http://www.vreme.com/cms/view.php?id=323033 VREME, 613, 3.oktobar, 2002. POLITIKA Izbori 2002: Da li ce uspeti drugi krug Razvod je ispao gotovo besplatan: Labus i Kostunica osvojili su oko 300.000 glasova manje od DOS-ovih najboljih rezultata iz 2000, ali to ne nagovestava drasticnu reviziju biracke strateske odluke iz 2000. godine Prva vest je glasila da se obracun kod O.K. korala odlaze zbog kise. Prilicno iznenadenje izazvala je cinjenica da je na prvi krug predsednickih izbora u Srbiji 29. septembra izaslo 56 odsto, a ne, kako su istrazivaci javnog mnjenja predvidali, 66 odsto. Partijski propagandisti i politicki analiticari, a narocito izborni stabovi pribegli su uobicajenom izgovoru da je glasace rasterala kisa. Vremenske prilike delimicno uticu na odziv, u nekim zemljama na starije, kod nas, kako se pretpostavlja, na mlade. No, pitanje je opet da li mlade birace rasteruje kisa ili - lepo vreme. Secamo se kako je Vuk Draskovic 1992. prekorevao Beogradane sto u vreme Vidovdanskog sabora "lizu sladoled" a ne demonstriraju za slobodu Srbije. Slobodan Milosevic je odlagao priznavanje rezultata lokalnih izbora 1996. godine, valjda u nadi da ce lapavica oterati demonstrante sa ulica. Dindic je, kad je 1991. godine Seselj pobedio Boru Pekica, u Rakovici objasnjavao da su njihovi, demokratski biraci tog dana otisli na plazu. Milan Stojadinovic je pre onog rata izgovorio onu cuvenu recenicu u Nisu: "Prosle nedelje je padala kisa, ove nedelje greje sunce, znaci bog je sa nama i mi cemo pobediti..." Da li je bas tako? Pre ce biti da se politicke snage u DOS-u vrte oko svog optimuma. Broj biraca koji su glasali 24. septembra 2000. godine u Srbiji iznosio je 4.759.030, dok je broj biraca koji su glasali 23. decembra 2000. godine iznosio 3.752.170, sto je cinio 57,64 odsto birackog tela. Sada je na biraliste izaslo oko 3.600.000. Joj razlike! Neki analiticari kazu, ali brojevi to ne sugerisu, da je posle oktobarskog prevrata deo biraca postao nezainteresovan za politiku posto je "posao obavljen", diktator je srusen, itd... Nisu se tada pobednici povukli sa biralista. Glasaci DOS-a su decembra 2000. bili zahvaceni pobednickom euforijom (i deobom plena i "dekoracija"), koja ukljucuje onu slatku jezu da ce se stari rezim nekim cudom vratiti i onu psihologiju "probosti vampira glogovim kocem", i oni su u decembru na srpske parlamentarne izbore masovno izasli da potvrde pobedu. CRVENA APSTINENCIJA: Lista "Demokratska opozicija Srbije - dr Vojislav Kostunica" - za savezno vece u septembru 2000. uzima 2.040.646 glasova, a Lista "Demokratska opozicija Srbije - dr Vojislav Kostunica" na republickim parlamentarnim izborima decembra 2000. godine dobija cak 2,4 miliona glasova. Socijalisticka partija Srbije - Jugoslovenska levica - Slobodan Milosevic - septembra 2000. godine dobila je 1.532.841 glas, a Socijalisticka partija Srbije decembra 516.326. Sta govore ti podaci? Govore da se od septembra do decembra 2000. godine broj biraca smanjio za milion, a da je takode milion glasova manje imao SPS. Oni koji su pognuli glavu i ostali kod kuce, dakle, bili su pretezno socijalisti. Ovo poklapanje rasta broja apstinenata i pada broja socijalistickih biraca sugerise zakljucak da verovatno nije tacno ono opste mesto upotrebljavano u partijskim svadama da su socijalisti masovno otisli u DSS. Kad je Kostunica pobedio na predsednickim izborima, oni su jos bili socijalisti. U pojacavanju DOS-ovog parlamentarnog skora za 400.000 u decembru, pored njihovih prebeglica moglo je biti i dosta