Fokus
Kosta �avo�ki
Svodjenje srpske etni�ke ve�ine u Vojvodini na status nacionalne manjine
Ma�arski, slova�ki,
hrvatski, rumunski i rusinski poslanici uvek �e imati apsolutnu ve�inu,
neophodnu za dono�enje i najva�nijih odluka, tako da �e oni biti gospodari Ve�a
nacionalnih zajednica. A to samo zna�i da �e tako zami�ljena Vojvodina uistinu
biti dr�ava nacionalnih manjina, ka�e profesor �avo�ki o izradi novog "ustava"
Vojvodine
Kada su, poput Amerikanaca, shvatili da ucenjivanje Zorana �indica i njegovih Dosmanlija uvek uspeva, vojvodanski autonoma�i, kojima je prvobitni DOS podario 51% mandata u vojvodanskoj Skup�tini, oti�li su korak dalje. Obrazovali su komisiju za izradu novog ustava Vojvodine na cijem je celu postavljen - a ko bi drugi? - akademik Aleksandar Fira. za takav izbor verovatno je bila presudna cinjenica da je Aleksandar Fira bio jedan od tvoraca besmrtnog brionskog Ustava SFRJ od 1974, kojim je onda�nja Jugoslavija konfederalizovana, a Republika Srbija svedena na u�u Srbiju, po�to su Vojvodina i Kosmet prakticno dobili status federalne jedinice.
Prema clanu 16. stavu 2. pripadnici svih nacionalnih zajednica imace "pravo
da odr�avaju svestrane veze sa svojim maticnim nacijama i dr�avama". I kao �to
ce vojvodanski Madari moci da odr�avaju svestrane veze s Madarskom, Hrvati s
Hrvatskom i Rumuni s Rumunijom, tako ce i pokrajinski Srbi moci da odr�avaju
svestrane veze sa Srbijom, pod kojom sastavljaci ovog nacrta ocigledno
podrazumevaju takozvanu u�u Srbiju ili, �to je jo� gore, pretkumanovsku Srbiju -
Srbiju bez Vojvodine, bez Kosmeta i bez Ra�ke (Novopazarskog sand�aka).
Aleksandra Firu i njegove kolege u ustavnoj komisiji pri tom uop�te ne zanima da
li ce i Srbi u Hrvatskoj imati pravo da odr�avaju svestrane veze sa svojim
maticnim narodom i dr�avom niti se imalo trude da polo�aj na�ih manjina u
susednim dr�avama i manjina susednih naroda u na�oj dr�avi postave na reciprocnu
odnovu.
U Vojvodini ce zatim biti "u ravnopravnoj slu�benoj upotrebi srpski,
madarski, hrvatski, slovacki, rumunski i rusinski jezik" (clan 30. stav 1). Tako
ce vojvodanski Hrvati u tom delu Srbije moci da govore hrvatski i pi�u latinicom
u svakom slucbenom posdtupku, dok Srbi u Hrvatskoj nece moci da govore srpski a
kamoli da pi�u cirilicom. I dok u Hrvatskoj nema nijedne pret�kolske ustanove u
koj se govori srpski, u Vojvodini se pred�kolsko, osnovno, srednje, vi�e i
visoko obrazovanje obezbe�uje na svim jezicima nacionalnih zajednica ( clan 31.
stav 1) To je zaista neobican primer za ugled koji sigurno nece slediti nijedna
susedna dr�ava ma koliko ih svojim autoritetom uva�eni Aleksandar Fira na to
nagovarao.
Verovatno se ocekivalo da ce ovaj veliki ustavopisac
svoje bogato iskustvo prilikom pravljenja ovog Ustava, koji je prejudicirao
raspad Jugoslavije, ne samo uneti u novi ustav Vojvodine nego i znatno
pro�iriti. I zaista, Aleksandar Fira nije izneverio nade koje su u njega
polagali autonoma�i. Napravio je nacrt ustava koji od Vojvodine iznova pravi
dr�avu i time ovoga puta prejudicira raspad Srbije.
Dodu�e, on svoj nacrt konstitututivnog akta nije nazvao ustavom nego osnovnim zakonom, po ugledu na nemacki Grundgesetz, ali je ocigledno rec o najvi�em aktu dr�ave, po�to se na osnovu njega donose obicni zakoni.
