Predstavljanje rezultata medija monitoringa o dogadjajima od 14. - 29. septembra 2002. godine, u organizaciji Medija centra . Predstavnici istrazivackog tima Medija centra i agencije Strateski marketing (SMMRI) o rezultatatima medija monitoringa 8 dnevnih listova, 4 nedeljnika i 12 radio i televizijskih stanica, o tome u kojoj meri su mediji objektivno pratili predizbornu kampanju, kao i o jeziku koriscenom u nastupima predsednickih kandidata. MEDIJI "KULTURNIJI" OD POLITICARA Kampanju za izbor predsednika Srbije beogradski mediji pratili su odmereno i uglavnom uravnotezeno, izbegavsi da te izbore predstave "istorijskim" ili "presudnim", sto je sugerisala vecina kandidata. Ranije iskustvo sa "sacicom slucajnih prolaznika" izgleda da je jos toliko sveze, da je u izvestajima sa mitinga kandidata najcesce izostajao broj prisutnih. Opremom, prostorom i minutazom, mediji su se trudili da ne forsiraju nijednog od kandidata ( to je bilo posebno uocljivo kod drzavnih medija) , dok su se komentari, ukoliko ih je bilo, uglavnom odnosili na programska opredeljenja kandidata ili njihove izjave koje su izazvale javne reakcije. Ipak, Vojislav Kostunica i Miroljub Labus bili su prisutniji od ostalih kandidata, sto je najvecim delom rezultat cinjeniice da su se- narocito Kostunica - pojavljivali i u svojstvu drzavnih funkcija koje obavljaju. Kampanja srpske vlade "Ponosni na Srbiju" pracena je veoma revnosno u najvecem broju medija, uz davanje prilicnog prostora resornim ministrima za afirmaciju njihovog rada. Zahvaljujuci tome je i MUP Srbije , posle duzeg vremena, na elektronskim medijima dobio pozitivne poene (0,10). Mediji su se dosta bavili odnosima SRJ sa svetom , ekonomskim i medjunarodnim temama i Ustavnom poveljom. Haski tribunal je ponovo dosao na udarne strane i u udarne termine u kontekstu odbijanja Hrvatske da isporuci generala Bobetka tom sudu i zbog pocetka druge etape sudjenja Slobodanu Milosevicu. Na elektronskim medijima daleko najvecu minutazu, 6,22 sati, imao je Vojislav Kostunica, ali je on imao i najvise negativnih poena (0,24), sto je uglavnom rezultat kritika koje su na njegov racun svakodnevno upucivane iz staba Miroljuba Labusa. Na slican nacin negativne poene dobili su DOS ( 0,16), Zoran Djindjic ( 0,15) i Vlada Srbije (0,06), koji su bili predmet kritika i optuzbi Kostunice i vecine ostalih kandidata. Miroljub Labus je na svim tv dnevnicima imao 3,18 sata, vecinom kao predsednicki kandidat, jer u poslednje dve nedelje nije imao vece aktivnosti kao potpredsednik vlade. Labus je predstavljen u neutralnom kontestu, kao i vecina ostalih kandidata, izuzev Vojislava Seselja, koji je dobio 0,6 negativnih poena. Crnogorski mediji su se uglavnom bavili Ustavnom poveljom, svojom politickom scenom i posebno situacijom u medijima nakon postavljanja novih urednika. Kampanju u Srbiji revnosno je pratio jedino dnevnik "Dan". Za zagadjen jezik kampanje, kakav je bio posebno u njenom finisu, odgovorni su iskljucivo pojedini predsednicki kandidati i drugi politicari. Mediji su, gotovo bez izuzetka, od pocetka postavili otklon prema takvom jeziku, filtrirajuci uvrede, ad hock optuzbe i izjave koje prevazilaze nivo dobrog ukusa. Takve izjave su ili izostavljane ili prepricavane bez citata, a pojedine od njih su se nasle i na udaru medijskih kritika. Poznato iskustvo sa medijima kao proizvodjacima mrznje, bilo je ocigledno delotvorno. Mediji u ovoj kampanji ne samo da se nisu nasli u tavoj ulozi, vec su se, povodom ponasanja pojedinih politicara, jezikom u kampanji bavili i tematski, pozivajuci kao sagovornike znalce koji su objasnjavali efekte koje takav jezik moze da proizvede na same kandidate i, sto je znacajnije, na stvaranje negativne atmosfere u javnosti uopste. Kompletne nalaze monitoringa mozete viideti na sajtu Medija centra: http://www.mediacenter.org.yu/srpski/monitoring/2002/10/01/mms.htm Serbian News Network - SNN [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/