prebeglih glasaca SPO-a - i mozda u to vreme radikala. Srpska radikalna stranka dobila je 406.196 glasova u septembru, a 322.615 ili 8,59 odsto u decembru, sto ce reci da je dala sto hiljada glasova na revers, ili u pasivu. Srpski pokret obnove u septembru 2000, na primer, na izborima za Vece gradana, gde jedino prelazi cenzus, ima 238.000, a u decembru iste godine 140.000 glasova. Dakle, tu nedostaje 100.000 glasova. Pasivizovanih socijalistickih biraca, dakle, ima izmedu 600.000 i milion, ako je ta brojka bliza prvoj, to moze biti zbog neumitnosti da ljudski vek kod nas traje u proseku sedamdesetak godina, a socijalisticki biraci bili su starije dobi. Ni tada ni u kasnijem periodu ti dekurazirani socijalisticki biraci, koji se nisu vise solidarisali sa Slobom, nisu ohrabrivani da glasaju za DOS, naprotiv, bili su sistematski obeshrabrivani da to ucine. Mica Danojlic ima jednu belesku iz sezdesetosme - treceg dana demonstracija on pokusava da ude na Filozofski fakultet, ali ga redar na vratima zaustavlja: "Neces da udes bez indeksa! Nisam ja za dzabe krvario." To bi mogla da bude neka karakteristika psihologije DOS-ovskih prvoboraca, neka vrsta nove uspaljenosti: za nas mogu glasati samo oni koji imaju dva svedoka da nisu izostajali s demonstracija i novorodena deca ciji bar jedan roditelj moze da dokaze da je redovno setao, a da to nije cinio po nalogu Udbe. Dok je Seselj aktivirao aktivne socijaliste, Kostunica i Labus ocito nisu uspeli da privuku pokolebane socijaliste koji su izmedu septembra i decembra 2000. otisli u apstinenciju. Izgubili su i nesto svojih. FINALE: Prva dva kandidata (Vojislav Kostunica i Miroljub Labus) u zbiru su osvojili nesto manje glasova nego sto je njihova nekadasnja (a na saveznom nivou i jos postojeca) koalicija (DOS) osvojila na decembarskim izborima 2000. Sada razdvojeni Kostunica i Labus imaju zajedno 58 odsto izaslih ili oko 2.100.000 glasaca, sto je za oko trista hiljada glasova manje nego sto je celokupan DOS sakupio u decembru na parlamentarnim, a Kostunica u septembru 2000. na predsednickim izborima. Zbirni rezultat dvojice prvoplasiranih kandidata je, opet, cak nesto malo i veci od parlamentarnog rezultata koalicije DOS na saveznim parlamentarnim izborima 2000. godine (2.040.000). To znaci da je politicka konstelacija koja se doskora nazivala DOS, a sada se tako moze nazvati samo ako zeli da se izazove konfuzija, zapravo presla svoj zenit i da nije uspela da privuce nove birace, ali i da nije izgubila mnogo. Da su se zaduzili u banci, platili bi za ove dve godine vecu kamatu. Moglo bi se reci cak i da ta razlika, dakle, nije veca od onog sinergijskog efekta koji se cesto javlja pri udruzivanju, a gubi pri razdruzivanju partija u koalicije. Vest je dakle u osnovi tacna, ali nije u pitanju kisa. Razvod je bio gotovo besplatan. KOSTUNICA: Distribucija glasova u prvom krugu predsednickih izbora u Srbiji pokazuje da se u izborima 2002. ipak ni na jednoj bitnoj tacki ne nagovestava neka drasticna revizija biracke strateske odluke koja je 2000. godine Srbiju pocela da ukljucuje u proces relativno brzog prikljucenja Evropskoj uniji. Izborni rezultat je, sve u svemu, neka relativno blaga opomena biraca posle raspada koalicije, posle prve dve godine reforme, vise verbalna opomena nego zuti karton. Ipak, ta biracka kazna nije tako drasticna da bi promenila tok zbivanja u Srbiji. Prvoplasirani kandidat Vojislav Kostunica sa oko 1.100.000 glasova izgubio je kraljevsku neprikosnovenost nosioca DOS-ove liste, dakle oko milion i trista