Najveca novina po kojoj ce ovaj nacrt osnovnog zakona za svagda ostati zapamcen jeste institucionalno svodenje srpske etnicke vecine na status nacionalne manjine. Taj hokus-pokus -preparandus izveden je uvodenjem drugog doma u Skup�tinu Vojvodine u kojem ce kao takve biti predstavljene nacionalne zajednice. Ono ce ravnopravno s Vecem gradana odlucivati o promeni ne samo osnovnog zakona Vojvodine nego i Ustava Srbije, kao i o svim drugim pitanjima koja se ticu polo�aja i prava nacionalnih zajednica.
Mnogo je, medutim, vadnije kako ce ovo Vece nacionalnih zajednica odlucivati, na �ta upucuje njegov sastav. Prema prvom predlogu ono bi imalo 32 poslanika, od kojih bi 10 bili Srbi, 6 madari, 4 Slovaci, 4 Hrvati, 2 Rumuni, 2 Romi, 2 Rusini i 2 poslanici iz nacionalnih zajednica utvrdenih zakonom. Po drugom, alternativnom predlogu Vece nacionalnih zajednica imalo bi 26 poslanika, od kojih bi 7 bili Srbi, 5 Madari, 3 Slovaci, 3 Hrvati, 2 Rumuni, 2 Romi, 2 Rusini i 2 poslanici iz nacionalnih zajednica utvrdenih zakonom. Tako bi, prema prvom predlogu, bilo samo deset Srba ili 31,25% od ukupno 32 poslanika, dok bi, po drugom predlogu, udeo Srba bio jo� manji: 7 odnosno 26,92% od ukupno 26 poslanika Veca nacaionalnih zajednica. kako ce, prema tek izvr�enom popisu stanovni�tva, udeo Srba u strukturi Veca nacionalnih zajednica smanjen dva i po puta, a u drugom slucaju skoro tri puta . Inace, i u jednom i u drugom slucaju madarski, slovacki, hrvatski, rumunski i rusinski poslanici uvek ce imati apsolutnu vecinu, neophodnu za dono�enje i najva�nijih odluka, tako da ce oni biti gospodari Veca nacionalnih zajednica. A to samo znaci da ce tako zami�ljena Vojvodina uistinu biti dr�ava nacionalnih manjina.
Konacno, Aleksandar Fira nije smetnuo s uma jedno od sredstava kojim su 1974, tada�njim Ustavom SR Srbije, Srbiji vezane ruke i oduzeta ustavotvorna vlast, koja je povracena tek 1989. godine. To sredstvo bilo je veto na bilo kakvu promenu Ustava Srbije, kojim su raspolagale obe pokrajine kao takve. Koristeci ovo svoje bogato iskustvo iz vremena kada je po Titovim nalozima ucestvovao u sastavljanju Ustava SFRJ i SR Srbije, Aleksandar Fira je u nacrt osnovnog zakona Vojvodine uneo odredbu po kojoj Vece nacionalnih zajednica , zajedno s Vecem gradana, "daje saglasnost na promene ustava Republike Srbije koje se odnose na prava i du�nosti AP Vojvodine" (clan 67. alineja 5).
Na prvi pogled to je ono isto sredstvo koje je, zarad ogranicenja ustavotvorne vlasti Srbije, kori�ceno i 1974. godine. Aleksandar Fira je, medutim, oti�ao jedan korak dalje. Dok je po Ustavu SR Srbije iz 1974. godine kljuc srpskog Ustava dr�ala Skup�tina Vojvodine i u njoj kakva-takva srpska vecina, po predlo�enom osnovnom zakonu kljuc ustava Srbije dr�ace vojvodanske nacionalne manjine, koje ce imati apsolutnu vecinu u Vecu nacionalnih zajednica.
Pa, kakva ce to biti Srbija ukoliko bi se usvojio osnovni zakon i Vojvodina
ustrojila kao dr�ava nacionalnih manjina? U tom slucaju vojvodanske nacionalne
manjine ne bi samo gospodarile srpskom Vojvodinom nego bi dr�ale i ustavni kljuc
Srbije, cime bi i Srbija dospela pod svojevrsni condominium nacionalnih manjina.
