Ljudski faktor - uzrok klimatskih promjena:
Bi�e skoro propast svijeta...
Svjetski eksperti upozoravaju da ne mo�e biti nikakvih kompromisa kada je rije� o za�titi na�e planete, a XXI vijek mora biti vijek ekologije, jer u protivnom - slijedi katastrofa
pi�e: Miljan Kova�
Milioni ljudi �irom svijeta proteklih
nedjelja bili su ugro�eni pravom prirodnom katastrofom ogromnih razmjera koju je
izazvalo do sada nezapam�eno nevrijeme. �irom Evrope - u Njema�koj, Austriji,
�e�koj i Gr�koj, ljudi su napu�tali svoje domove pred naletima vodene stihije
nastale izlivanjem rijeka. Ni�ta bolje nije bilo ni na Dalekom istoku, u
centralnom dijelu Kine. Nagli rast vodostaja Dunava izazvao je paniku i u
Srbiji, no na sre�u nije do�lo do poplava.
Sve je po�elo sa visokim
temperaturama, koje su, kako ka�u meteorolozi, u prvih �est mjeseci ove godine
prema�ile sve do sada izmjerene na sjevernoj hemisferi. Su�u i vru�ine, koje su
obilje�ile kraj prolje�a i po�etak ljeta, zamijenile su obilne padavine i
poplave, a meteorolozi za kraj septembra ponovo najavljuju visoke temperature.
�ta je uzrok prirodnim nepogodama ovakvih razmjera, o�ekuje li ljudski rod novi
potop?
Stru�njaci ka�u da su se upozorenja koja daju godinama, na�alost, i
prakti�no dokazala: �ovjek je svojim nemarom ozbiljno naru�io prirodnu
ravnote�u, a ugro�ena priroda mu nemilosrdno uzvra�a udarac. Dogodile su se
dvije velike promjene u atmosferi: zagrijavanje prizemnog sloja atmosfere i
ozbiljno o�te�enje ozonskog omota�a, �iji je uzrok, opet, industrijsko
zaga�enje. Usljed globalnog rasta temperature dolazi do preraspodjele koli�ine
padavina na zemlji. I dok se strah ljudi od totalne katastrofe iz dana u dan
pove�ava, politi�ki mo�nici razvijenih zemalja oglu�uju se na upozorenja
svjetskih stru�njaka.
Vijesti o nepogodama u svijetu nisu mogle ostaviti
ravnodu�nim ni gra�ane Republike Srpske. U Hidrometeorolo�kom zavodu ka�u da, za
sada, nemamo razloga za paniku.
U
RS ne�e biti poplava
Republiku Srpsku u narednim mjesecima ne�e
zahvatiti nevrijeme koje je proteklih nedjelja pogodilo Evropu, izri�iti su u
Hidrometeorolo�kom zavodu Republike Srpske u Banjaluci. Sne�ana Petkovi�,
na�elnik Odjeljenja bdijenja u Hidrometeorolo�kom zavodu, ka�e da u svijetu
trenutno dolazi do stabilizacije vremenskih prilika i prestanka ki�nog perioda
te da nas do kraja godine o�ekuje suho vrijeme. Me�utim, i na�i stru�njaci u
Hidrometeorolo�kom zavodu izra�avaju zabrinutost zbog ljudskog nemara koji
izaziva klimatske promjene - uzro�nike katastrofa nesagledivih razmjera. "Ako se
nastavi s ovim tempom ugro�avanja atmosfere, do 2100. godine temperatura na
povr�ini zemlje pora��e za 5,6 stepeni, a nivo svetskog mora �e se pove�ati za
88 centimetara. Merenja i osmatranja gasova u staklenoj ba�ti po�ela su 1860.
godine i od tada pa do kraja dvadesetog veka emisija gasova porasla je za 300
posto, a koncetracija ugljen-dioksida pove�ana je za nekih 40 posto", upozorava
Sne�ana Petkovi�. U Civilnoj za�titi Republike Srpske ka�u da je ova slu�ba
spremna da stanovni�tvo za�titi od eventualnih poplava, ako do takve situacije
ipak do�e. Prema njihovim navodima, najugro�enije eventualnim poplavama u RS
jeste podru�je oko sliva Vrbasa i mjesta uz rijeku Savu.