hiljada glasova podrske i ulazi u zavrsnicu pracen prognozama da ce pobediti ako izade dovoljno glasaca. Centar za proucavanje alternativa u svojoj izbornoj prognozi, na primer, predvida da bi Kostunici u drugom krugu mogli da idu glasovi Seselja, Vuka Draskovica, Bate Zivojinovica, Pelevica i delimicno Ivkovica. Kostunica je izgubio mnogo od podrske, ali je na putu da zavrsi posao osamostaljivanja i jacanja DSS-a pred republicke i savezne izbore koje trazi. Sociolog Vladimir Cvetkovic (Pres klub, ponedeljak 30. septembra) uocava da su ovi predsednicki izbori potvrdili snaznu artikulaciju DSS-a kao vodece stranke u Srbiji. On pretpostavlja da ce na "Dindicevoj strani" doci do partijskog pregrupisavanja, da ce manjinske partije, na primer, glasati samostalno. U DOS-u vec pocinje postizborno pregrupisavanje, pocinje inicijativa za izdvajanje socijaldemokratije u poseban poslanicki krug. Izgleda da ce se problematizovati polozaj Covica u vladi i sve to ukazuje na skore parlamentarne izbore. Parlamentarni rezultat DSS-a tesko da moze da bude isti kao Kostunicin u prvom krugu s obzirom na to da je u javnosti kristalisana slika da ova partija ima malo preduzimljivih ljudi koji bi se snalazili u lavirintu tranzicije. S druge strane, serija lokalnih izbora pokazala je slican raspored glasova, po polovina DSS-u i ostatku DOS-a, a postoji i treci blok koji u lokalu ne nosi Seselj, vec socijalisti. Kostunicin apel biracima moze da se tice drzavnog razloga, moze da kaze, kao sto cini, da ako izbori ne uspeju, drzava ulazi u novi ciklus krize. Propast drugog kruga Kostunici kao verovatnom pobedniku ne moze pasti tesko jer on u sledeci ciklus ulazi kao neko cija je pobeda osujecena. Njegov stab je vec ulozio protest zbog neuredenog birackog spiska i vec sada tvrdi da je na biraliste izaslo 65, a ne 55 odsto, posto su u spisku ostale mrtve duse. Sociolog Vladimir Cvetkovic takode sumnja u valjanost birackog spiska i kaze da su nasi istrazivaci, a narocito statisticari pomalo zaboravili na podatak da u poslednjem popisu imamo 7,5 miliona stanovnika, a 6,5 odsto biraca, a da stanovnistvo do 18 godina cini samo 14 odsto u ukupnoj populaciji. Po Cvetkovicevom misljenju, jedini kome ne odgovara da izbori uspeju jeste aktuelna srpska vlada. On kaze da ce biti zanimljivo videti kako ce reagovati Vlada Republike Srbije, on smatra da je malo verovatno da ce vlada energicno pozvati birace, kao i da ce se ona u sustini drzati ignorantski ili ce, na primer, DSS biti ohrabren da vodi kampanju protiv izbora, dakle i protiv verifikacije verovatne Kostunicine pobede u drugom krugu. Drugoplasirani kandidat Miroljub Labus osvojio je nesto manje od milion glasova i njemu u drugom krugu, po toj prognozi, idu glasovi Obradovica, Pavkovica, Lalosevica i delimicno Ivkovica. I po ovoj i po drugim agencijama, Kostunica bi u drugom krugu mogao da dobije znatnu prednost u odnosu na Labusa. Tu dolazimo do tacke na kojoj ce Labus imati jak interes da se potrudi da ostvari sto tesnji rezultat, posto je svima jasno da na red dolaze parlamentarni izbori. Ti izbori bi za Labusa mogli biti utakmica na domacem terenu jer bi na parlamentarnim izborima trebalo vise da se ceni njegovo umece (ekonomija, menadzerske performanse itd...). Njegov problem je u tome sto blok za koji on igra nije homogen i tesko da ce uspeti da na izbore izade ceo. Vladimir Cvetkovic, na primer, analizirajuci njegov dobar rezultat u Vojvodini, pretpostavlja da ce nacionalne manjine na izbore najverovatnije izaci samostalno. LABUS: Labusov izborni argument moze biti, a on to u prvim porukama i koristi, da opcija ekonomskih reformatora ipak ima znacajnu podrsku, njegovom strateskom savezniku srpskoj vladi moze izgledati da pola birackog tela DOS-a moze delovati kao solidan oslonac, a da propast izbora moze pokazati krizu rezima i ponistiti Labusov prilicno dobar rezultat. Srpski premijer Dindic ne mora vise da se plasi "bauka Kostunice" i sada vec relaksiranije moze da razmislja i o parlamentarnim izborima. Ta opcija ima limite. Biracima je vec javljeno da ce Kostunica biti pobednik i neke od Labusovih pristalica mozda ce odustati. Labusov hendikep je to sto on vodi u malo opstina - Kostunica je prvi u 82 opstine, Seselj u 62, a Labus samo u 34. Na drugoj strani, Labusovi biraci su prilicno napujdani na Kostunicu. (Slobodan Cvejic kaze da vecina Labusovih glasaca kaze da je za ovo stanje kriv samo Kostunica, a vecina Kostunicinih kaze da su kriva obojica.) Uz to, Labusov izborni stab je verovatno dosegao reklamne limite, vec je mnogo potrosio na reklamu i unekoliko prezasitio biracko telo (Labusovi i Kostunicini spotovi stoje u odnosu 60:5), a vladina paralelna kampanja "Ponosni na Srbiju" u vreme izborne cutnje verovatno je oterala bar onoliko biraca koliko ih je oterala ona sitna jesenja kisa. SESELJ: Druga izborna vest je da radikal Seselj opet slama mozak politickim analiticarima i prognozerima javnog mnjenja. Kako do juce tokom izborne kampanje niko nije hteo da obrati paznju na to da Seselj ulazi u prazan prostor, dok su se glavni takmaci bavili jedan drugim, tako su sad svi vrisnuli da desnica nastupa. "Iz Srbije majke zacuo se krik, Vojo ce nam Seselj biti predsjednik." (Baja Mali Knindza) Brojke opet sugerisu mirniji zakljucak. Srpska radikalna stranka imala je u decembru 2000. godine 320.000 glasova, socijalisti su imali, kako rekosmo, pola miliona, a Seselj sada ima oko 830.000. Posto je Bata Zivojinovic uzeo oko 100.000 glasova, a Bane Ivkovic oko 40.000, ispada da je Seselj, koji je popravio skor za oko pola miliona, uspeo da privuce nesto vise od dve trecine aktivnih socijalistickih biraca, nesto je pokupio od Pelevica, a mozda i iz onog kontingenta od oko 300.000 razocaranih DOS-ovaca. Treceplasirani kandidat Vojislav Seselj sakupio je onoliko glasova koliko su (mereno redom velicina) na decembarskim izborima 2000. godine osvojili SPS i SRS. Odziv na republickim izborima takode je samo nesto manji nego sto je bio na republickim parlamentarnim izborima decembra 2000. Zabavljeni medusobnom borbom za primat, prva dva kandidata u toku kampanje prakticno nisu ometali konsolidaciju treceg, Vojislava Seselja, koji je ujedinio preostale glasace SPS-a i SRS-a, ali njegov rezultat nije takav da moze osporiti dominantno glasacko opredeljenje. Ako pozove svoje glasace da podrze Kostunicu, Seselj bi mogao da utice na njegovu pobedu, ali i da od Kostunice otera deo glasaca koji se kolebaju izmedu Labusa i Kostunice. Za otvoren poziv da se glasa za Kostunicu on ne bi trebalo da ima mnogo interesa, posto mu odgovara da se citava vladajuca garnitura ospori, da se stvori vakuum u kome bi on neometano nadirao. On je veoma aktivno koristio opstrukciju u parlamentarnoj borbi, nije pokazivao da ce u bilo kojoj situaciji podrzavati DOS i tesko je poverovati da on nece raditi na propasti drugog kruga izbora. Kada su u Skupstini Srbije oduzimani mandati DSS-u, Seselj je odbio da bilo sta preduzme isticuci da je Kostunica taj koji je "doveo Dindica" i koji je njega "skinuo s televizije". On je u parlamentu