAD i Rusiji usmerenog na
povratak visoko obogacenog nuklearnog goriva u maticne
zemlje.
Flemingova je dodala da je vecina zemalja, koje su ukljucene u taj
program, tu vrstu goriva nabavila od jedne od tih dveju
drzava.
"Gorivo je na putu za Rusiju gde ce biti preradjeno i uskladisteno i
koliko je nama poznato nece biti vraceno u Jugoslaviju", rekla je ona za
BBC.
Flemingova je potvrdila i da je kolicina visoko obogacenog uranijuma koja
se do juce nalazila u Institutu u Vinci bila dovoljna za izradu najmanje dve
atomske bombe.
Dejvid Olbrajt rekao da je posle 11. septembra upravo ta cinjenica
nagnala americku vladu da operaciju prebacivanja jugoslovenskog visoko
obogacenog uranijuma pomogne stotinama hiljada dolara.
"Glavni razlozi bili su bojazan da bi materijal mogao da bude ukraden i
zabrinutost sto mere cuvanja visoko obogacenog uranijuma (u SRJ) nisu na
neophodnom nivou. Mislim da su, posle dogadjaja od 11. septembra, SAD nesumnjivo
postale zainteresovanije za resavanje ovog problema i spremnije da u tome
finansijski pomognu", rekao je on.
"Istovremeno su se i jugoslovenske vlasti pokazale spremnijim da daju
pristanak za vracanje uranijuma u Rusiju kao sto je i Rusija postala spremnija
da ga prihvati. Uostalom, u ovom slucaju svi dobijaju, SAD realizuju politiku
smanjenja zaliha visoko radioaktivnog materijala u svetu, Jugoslavija stredi
novac jer vise nece morati da ga cuva dok Rusija dobija novi materijal koji ce
moci da koristi u svojim reaktorima", dodao je Olbrajt.
Na pitanje kakvo je stanje sa preostalim nuklearnim materijalom u Vinci
odnosno pod kojim uslovima je uskladisteno upotrebljeno nuklearno gorivo,
Flemingova je rekla da je veoma zabrinuta za bezbednost potrosenog nuklearnog
goriva i dodala da ce za to veliki znacaj imati bespovratna pomoc od 5 miliona
dolara americke nevladine organizacije Inicijativa protiv nuklearnih
pretnji.
"To ce nam pomoci da se efikasnije postaramo za upotrebljeno nuklearno gorivo smesteno u Vinci, poboljsamo mere obezbedjenja i pristupimo rashodovanju istrazivackog reaktora koji se nalazi u Institutu", rekla je ona i dodala da ce to biti "pocetak rada na ciscenju Vince od potrosenog nuklearnog goriva i nalazenju resenja za njegovo dugorocnije skladistenje."