NATO bombarderi poremetili klimu
Poznavaoci
hidrometeorolo�kih prilika u Srbiji tvrde da je promjena klime na Balkanu tek
po�ela. Kao jedan od uzroka za to oni navode ogromnu koli�inu osiroma�enog
uranijuma koji su u svojim smrtonosnim tovarima posijali NATO-avioni tokom
bombardovanja 1999. godine. Prema njihovim navodima, osiroma�eni uranijum
pocijepao je elektromagnetni za�titni pojas nad Srbijom, koji sada nad �itavim
Balkanom izgleda kao "pocijepano sito".
Kroz razmaknute linije magnetnog
polja po�ela je da prodire jaka energija sun�evog zra�enja, zbog �ega, na
razli�ite na�ine, ispa�ta gotovo �itava Evropa. Zbog vje�ta�ki izazvane
preraspodjele koli�ine padavina - zapadna i isto�na Evropa dobijaju ki�u koja je
bila namijenjena drugima, a s njom i - poplave.
Kao dokaz
za ovo navode se neobi�ne meteorolo�ke pojave koje su se de�avale pro�le godine,
kada su sa istoka prema Balkanu kretale ogromne vla�ne vazdu�ne mase, a one su
se, na veliko iznena�enje eksperata, nad Kosovom podijelile na isto�ne i ne�to
slabije zapadne obla�nosti, ostavljaju�i Kosovo i teritoriju sve do Beograda sa
samo malo oblaka.
Potez od Kosova do Novog Sada tad su veliki ki�ni
oblaci zaobi�li, kao �to rijeka zaobilazi rije�nu adu. Padavine su bile znatno
manje od o�ekivanih. Za skretanje obla�nosti koja nosi milione tona vode
potrebna je velika energija.
O�igledno je da energija osiroma�enog uranijuma,
kojom je NATO-bombama "zasijana" cijela Srbija, odr�ava poreme�aj magnetnog
polja.
"Ako se uzme u obzir vreme poluraspada osiroma�enog uranijuma, a ono
se meri milijardama godina, velika je verovatno�a da �e se klimatske promene
koje su zadesile i Srbiju nastaviti, uz sve ostale klimatske poreme�aje koji se
javljaju na globalnom planu", upozorili su nedavno jugoslovenski
hidrometeorolozi.
Amerikancima se ne �uri
Stanovnici Zemlje moraju da se
pripreme za podizanje nivoa okeana na dosad nezabilje�ene vremenske kaprice,
�e��e prirodne katastrofe i druge nevolje sa nepredvidljivim posljedicama. Do
ovakvih zaprepa��uju�ih rezultata do�li su eksperti programa UN-a za okolnu
sredinu i Svjetske meteorolo�ke organizacije. Nikada jo� okolna sredina nije
bila u tako jadnom stanju kao danas, izjavljuju eksperti. Po njihovim podacima,
u toku pro�log stolje�a planeta je izgubila polovinu �umskih masiva, petinu
�ivih bi�a u slatkovodnim akumulacijama, dok je degradacija plodnog sloja tla
zabilje�ena na dvije tre�ine poljoprivrednih imanja. Prema preciziranim
prognozama, do kraja stolje�a prosje�na godi�nja temperatura pora��e u najboljem
slu�aju za 1,4, a u najgorem - za 5,8 stepeni. Ranije procjene govorile su da �e
se temperatura pove�ati izme�u jedan i 3,5 stepeni. Razlika, naizgled, nije
velika. Me�utim, stru�njaci ka�u da to realno zna�i ogromne nevolje. Do kraja
21. vijeka zbog globalnog otopljenja su�tinski se mo�e promijeniti tre�ina
sredine u kojoj obitava biljni i �ivotinjski svijet, a to �e dovesti do
izumiranja nekih vrsta flore i faune. Na Arktiku, na primjer, realna opasnost
prijeti bijelim medvjedima, mor�evima i sjevernim jelenima. Na Galapagoskim
ostrvima u Tihom okeanu mogu i��eznuti pingvini i morske iguane. U izvje�taju,
koji je sa�inilo 600 eksperata iz vi�e od 100 zemalja, iznesen je zaklju�ak da
temperatura nikada ranije nije rasla tako brzo. Kao rezultat takvog rasta
temperature na sjevernoj polulopti od kraja �ezdesetih godina debljina snije�nog
pokriva�a smanjena je za 10 procenata, dok se led na rijekama i jezerima odr�ava
dvije nedjelje manje nego prije.