primenjivao uporan bojkot. U daljem toku izbornog procesa Seselj ima samo mogucnost da ometa izbore - ako pozove svoje birace na bojkot, on tako moze uticati na to da se biraci ne odazovu u dovoljnom broju (50 plus jedan). Ako eventualno d� sugestiju svojim biracima da se upuste u aktivnu opstrukciju izbora (recimo precrtavanjem glasackih listica), mogao bi da oteza prvoplasiranom kandidatu u drugom krugu da dosegne potreban rezultat (50 odsto izaslih plus jedan glasac). Njegov interes da izbori uspeju moze biti samo u njegovoj nameri da predsednicki rezultat kojim je zadovoljan upotrebi za sticanje podrske na parlamentarnim izborima. Njegovo tumacenje rezultata izbora glasi da je Dindiceva vlada potucena do nogu, sto nagovestava da bi on sa okupljenom raznorodnom vojskom zeleo da nastavi juris. Interes svakog od njih je da pre svega pokazu da je Srbiji potreban predsednik i da eventualno Seselja u slucaju da on minira izbore prikazu kao neprijatelja poretka. Odgovor prvoplasiranih kandidata na Seseljev bojkot bio bi da pokusaju da ponovo probude biracko telo i da povecaju odziv. VAKUUM: I pored drugacijih taktickih varijanti, neuspeh predsednickih izbora ne bi mogao da bude od koristi nijednom od prvoplasiranih kandidata jer bi stvorio opsti utisak da administracija u Beogradu ipak ne uziva dovoljnu podrsku birackog tela i olaksao bi snagama bivseg rezima da u kasnijem razvoju dogadaja, u nekoj vrsti haoticnog vakuuma, kapitalizuju razocaranje, gubitak entuzijazma i rastuce socijalno nezadovoljstvo, koje uocavaju pojedini sociolozi. To nezadovoljstvo je vece nego sto to pokazuje izborni rezultat. Seselj moze videti sansu u tome sto je u prvom krugu vodio u velikom broju opstina. Sociolog Slobodan Cvejic uocava da su Seseljevi biraci bili bolje politicki motivisani od ostalih. On uocava da analiticari cesto upadaju u zamku da linearno povezu socijalno nezadovoljstvo i politicko delovanje. Cesto je, medutim, tesko naci direktnu vezu izmedu politike i stomaka. On u istrazivanjima sada prvi put posle 15. godina primecuje da postoji tzv. kristalizacija ekonomskih interesa u politickom prostoru, moze da se primeti da postoji segment birckog tela koji o politici razmislja stomakom. Medutim to nisu, ako se ocekuje, najsiromasniji. Najsiromasniji su sastavili svoj skromni krug prezivljavanja i glasaju zbog neceg drugog. Postoje ljudi kojima ide nabolje pa su glasali za Seselja, ali i postoje oni kojima ide nagore, pa su glasali za Labusa. Seselj na ovim izborima nije mnogo koristio svoju nacionalnu retoriku, vec, reklo bi se, onu koju je koristio Berluskoni, tvrdeci da je on i pored svih mana jedini sposoban da slomi kicmu organizovanom kriminalu u Srbiji. Ono sto je Seselj do sada probudio ipak ne govori o tome da je on iskoristio samo deo rezervoara tinjajuceg nezadovoljstva. Milan Nikolic iz Centra za proucavanje alternativa uocava (Pres klub) kako ovi izbori pokazuju da se u Srbiji formiraju tri bloka. Jedan je reformsko-neoliberalni, okupljen oko Miroljuba Labusa; drugi je takode demokratsko-reformski ali s neodredenim odnosom prema tranziciji, oko Vojislava Kostunice, a treci je nacionalno-socijalno populisticki i predvodi ga Vojislav Seselj. Moguce je da ovaj blok ojaca ako se Seselj jos vise okrene socijalnim temama i ako pocne ostrije da govori protiv novog svetskog poretka olicenog u Svetskoj banci i MMF-u. Nikolic uocava kako je MMF oficijelno napustio izraz "sok terapija". On kaze da analiza tranzicija pokazuje da su neuspesne one koje su imale "sok terapiju", a uspesne one u kojima su se smenjivali neoliberali i socijaldemokrati. On uocava da su uspesne tranzicije one u kojima se na vlasti smenjuju neoliberalna i socijaldemokratska opcija. To je model koji bi trebalo da se usvoji ovde. Ako ne usvojimo ovaj model smenjivosti liberala koji malo vise rade na ekonomskom razvoju i socijaldemokratske redistribucije, gubicemo vreme na razne demagoge. I reforme ce izgubiti podrsku stanovnistva. Ovi izbori, medutim, pokazuju da socijaldemokratska opcija kod nas ne postoji, tako da se reformskoj orijentaciji kao alternativa namece nacionalno socijalna demagogija. Pored uticaja razocaranja, na Seseljev rezultat je po Nikolicevom misljenju uticala i negativna kampanja koja je odmagala demokratskim kandidatima a pomagala Seselja. Nikolic nabraja sedam razloga za uspeh g. Seselja: Miloseviceva poruka donela mu je vecinu biraca SPS-a, pomogla mu je podela izmedu druga dva SPS-ova kandidata, mozda je strast i disciplina Seseljevih biraca izrazenija. Seselj je, pored standardnog nacionalizma, koristio i socijalne teme. On je koristio strah od reforme jer ni Labus ni Kostunica nisu uspeli da ubede birace da nemaju cega da se boje. Iz kretanja birackog tela, kako vidimo, proizlazi da nije sasvim tacan zakljucak da Seselj sa prikupljenih 800.000 glasova predstavlja neki izuzetno veliki rezervoar, posto je znatan deo njegovih glasaca ocito "pozajmljen" od socijalista. I radikali i ti socijalisti koji su poslusali poziv Slobodana Milosevica iz Haga verovatno predstavljaju vatrene pristalice i treba mozda s rezervom gledati na mogucnost da oni predu "dosmanlijama". REZERVE I REZERVOARI: Uz to, ovde treba reci da u zemlji koja je upravo izasla iz cetiri izgubljena rata, sa 600.000 izbeglica za koje ne postoji dovoljna osetljivost u domacoj a pogotovu u medunarodnoj javnosti, ciji polozaj nije ni iz daleka predmet domacih i stranih humanitarnih zabrinutosti i dramatizacija, koji mozda dozivljavaju da su cinicno zaboravljeni, uz veliki broj nezaposlenih i isti toliki broj onih koji su uplaseni za svoj posao, deo glasaca autenticno je vezan za desnu Seseljevu opciju i nju ni radikalni ni oprezni reformisti ne mogu privuci. Zapazena je vest da je Labus pobedio u Vojvodini, a Kostunica u Beogradu i ostatku Srbije, ali je nezapazeno da je Kostunica u Vojvodini treci. Cinjenica da je Seselj zauzeo poziciju broj dva u Vojvodini i na jugu Srbije govori da Seselj postize dobre rezultate u nacionalno mesovitim sredinama i u sredinama o cijoj buducnosti postoje razlicite ekstremne koncepcije. Gde je jos rezerva za uspeh izbora! U potrebi kandidata da u konkurentskoj borbi pokusaju da uvecaju podrsku svoja dva bloka. Da jedni drugima preuzmu glasove, tesko je verovatno. Seselj, kako ce se mozda videti, nije jedini vlasnik rezervoara glasova za njihovo prelivanje u drugom krugu. Posred Seseljevih glasaca, postoji i jos oko 15 odsto ili oko pola miliona glasova koji su otisli kandidatima od 4. do 11. mesta. To je cak i veci rezervoar nego Seseljem. Glavni rezervoar su opet apstinenti, a njih u znatnom broju cine pokolebani, razocarani i uvredeni socijalisti. Socijalisti su, dakle, nosioci apstinentske liste, to su oni koji su glasali za bivsu vlast, zato sto je vlast, ne za vodu licno, i koji sada prolaze kroz stocetvrtu nedelju politickog posta i cutke podnose anateme nasih puritanaca koji govore o kolektivnoj odgovornosti za postojanje bivseg rezima. DOS je obecao da posle osvajanja nece biti revansizma, ali to obecanje se istopilo u kriznim