Kroz 100 godina, kako pokazuju klimatski
modeli, nivo mora pove�a�e se izme�u 15 i 95 centimetara. Od po�etka
industrijske revolucije sadr�ina �tetnih gasova u atmosferi pove�ala se za
tre�inu. Ukoliko ne budu preduzete mjere, ve� do 2010. godine izbacivanje
�tetnih gasova u razvijenim zemljama pora��e za 18 procenata u odnosu na 1990.
godinu. Me�u glavnim "trova�ima" su SAD, Japan, Njema�ka, Kina, Rusija, Indija,
Velika Britanija i Kanada. Samo usljed sagorijevanja goriva u SAD u atmosferu se
izbacuje 5,2 milijarde kubika �tetnih gasova, u Kini tri milijarde, a u Rusiji
1,5 milijardi. Svjetski eksperti upozoravaju da ne mo�e biti nikakvih kompromisa
kada je rije� o za�titi na�e planete, a XXI vijek mora biti vijek ekologije, jer
u protivnom - slijedi katastrofa. Predstavnici programa OUN-a za okolnu sredinu
apelovali su ve� nekoliko puta na SAD, kao najve�eg zaga�iva�a, da se poku�a
na�i rje�enje problema. Va�ingtonu se, me�utim, ne �uri. U decembru, kad je
trebalo da se odr�i sastanak sa predstavnicima ostalih zemalja zaga�iva�a i
me�unarodnih eksperata za za�titu okoline, u Bijeloj ku�i pravdali su se
zauzeto��u zbog predaje vlasti. Zatim se sa prijedlogom Amerikancima obratila
Evropska unija. Kao mjesto novog susreta predlagano je Oslo, ali je uslijedilo
otkazivanje za samo 24 �asa, �to je izazvalo iznena�enje u Briselu. I dok ljudi
�irom svijeta �ekaju da se savjest svjetskih mo�nika probudi, stru�njaci
upozoravaju da vremena za �ekanje nije ostalo ba� mnogo jer su klimatski
poreme�aji najozbiljniji problem sa kojim se suo�ilo �ovje�anstvo.
Azijski "sme�i oblak"
Tim me�unarodnih klimatologa
identifikovao je sme�i oblak povr�ine deset miliona kvadratnih kilometara i
debljine tri kilometra, sa�injen od elemenata kojima �ovjek zaga�uje atmosferu.
Ovaj oblak, koji se sada prostire preko �itavog azijskog kontinenta i zaklanja
oko 15 odsto sun�eve svjetlosti, prvi je otkrio tim klimatologa predvo�en
profesorom Polom Grucenom, koji je nagra�en Nobelovom nagradom za nauku 1995.
godine za svoj rad na istra�ivanju ozonske rupe. Stru�njaci iz ovog tima ka�u da
razlog za zabrinutost imaju i drugi kontinenti, s obzirom na to da bi oblak u
vi�im slojevima atmosfere mogao da obi�e pola planete za manje od nedjelju dana.
To bi ve� nestabilne prilike u Evropi moglo u�initi jo� nepredvidljivijim.
http://www.patriotmagazin.com/media/006.htm
antr.gif
Description: GIF image