stabovima u borbi za plen i pomesano je s pricom o lustraciji. Neuspeh predsednickih izbora mogao bi da dramatizuje slabost drzavnih politickih institucija koja se na mnogim tackama i dalje manifestuje. Predsednicki izbori u Srbiji odrzani su u vakuumu tzv. nedovrsene drzave, tacnije u jos nerasciscenim rusevinama bivse drzave, cije granice nisu jasno definisane, odnosno ciji je deo teritorije pod medunarodnim protektoratom, u jos nezavrsenom definisanju odnosa dve republike, u ustavnom sistemu koji se fakticki ne postuje u svim segmentima, u institucionalnim okvirima ostalim od starog rezima, po starom izbornom zakonodavstvu, neresenim pitanjima novca, moci i politike, u stanju u kome nije dovrsena konsolidacija sudova, najvaznijih drustvenih institucija i medija. Ta institucionalna kriza bi se neuspehom predsednickih izbora mogla samo produbiti. To znaci da ce u pozivima biracima biti pominjan drzavni razlog i odsudnost bitke. Covic to oseca i kaze da bi neuspeh izbora mogao odgovarati samo snagama destrukcije i salje poruku da vlada nikako ne bi smela da kalkulise sa propascu izbora. Biraci su inace u odmeravanjima te vrste relativno lako prelazili linije partijskih podela. Nesumnjivo je da je medu Seseljevim glasacima na poslednjim predsednickim izborima 1997 (1.730.581 u prvom krugu protiv Lilica) bilo mnogo glasaca nekadasnjeg DEPOS-a, ili Koalicije Zajedno ili potonjeg DOS-a. Vuk Draskovic je, ne bez osnove, tvrdio da je od 800.000 njegovih nekadasnjih glasova bar oko pola miliona dato na revers DOS-u i da on jos pokusava da ih vrati. Milan Milosevic ------------------------------------ Konacni rezultati Vojislav Kostunica i Miroljub Labus idu u drugi krug predsednickih izbora, objavila je Republicka izborna komisija. Na izborima su glasala 3.637.062 biraca, odnosno 55,5 odsto upisanih gradana. Prema konacnim rezultatima izbora, za Kostunicu je glasalo 1.123.420 gradana, odnosno 30,89 odsto, a za Labusa 995.200 ili 27,36 odsto. Vojislav Seselj je osvojio 845.308 glasova, odnosno 23,24 odsto, Vuk Draskovic 159.959 glasova (4,4 odsto), dok je za Borislava Pelevica glasalo 139.047 gradana, odnosno 3,82 odsto. Za Velimira Batu Zivojinovica glasala su 119.052 biraca ili 3,27 odsto, za Nebojsu Pavkovica 75.662 ili 2,08 odsto, dok je Branislav Ivkovic dobio 42.853 glasa ili 1,18 odsto. Vuk Obradovic je osvojio 26.050 glasova ili 0,72 odsto, Tomislav Lalosevic 25.133 glasa ili 0,69 odsto, a za Dragana Radenovica glasalo je 8280 biraca ili 0,23 odsto. Dosadasnji odziv na izbore 9. decembar 1990. ukupno upisanih 7.036.303 ukupno glasalih 5.034.440 (71,49 odsto) 20. decembar 1992. ukupno upisanih 6.774.995 ukupno glasalih 4.723.711 (69,7) 21. septembar 1997. Prvi izborni krug ukupno upisanih 7.188.544 ukupno glasalih 4.131.487 (57,47) Drugi krug 5. oktobra 1997. ukupno upisanih 7.210.557 ukupno glasalih 3.531.063 (48,97) Prvi izborni krug 7. decembra 1997. ukupno upisanih 7.234.769 ukupno glasalih 3.812.010 (52,75) Drugi krug 23. decembra 1997. ukupno glasalih 3.683.714 (50,98) 29. septembar 2002. ukupno upisanih 6.553.042 ukupno glasalih 3.637.062 (56,20) * * Privremeni podaci RIK-a Dokumentacioni centar "Vreme" ****** Novinari, svedoci u Hagu Postoji mogucnost da se u ovoj fazi sudenja Slobodanu Milosevicu, pred Haskim sudom pojavi i nekoliko novinara "Vremena" u svojstvu svedoka. Redakcija smatra da je opravdano svako svedocenje koje moze da doprinese otkrivanju istine. R.V. Serbian News Network - SNN [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/
